Dostupnost ribe u obalnom iskrcajnom centru naglašava pretpostavku o stokovima u zoni morskog ribolova u oceanu. Cilj ovog istraživanja je analizirati dostupnost morskih riba u iskrcajnom centru BFDC ...na Cox’s Bazaru u Bangladešu u razdoblju od siječnja do svibnja 2021. godine. Zabilježene su ukupno 54 vrste, od kojih su 42 morske ribe, 7 školjkaša i 5 velikih riba. Dominantni redovi su Perciformes (56%), Scombriformes (17%) i Clupeiformes (10%). Više od 56% ukupne morske ribe klasificirano je kao najmanje zabrinjavajuće vrste, a za razliku od toga, gotovo 10% morskih riba je gotovo ugroženo, a 2% je ranjivo. Dominantni redovi školjkaša su Portunidae (43%), zatim Penaidae (29%), Loligonidae (14%) i Octopopidae (14%). Penaeous monodon je najviše tražena od potrošača, dok je potražnja potrošača za nekonvencionalnim školjkama relativno niska. Većina školjkaša je iz skupine najmanje zabrinjavajućih vrsta. Među velikim ribama, razmjerno veća dostupnost morskih pasa (5 vrsta) i raža (2 vrste) uočena je zimi i u razdoblju monsuna, iako je potražnja potrošača za tom megafaunom niska. Ranjivi morski psi i raže su Sphyma zygaena i Mobula birostris. Ova studija analizira trenutni sastav morskih riba u iskrcajnom centru BFDC na Cox's Bazaru u Bangladešu.
Ova studija procjenjuje ugljični otisak (CF) jedinog uzgajališta morske ribe u Maroku. Petogodišnji podaci korišteni su za procjenu ugljičnog otiska farme, prema standardima ISO/TS 14067, PAS 2050 i ...IPCC 2006. Dobiveni ugljični otisak kretao se od 2,34 do 2,85 kg CO2 e/kg. Vrijednost emisije za 2017. godinu niža je za 38% od najviše vrijednosti. Hrana za ribe najviše pridonosi ugljičnom otisku proizvoda s farme. Na temelju PAS 2050, proizvod s obalnih kaveznih farmi svrstava se u istu kategoriju kao i mliječni proizvodi. Nadalje, usporedba je pokazala da je niži za gotovo 67% od ugljičnog otiska ostalih proteinskih proizvoda. Studija procjenjuje neke scenarije za smanjenje ugljičnog otiska ribogojilišta, što može biti osnova za druge studije.
Koncentracije žive (Hg) određene su u 9 morskih vrsta ribe i 2 slatkovodne ribe s tržišta. Raspon koncentracija Hg kretao se od 6,3 do 276,6 μg/kg. Najniža srednja vrijednost od 15,2 μg/kg utvrđena ...je za pastrvu, a najviša 141,3 μg/kg za tunu. Za morske ribe oslić, skuša i lokarda izmjerene su slične srednje koncentracije Hg od 31,8, 32,2 i 48,0 μg/kg. Slične srednje koncentracije Hg određene su za oradu i hamu, odnosno 74,4 i 80,9 μg/kg. Utvrđeno je da tuna i lubin imaju statistički značajno više razine Hg u odnosu na oslić, sardinu, skušu, lokardu, bakalar, pastrvu i šarana (p < 0,05 do p < 0,0001). Koncentracije Hg određene za oradu su značajno niže u odnosu na one za tunu (p < 0,01), međutim značajno više prema onima za pastrvu (p < 0,01). Sardina i zubatac pokazale su značajno viši sadržaj Hg uodnosunaskušuibakalar(p<0,01dop< 0,001). Hama ima značajno više koncentracije Hg prema razinama određenim za skušu, bakalar, lokardu te pastrvu i šaranu (p < 0,01 do p < 0,0001). U ovome istraživanju ni u jednoj vrsti riba nisu utvrđene koncentracije iznad najviših dopuštenih granica za Hg od 1000 μg/ kg za tunu, odnosno 500 μg/kg za ostale vrste riba. Usporedbom dobivenih koncentracija s literaturnim podatcima, može se generalno zaključiti da su dobivene koncentracije žive u analiziranima vrstama ribe niže u odnosu na one iz Mediteranskog mora. Zdravstveni rizik koji proizlazi iz utvrđenih razina Hg procjenjen je usporedbom s dostupnom toksikološkom granicom podnošljivog tjednog unosa (TWI) od 1,3 μg/kg/t.m./tjedan. Doprinos razina Hg prema TWI vrijednosti obzirom na prosječnu dnevnu količinu konzumirane ribe u Hrvatskoj je nizak i u najvećem postotku određen je za tunu od 7,54% i lubin od 6,08%. Ostale vrste ribe doprinose TWI vrijednosti u rasponu od 0,85 do 4,23%. Doprinos TWI vrijednosti primjenom obroka ribe od 150 g/ dan prelazi 100%, odnosno 163,1 i 134,6% za tunu i lubin dajući 2,12 i 1,75 μg/kg/dan (sigurnosna granica je 0,19 μg/kg/dan). Stoga višekratna konzumacija tune i lubina u tjednu kroz duži period može imati toksikološke posljedice na konzumente. Prema tome, unos Hg potrošnjom tune i lubina je značajan posebice prema drugim vrstama ribe i za te vrste je potrebno redovito pratiti i procjenjivati sadržaj Hg.
