Ljubav kao osnova Ubuntua Tshivhase, Mpho
Synthesis philosophica,
11/2018, Letnik:
33, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Ubuntu je široko razumljen kao teorija morala sa širinom dovoljnom da objasni što se smatra ispravnim ljudskim ponašanjem, kao i to što znači biti osoba. Razumljen u osnovnom obliku, Ubuntu je ...relacijska teorija o ljudskoj interakciji, a moglo bi se reći da je glavni fokus na način življenja s golom svijesti o potrebitoj međuovisnosti među ljudima – vrsti međuovisnosti koja omogućuje da zajednica ostaje cjelovita. Ovdje se želim osvrnuti na meta-etičku analizu Ubuntu filozofije, pri čemu ispitujem mogućnost ljubavi kao njene osnove. Ono što je zanimljivost Ubuntu filozofije u ovom meta-etičkom smislu nije to kakvo ponašanje pobuđuje u ljudima, nego kakva se vrlina nalazi u njezinoj osnovi.
Rousseauov utjecaj na Rawlsov izvoran argument za pravdu kao poštenje neki su autori primijetili, ali malo je njih raspravljalo o Rousseauovu utjecaju na Rawlsovu psihologiju morala koja sačinjava ...prvi dio njegova argumenta o stabilnosti. Argumentirat ću da Rawlsov iskaz o moralnom razvoju podudara i zasniva se na Rousseauovu konceptu amour propre. Napose tvrdim da je (1) Rawlsova teza da osjećaj za pravdu proizlazi iz ljubavi i prijateljstva prikaz Rousseauove teze da moralni sentimenti proizlaze iz prirodnih sentimenata, da se (2) Rawlsovo objašnjenje o tome kako zadobivamo reciprocitet dispozicija zasniva na Rousseauovu objašnjenju kako amour-propre može biti produžen u smisao pravde, te da (3) Rawlsova misao o principu simpatije odgovara Rousseauovim mislima o suosjećajnosti.
U ovom radu pokušali smo doprinijeti Taylorovoj tezi kako se nije dostatno složiti o standardima života ako i dalje ostane raskol oko izvora morala. Pokušali smo objasniti kompleksne izvore morala i ...njegove funkcije. U tome smo detaljno elaborirali Haidtovu i Craigovu novu teoriju morala (teoriju moralnih temelja). U njoj su autori pokušali povezati spoznaje o moralu nastale u različitim društvenim i evolucijskim znanostima i tako osporiti naturalističke, empiricističke i racionalističke teorije morala. Teorija povezuje Darwinovu tezu o razvoju moralnih sentimenta na grupnoj razini, a ne na razini pojedinca ili čovječanstva u cjelini; Humeovu teoriju morala u kojoj je razum sluga emocija; Shwederovu kulturno-antropološku teoriju o postojanju individualističkih i sociocentričkih kultura i na toj osnovi različitih moralnih koncepcija dobrog života; Durkheimovo razumijevanje čovjeka kao homo duplexa te niz spoznaja u psihologiji i različitim evolucijskim znanostima. Sve je to omogućilo Haidtu da razradi novu moralnu teoriju u kojoj se moral shvaća funkcionalistički i deskriptivno. Zapravo se tako radi o znanosti o moralu, kako ju je zagovarao i Durkheim. Ona daje osnova za drugačije razumijevanja moralnog i političkog pluralizma, za objašnjenje razlika između liberalnih ideologija i orijentacija i onih republikanskih, za novo tumačenje društvenog jedinstva i različitosti unutar društava i između njih (npr., između članica EU-a).
Promišljajući glavne karakteristike današnjeg društva možemo uočiti posvemašnji pad doživljaja osnovnih ljudskih vrednota, krizu morala i odgoja. Osjetljivost za moralne i etičke vrednote, ...solidarnost, tolerancija, empatija, uspješna komunikacija, emotivna osjetljivost prema drugima, altruizam, obzir prema tuđem integritetu, vrijednosti su koje sustavno gube bitku protiv sustava profita i moći. Pohlepa, sebičnost, nebriga za druge, nepoštivanje ljudskog dostojanstva, svođenje čovjeka na biološki i tehnički proizvod, na puko sredstvo za rad… uzroci su moralne krize koja zahvaća kako naše društvo, tako i cjelokupan svijet. Čak se i djeca usmjeravaju postizanju savršenosti u okvirima materijalizacije, a individualizam postaje filozofija življenja. Cjelokupno društvo mora djelovati na stvaranju nove humanosti koja podrazumijeva poučavanje vrijednostima kao što su: poštenje, iskrenost, nesebičnost i ljubav prema čovjeku i prirodi.
U ovom se radu razmatra nužnost sustavnog provođenja odgoja i obrazovanja za vrijednosti, posebice moralnog odgoja. Pedagogija kao znanost i škola kao institucija moraju preuzeti odgovornost u kontinuiranom i osmišljenom razvijanju vrijednosnog sustava za suočavanje djece i mladih ljudi s izazovima suvremenog društva. Odgoj i obrazovanje za vrijednosti su odgoj i obrazovanje za život.
Članak nastoji rasvijetliti tendencije suvremene etizacije u različitim područjima života, od gospodarstva i tehnike do znanosti i politike, s posebnim naglaskom na pravnu domenu. Ključno je pitanje: ...kako se danas masovno nabujala etizacija svijeta života odnosi prema načelu odvajanja prava i morala te prema vladavini prava kao minimuma morala u društvu?
