Usredotočujući se na privatne zbirke zagrebačkih židovskih obitelji spomenute u Izvještaju o provedbi zakonske odredbe o zabrani otuđivanja i izvažanja starinskih umjetničkih, kulturno-povjesnih i ...prirodnih spomenika na području Nezavisne Države Hrvatske koji je u srpnju 1941. godine sastavio Božidar Murgić, namjera je ovog priloga istražiti sudbinu oduzetih zbirki odnosno pojedinačnih umjetnina, pokušati rekonstruirati nekadašnji sadržaj i opseg tih zbirki te predstaviti sakupljačke interese u Izvještaju spomenutih zagrebačkih sakupljača.
The author focuses on the private collections of Jewish families in Zagreb mentioned in the Report on the Implementation of the Legal Prohibition of Alienation and Removal of Artworks, Cultural, Historical and Natural Monuments in the Independent State of Croatia compiled by Božidar Murgić in July 1941. The article intends to investigate the fate of confiscated collections or individual works of art, and tries to reconstruct the former content and scope of these collections and present the collecting interests of the Zagreb collectors mentioned in the Report.
Dužnost upravljanja Muzejom za umjetnost i obrt Vladimira Tkalčića obuhvaća razdoblje od početka rujna 1933. do lipnja 1952. godine, vrijeme njegove profesionalne zrelosti – od pedesete godine života ...do umirovljenja. Rad donosi uvid u Tkalčićevu viziju razvoja institucije i realizirana dostignuća zahvaljujući kojima su se već tijekom njegova života iz Muzeja za umjetnost i obrt izdvajali sistemi praksi i formirali fundusi ishodišni za uspostavu novih institucija u Zagrebu, poput konzervatorsko-restauratorske radionice Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Muzeja Srba u Hrvatskoj i Tehničkog muzeja. Pregledom fonda dokumentacije Muzeja za umjetnost i obrt, ponajprije Tkalčićeve ostavštine i urudžbenih zapisnika iz godina njegova mandata, dobiva se uvid u kontekstualni mozaik njegovih kompleksnih nastojanja kao i u sklop karakternih kvaliteta koje su podržavale načela stručne etike.
Prispevek predstavlja pregled znanih lastnikov vzhodnoazijske keramike, posebno porcelana, v Sloveniji v 19. stoletju – natančneje od odprtja Regionalnega muzeja za Kranjsko (kasneje Narodnega muzeja ...Slovenije) leta 1821 do velikega potresa v Ljubljani leta 1895. Slovenski lastniki porcelana, ali 'navdušenci', ki so predstavljeni v raziskavi, so osebe slovenskih korenin, za katere lahko na podlagi zanesljivih virov potrdimo, da so v svoji lasti imeli keramične ali porcelanaste predmete vzhodnoazijskega izvora ter jih kasneje darovali Deželnem muzeju za Kranjsko. Z vključitvijo analize zbirke Narodnega muzeja in analizo primarnih virov, kot so publikacije, inventarji in slikovno gradivo, raziskujem, kaj nam posamezni predmeti povedo o lastnikih in kako nam lahko pomagajo pri rekonstrukciji zbirateljstva keramike in porcelana vzhodnoazijskega izvora v slovenski zgodovini.
U članku se na temelju dosad neistraženoga gradiva pohranjenoga u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu prvi put donosi detaljna povijest gradnje i prenamjene zgrade podignute u formi stiliziranoga ...antičkog hrama u sklopu zagrebačkog kompleksa srednjih škola 1895. godine, čiji je idejni začetnik Izidor Kršnjavi. Prati se geneza forme i funkcije ove građevine od prvih zamisli do prenamjene već gotovog projekta muzeja sadrenih odljeva antičke skulpture u gimnastičku dvoranu – gombaonu. Autorice na temelju istraživanja sačuvanih nacrta i podataka o izgradnji ujedno rasvjetljavaju atribuciju gombaone.
Stanovište da muzeji predstavljaju činjenice, objektivno i nepristrasno, dominira kako javnim, tako i profesionalnim diskursom muzeja. Međutim, široko rasprostranjena ideja da muzejima možemo da ...verujemo – jer su prestižni autoriteti, nezavisne istraživačke ustanove, moralno i intelektualno neutralne, u stalnoj potrazi za znanjem – pogrešna je. Od momenta nastanka muzeja, preko njegovih različitih tipova, do danas niti jedan muzej, odnosno muzejski stručnjak, nije bio neutralan. Muzeji su društveni konstrukt, a u njihovom temelju je i politika. Ipak, mit o neutralnosti muzeja opstaje, posebno zahvaljujući velikom broju muzeja čiji stručnjaci i dalje ponosno svoja znanja koriste za prikupljanje i predstavljanje muzejske građe na navodno neutralan i objektivan način, bez uplitanja i uključivanja u svakodnevnicu i realnost. Ova je hipokrizija evidentna i u Srbiji, belodana kada je reč o istorijskim narativima, ali očigledna i u stalnim postavkama i izložbama arheološkog materijala, kao i u domenu muzejskih arheoloških istraživanja. U radu se razmatranju primeri prividne neutralnosti, nacionalni, regionalni i gradski muzeji koji autorizuju dostignuća i superiornost nacije, glorifikuju srednjovekovnu istoriju ili proslavljaju veze s Rimskim carstvom, oni koji su prestižna demonstracija moći, ali i primeri ličnih interesovanja i vrednosti koji su formirali javni diskurs. Sva razmatranja otvaraju i važno pitanje etike u muzejima.