Cilj studije bio je proučiti dužinsko maseni odnos te
kondicijske faktore Lutjanus russellii, Aurigequula fasciata i
Siganus canaliculatus ulovljenih u Ulehlee zaljevu, u gradu
Banda Aceh, u ...Indoneziji. To su prevladavajuće riblje vrste,
ulovljene tradicionalnim koćarenjem s kopna u Ulehlee
zaljevu, u gradu Banda Aceh, u Indoneziji. Uzorkovanje je
provođeno kroz period od tri mjeseca, od travnja do lipnja
2015. godine u intervalima od tjedan dana. Izmjerene su
totalna dužina i masa na ukupno 900 uzoraka riba (300
individua iz svake navedene vrste). Dužinsko maseni odnos
izračunat je pomoću linearnog alometrijskog modela
(LAM), dok su relativna težina (Wr) i Fultonov koeficijent (K)
izračunati kako bi se ocjenilo stanje uzoraka riba. Rezultati su
pokazali da b vrijednost (3.04) kod Lutjanus russellii ukazuje
na izometričan rast, dok je vrijednost b za Aurigequula
fasciata i Siganus canaliculatus iznosila 1.41 i 1.75 te su vrste
pokazale alometrijski rast. Prosječan Fultonov koeficijent
(K) Lutjanus russellii iznosio je 3.01 kod mužjaka i 2.49 kod
ženki. Kod oba spola Aurigequula fasciata K je iznosio 2.92.
Uz to, prosječna vrijednost K Siganus canaliculatus iznosila je
2.61 kod ženki i 2.59 kod mužjaka. Općenito, faktori stanja
relativne težine obično iznose 100. Zaključeno je da Lutjanus
russellii ima izometričan obrazac rasta, dok Aurigequula fasciata i Siganus canaliculatus pokazuju negativan
alometrijski uzorak rasta. Kondicijski faktori su u izvrsnom
stanju te ukazuju na ravnotežu plijena i predatora.
Istraživanja su provedena na jetri 29 vrsta iz 20 različitih porodica riba iz Jadrana (Hrvatska). U jetri 20 vrsta riba hepatopankreas je pronađen, ali ne uvijek u istih porodica. Provedene su ...histološke i stereološke analize jetre u deset arbuna, Pagellus erythinu (Linnaeus, 1758) i pišmolja, Merlangius merlangus euxinus (Nordmann, 1840). U jetri arbuna prisutan je manji udio jetrenog tkiva 85,81% i krvnih žila 2,50% te veći udio hepatopankreasnog tkiva 14,19% i krvnih žila u hepatopankreasu 1,70% u odnosu na jetru pišmolja koja sadrži veći udio jetrenog tkiva 95,14% i krvnih žila u jetri 4,60% te manji udio hepatopankreasnog tkiva 4,86% i krvnih žila u hepatopankreasu 1,43%. Statistički značajne razlike ustanovljene su u udjelu istraživanog tkiva i krvnih žila jetre između arbuna i pišmolja (P<0,01), ali ne između riba unutar iste vrste. U arbuna i pišmolja podjela jetrenih režnjića i Glisonov trias nisu vidljivi, a perisinusoidalni prostor (Dissaeov prostor) je velik i dobro razvijen. Sinusoidalne kapilare su uske i nepravilnog oblika, a hepatociti su organizirani u cjevastom obliku.
Four species of copepod, Caligus bonito Wilson, 1905 (Caligidae), Clavellisa scombri Kurz, 1877 (Lernaeopodidae), Pandarus bicolor Leach, 1816 (Pandaridae) and Anchistrotos laqueus Leigh-Sharpe, 1935 ...(Bomolochidae) were reported from Coryphaena hippurus Linnaeus, 1758, Scomber scombrus Linnaeus, 1758, Mustelus mustelus Linnaeus, 1758 and Serranus hepatus Linnaeus, 1758. These parasites were recorded for the first time in the Aegean Sea and the Sea of Marmara.