Teoretsko je polazište za ovo razmatranje Thomasiusova podjela naravnoga prava na honestum, decorum i iustum te Kantova dihotomija metafizičkih temelja nauka o pravu i kreposti u Metafizici ćudoređa. Taj je okvir upravo vrhunac prosvjetiteljskih nastojanja za strogim odvajanjem sfere zakonitosti i moralnosti. Postavlja se u tom sklopu pitanje, potkopavaju li suvremene etičke tendencije prosvjetiteljsko naslijeđe zaštite ljudskih prava.
Na temelju takva dihotomna modela dalje se raščlanjuje utjecaj nedavne ekspanzije profesionalnih, medicinskih, znanstvenih, poslovnih i drugih oblika etike, masovno uspostavljanje etičkih povjerenstava, politička korektnost i djelovanje javnoga mnijenja na okvir ljudskih temeljnih sloboda. Za ilustraciju prikazana su dva ogledna primjera iz Hrvatske – normativni nedostaci etičkoga kodeksa i zloporaba etičkoga tijela u političke svrhe.
U zaključku se obrazlaže kako suvremena etizacija može donijeti dobre plodove promicanjem ćudorednih pitanja i pravne zaštite. Međutim, ona ne smije prekoračivati granice i potkopavati vladavinu prava. Razdvajanje morala i prava znatna je baština demokratske ustavne države. Neobuzdana i preobilna etizacija raznih sfera, međutim, može biti pogubna za dobro uređenje i blagostanje u suvremenom, sve više pluralističkom i multikulturnom društvu.
Primjerenije je stoga da o pravu sude nepristrani sudci i neovisni sudovi, držeći se u pravorijeku stoljećima izborenih i utvrđenih mjerila pravednosti; oni to zacijelo čine znatno pravednije nego što bi to činili provizorni etički odbori i ad hoc imenovani povjerenici. Etika se može baviti unutarnjom stranom djelovanja i moralnim maksimama. No, etičke maksime nisu uvijek vezane uz izvanjsku pravnu prisilu. O toj bitnoj razlici, koju bi svako društvo trebalo pažljivo razgraničiti i propisati, ovisi u bitnome ostvarenje ljudske slobode u njezinoj punini.
Arta și morala F. Brunetięre; Iosif Nădejde, (1880-1929) [traducător]; Ferdinand Brunetięre, (1849-1906) Web Resource
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Spis Hebrejima djelo je koje sadrži kako doktrinarne tako i moralne odsjeke u kojima se dotiču mnoge teme. Glavna tema doktrinarnih odsjeka je Isus kao Veliki svećenik, a uz nju se mogu uočiti i teme ...Kristova sinovstva, uzvišenja i savršenstva te Saveza. Glavna misao parenetskih ulomaka je putujući narod Božji koji ide prema svojoj konačnoj domovini. Uz to, spis govori i o ustrajnosti u vjeri. Ove dvije glavne teme (velikosvećeništvo i putovanje), to jest doktrina i moralni poticaji isprepliću se i nadopunjavaju. Poticaji se temelje na doktrini, a doktrina vodi poticajima. Parenetskim (moralnim) odsjecima nije se pridavala velika pozornost, iako se u njima naglašeno želi motivirati moralno ponašanje, stavljajući zajednici pred oči Velikog svećenika koji je motivirajuća snaga tog ponašanja. Ti moralni poticaji nisu previše konkretni, nego potiču na ustrajnost i vjernost. Svrha spisa Hebrejima povezana je s glavnom temom. S jedne strane pisac želi doktrinarno naglasiti ulogu Velikog svećenika, ističući da nema više potrebe za žrtvama levitskog svećeništva, a s druge strane potiče vjernike da ne napuste vjeru, nego da se drže prihvaćene vjere (Heb 4,14; 10,23). Poticaj crpi svoju snagu iz izlaganja o Kristovu velikosvećništvu, a izlaganje proistječe iz potrebe da se zajednici iznesu razlozi da ostane u vjeri. To pokazuje i sama struktura spisa u kojoj se vidi naglašena prožetost moralnih i doktrinarnih odsjeka (Heb 2,1-4; 3,7 – 4,11; 4,14-16; 5,11 – 6,20; 10,19-25; 10,26-39; 12,1-13; 12,14-29; 13,1-17). Svaki pojedini poticajni odsjek bitno je povezan s izlaganjem, na kojem se uglavnom i temelji.
Stavovi studenata o krizi morala danas Budimir-Ninković, Gordana; Stevanović, Nenad
Croatian Journal of Education,
09/2013, Letnik:
15, Številka:
3
Web Resource
Odprti dostop
U radu se iznose i analiziraju stavovi studenata o prisutnosti, karakteristikama i uzrocima prevladavanja krize morala. Cilj rada je utvrditi prepoznaju li i koliko studenti prisutnost krize morala u ...društvu, kao i uzroke te pojave. Također, namjera autora je utvrditi stavove studenata o povezanosti krize morala s djelovanjem škole, obitelji i drugih društvenih institucija. Posebno se ističe uloga obitelji, škole, medija i njihova međusobna suradnja u moralnom odgoju. Uz navedeno, jedan od ciljeva rada je utvrditi koliko su studenti dosljedni u svom moralnom djelovanju. U radu su predstavljeni i obrazloženi verbalno izrečeni stavovi studenata o moralnim pitanjima, kao i podaci dobiveni empirijskim istraživanjem. Opći dojam je da među studentima postoji svijest o prisutnosti krize morala, glavnim karakteristikama i uzrocima, kao i djelomična ideja o načinima njezina prevladavanja. Ipak, u stavovima studenata dominira strah, pesimizam, nesigurnost i nepovjerenje u vlastite sposobnosti. Također, značajan broj studenata u iznesenim stavovima pokazuje nedosljednost u svom moralnom djelovanju.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- cuprinde reguli de urmat pentru toți discipolii.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the ...Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