Svrha ovog rada je da se sagledaju razlike u strukturi posete stalnim muzejskim postavkama u različitim periodima i da se ukaže na zadatke koje muzeji imaju u savremenom trenutku. Posle uvodnih ...razmatranja, gde je prezentovana problematika vezana za pitanja vrste muzejske publike i vrste muzejskih programa, centralni deo rada predstavlja prezentacija rezultata analize broja i strukture posetilaca stalnih muzejskih postavki Narodnog muzeja Valjevo u dva perioda koja deli poluvekovno razdoblje: od 1951. do 1961. i od 2001. do 2011. godine, sa kontrolnom, potpunijom analizom posete u 2013. godini. Analiza posete sa početka druge polovine prošlog veka je rađena na osnovu raspoložive arhivske građe, analiza posete u prvoj deceniji 21. veka na osnovu uporednih izveštaja takođe iz arhive muzeja. Kontrolna analiza za 2013. godinu rađena je na osnovu pretrage elektronske baze podataka. Istraživanje je ukazalo na velike razlike u strukturi posetilaca u različitim periodima sa aspekata načina njihovog dolaska (samostalno ili organizovano), mesta porekla (iz okruženja ili sa strane) i starosti, što dodatno ukazuje na razlike u motivima posete i upućuje na zaključak da su stalne muzejske postavke polovinom prošloga veka imale veliki značaj za procese permanentnog obrazovanja i izgradnje identiteta lokalnog stanovništva, dok pola stoleća kasnije težište značaja se pomera ka atrakcijama kulturnog turizma.
Viele Museen und Sammlungen stehen wegen ihrer Verwobenheit in koloniale Kontexte in der öffentlichen Kritik. Die Aufarbeitung ihrer eigenen Geschichte und Ausstellungspraxis ist längst überfällig. ...Drei Berliner Museen haben sich auf den Weg gemacht, sich selbstkritisch ihrer Kolonialität zu stellen: das Brücke-Museum, das Deutsche Technikmuseum und das Stadtmuseum Berlin. Die Beitragenden geben Einblicke in diesen Reflexionsprozess, die Möglichkeiten der Umgestaltung und die daraus folgenden Konsequenzen für die Museumspraxis. Damit liefern sie Impulse für die langfristige und intensive Aufarbeitung des Themas, die anderen Museen als Anregung dienen können.
Razvoj modela muzeja sigurnosne opreme Miličić, Mario; Dundović, Kristina; Martins Isidoro, Rui
Zbornik Veleučilišta u Rijeci,
05/2018, Letnik:
6, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Sigurnost na radu bilježi svoje početke od ranih civilizacija, pa sve do
današnjeg modernog doba. Kako se povijest sigurnosti na radu ne bi zaboravila, potrebno je stvoriti muzej u kojem će se ...omogućiti njen prikaz, o čemu govori ovaj rad. U radu su dani povijesni teorijski prikazi zaštite na radu u pojedinim područjima ljudske djelatnosti. Daje se opširan pregled muzeja, što uključuje razne planove, artefakte, modernu sigurnosnu opremu, aktivnosti, ostalu opremu za rad, elektronički muzej i troškove. Zadatak muzeja sigurnosne opreme je educirati ljude o važnosti sigurnosti na radu, što znači implementirati svijest o zaštiti na radu, kako bi se postigla planirana prevencija s ciljem sprječavanja ili smanjena rizika na radnom mjestu i izvan njega. Prikazat ćemo rezultate projekta i predviđanja za daljnji razvoj.
Safety at work has started to be developed in the first civilizations and it is still developed in the modern age. In order not to forget safety at work, it is necessary to create a museum that will present safety at work, and this paper will explore that. The paper presents historical and theoretical examples of safety at work in some specific areas of human activities. It gives a large-scale overview of the museum, which includes plans, artefacts, modern safety equipment, activities, other working equipment, electronic museum and costs. The aim of the museum is to educate people about the importance of safety at work, which means to
increase consciousness about safety at work in order to achieve the planned prevention with the aim of eliminating or reducing risk in and outside the working place. The paper will show the results of the project and predictions of further development.
Exhibiting Europe in museums Kaiser, Wolfram; Poehls, Kerstin; Krankenhagen, Stefan
2014., 20140415, 2014, 2014-05-01, Letnik:
6
eBook
Museums of history and contemporary culture face many challenges in the modern age. One is how to react to processes of Europeanization and globalization, which require more cross-border cooperation ...and different ways of telling stories for visitors. This book investigates how museums exhibit Europe. Based on research in nearly 100 museums across the Continent and interviews with cultural policy makers and museum curators, it studies the growing transnational activities of state institutions, societal organizations, and people in the museum field such as attempts to Europeanize collection policy and collections as well as different strategies for making narratives more transnational like telling stories of European integration as shared history and discussing both inward and outward migration as a common experience and challenge. The book thus provides fascinating insights into a fast-changing museum landscape in Europe with wider implications for cultural policy and museums in other world regions.
U Dubrovačkim muzejima, Zbirci varia Kulturno-povijesnog muzeja, čuva se gitara koju je u Dubrovniku 1828. sagradio Antonio Bino. Riječ je vjerojatno o najstarijem primjerku gitare koju je na ...području hrvatskih zemalja izradio naturalizirani graditelj. Rad donosi novootkrivene spoznaje o njegovu životu, koje se temelje na pronađenim arhivskim izvorima. Antonija Bina smješta se u kontekst njegovih suvremenika - graditelja gitara, koji su tijekom 19. stoljeća djelovali na području hrvatskih zemalja - Franje Finka i Ivana Weisera. Binova gitara predstavlja rijedak primjerak ranoromantičke gitare u fundusima hrvatskih muzeja, ali i jedan od rijetkih sačuvanih instrumenata iz prve polovice 19. stoljeća koji su nastali na području hrvatskih zemalja uopće.
PDF