Četiri vrste kopepoda, Caligus bonito Wilson, 1905 (Caligidae), Clavellisa scombri Kurz, 1877(Lernaeopodidae), Pandarus bicolor Leach, 1816 (Pandaridae) and Anchistrotos laqueus Leigh-Sharpe, 1935 (Bomolochidae) su pronađene na lampugi, Coryphaena hippurus Linnaeus, 1758,na skuši, Scomber scombrus Linnaeus, 1758; na psu mekušu, Mustelus mustelus Linnaeus, 1758 ina vučiću, Serranus hepatus Linnaeus, 1758. Ovo je prvi nalaz navedenih parazita u Egejskom iMramornom moru.
VIRUSNE BOLESTI MORSKIH RIBA Strunjak-Perović, I; Hacmanjek, M; Čož-Rakovac, R ...
Ribarstvo,
03/1996, Letnik:
54, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
Današnje spoznaje o bolestima morskih riba, uzrokovanih virusima, JOS su uvijek nedostatne. Do sada je u riba koje cijeli svoj životni ciklus ili samo jedan njegov dio provedu u morskoj sredini ...utvrđeno nekoliko virusnih bolesti (limfocistis, virusna nekroza eritrocita, sindrom čiravosti bakalara, encefalitis, virusna hemoragijska septikemija, zarazna hematopoezna nekroza, zarazna nekroza gušterače, chum reovirusna infekcija, branhionefritis, rabdovirusna infekcija jegulja). Neke se od njih u prvome redu pojavljuju u slatkovodnoj fazi razvoja domaćina, ali postoje bilješke da se zaraza nastavlja i u preživjelih primjeraka koji dospiju u morsku sredinu.
Kako se povećava broj morskih vrsta riba u kontroliranom uzgoju, tako se uočava i sve veći broj patoloških stanja uzrokovanih virusima, pa je tom području potrebno posvetiti pažnju u budućim istraživanjima.
BAKTERIJSKE BOLESTI MORSKIH RIBA Perović-Strunjak, I; Hacmajek, M; Čož-Rakovec, R ...
Ribarstvo,
12/1997, Letnik:
55, Številka:
4
Journal Article
Odprti dostop
Razvojem uzgoja ribe u moru povećalo se zanimanje za praćenje njihova zdravstvenoga stanja. Razlog su tome bolesti, odnosno uginuća, koja se pojavljuju u takvim ribogojilištima, te uzrokuju velike ...ekonomske gubitke. Smještajem velike količine ribe na malu površinu promijenjeni su prirodni uvjeti, pa je osjetljivost i podložnost ribe uzročnicima (virusima, bakterijama, parazitima) bolesti veća. Osim toga, velika gustoća riba u uzgoju pospješuje širenje bolesti, ali isto tako i njihovo bolje zamjećivanje. Kod divljih populacija oboljele jedinke brzo postanu plijen grabežljivaca, pa je i uočavanje patološkoga stanja takvih riba otežano. Danas postoji niz napisa o virusnim, bakterijskim i parazitarnim bolestima, ali je ovdje pažnja posvećena isključivo bakterijskim bolestima koje se javljaju u kontroliranom uzgoju u moru (vibrioza, furunkuloza, pastereloza, nokardioza, mikobakterioza, edvardsieloza, jersinioza, bolesti uzrokovane bakterijama roda Flexibacter, Pseudomonas, Aeromonas, Streptococcus i bakterijski nefritis). Pritom, spoznaje o njima veoma variraju, ovisno o tome uzgaja li se neka morska vrsta ribe već duže razdoblje ili se tek uvodi u kontrolirani uzgoj.
U radu se iznosi značenje rotatorija (Brachionus plicatilis M) u prehrani ličinki i poslijeličinki morskih riba. U početku su rotatoriji sakupljani iz jezera gdje su uzgajane jegulje. Zahvaljujući ...ohrabrujućim početnim rezultatima preživljavanja ličinki morskih riba i rakova, rotatoriji postaju nezamjenljiva hranidbena komponenta u prvim danima prehrane. Provedena su brojna istraživanja o uvjetima razmnožavanja, rasta populacija i njihova masovnog uzgoja. Spoznajom važnosti osnovnih masnih kiselina u prehrani ličinki i poslijeličinki riba i rakova intenzivirana su istraživanja biokemijskog sastava i hranidbene kvalitete rotatorija. Danas postoji čitav niz proizvoda kojima se obogaćuje hranidbena vrijednost rotatorija ili čak zamjenjuju alge ili pekarski kvasac kao osnovni uzgojni medij. Pokušaji da se rotatoriji potpuno zamijene drugim organizmima npr. artemijom, za mnoge vrste morskih riba npr. Sparidae, još se istražuju.
