Unter dem ungewissen Erwartungshorizont spätmoderner Gesellschaften treten verschiedene Vorstellungen kollektiver Identität in Konflikt. Jochen Kibel zeigt: Im Streit um das Neue Museum in Berlin und ...das Militärhistorische Museum in Dresden artikulierten sich unterschiedliche Kollektivierungsdiskurse, in denen die Vergangenheit nach den Anforderungen der Gegenwart umgeformt wurde. Der retrospektive Blick gewährt damit immer auch die prospektive Hoffnung auf eine bessere Vergangenheit. Die dynamischen Verhältnisse der Gegenwart bringen schließlich eine Form reflexiver Identitätsbildung hervor, in der auch die Fähigkeit anhaltender Selbstkritik in der Vergangenheit ›wiedergefunden‹ wird. Die Vorstellung einer wandlungsfähigen Identität gewährleistet dann ein Gleichbleiben im Strom der Zeit, durch beständige Kurskorrekturen.
Među tridesetak senjskih sveučilišnih profesora i znanstvenika ime akademika
Milana Moguša zauzima istaknuto mjesto. Njegov životni hod od trnja do zvijezda, ili
kranjčevićevski, od gnijezda do ...zvijezda bio je stalno u usponu. U vrijeme radnoga vijeka
zauzimao je značajne funkcije u mnogim kulturnim i znanstvenim institucijama diljem
Hrvatske, ali i šire, i to ga je stalno držalo u nemogućnosti da se češće navraća u njemu
rodni i dragi Senj. Boravio je uvijek u njemu kad god mu se pružila prilika i kad god su
mu njegovi Senjani izrazili želju da ih posjeti. Bio je čest gost Gradskog muzeja u Senju,
Senjske gimnazije, ali i Osnovne škole S. S. Kranjčevića u kojoj je u dječačkim danima
učio prva slova i čitao prve školske knjige. Ta njegova povezanost sa senjskim kulturnim
institucijama nizom godina manje je poznata širokoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti pa će
stoga biti tema ovoga članka.
Glazba kao element okruženja uslužnih poduzeća ima bitnu ulogu. Smatra se da utječe na stvaranje pozitivnih emocija kod korisnika, doprinosi boljoj izgradnji odnosa između korisnika i poduzeća, ali i ...da ima različita značenja za korisnike. Uloga glazbe kod iskustva virtualnog posjeta muzeju (kao specifičnoj vrsti usluge) još uvijek je nedovoljno istražena. Stoga je cilj rada bio otkriti kakvu ulogu ima glazba kod iskustva posjete virtualnom muzeju. Provedeno je kvantitativno istraživanje na namjernom prigodnom uzorku od 105 mladih ispitanika posjetitelja virtualnog muzeja, podijeljenih u dvije skupine. Skupina A posjetila je virtualni muzej s originalnom ambijentalnom repetitivnom kompozicijom. Skupina B posjetila je isti virtualni muzej, ali uz glazbenu pratnju kompleksnije kompozicije koja obuhvaća više žanrova. Rezultati istraživanja su pokazali da posjetitelji očekuju glazbu prilikom obilaska virtualnog muzeja i da glazba može doprinijeti boljem shvaćanju izložbe. Također, otkriveno je da kompleksnija glazbena kompozicija s više žanrova može poboljšati iskustvo posjetitelja virtualnog muzeja.
V letih 1930 in 1931 je v gradu Murska Sobota na skrajnem vzhodu Dravske banovine v Kraljevini Jugoslaviji potekala javna dražba. Razprodajali so premično premoženje madžarskega državljana in ...veleposestnika grofa Ladislava Szapáryja, lastnika murskosoboškega gradu. Analiza dražbenega/prodajnega zapisnika, cenilnega kataloga in drugega z razprodajo povezanega gradiva prinaša dragocene podatke o grofovi zbirki in osvetljuje poti, po katerih so umetnine zapustile grad v Murski Soboti. Poleg tega postavlja izhodišča za ugotavljanje njihove poznejše usode in pogosto tudi sedanjega hranišča. Tako je bilo mogoče sestaviti popoln seznam predmetov iz Szapáryjevega gradu, ki jih je na dražbi leta 1930 nakupil Josip Mal, ravnatelj Narodnega muzeja v Ljubljani, in jih natančneje predstaviti. Čeprav se je Mal precej prenaglil pri kupovanju in negospodarno porabil sredstva, ki jih je imel na razpolago, pa je bil izbor predmetov premišljen, daljnosežen in utemeljen, saj gre večinoma za izjemne umetnine, ki si zaslužijo več pozornosti, kot so je bile deležne doslej.
U članku se analiziraju načini na koje odabrani suvremeni umjetnici iz Rumunjske, Hrvatske i Srbije koriste vizualni jezik arhitektonskih maketa u svome radu. Nakon prikaza povijesti arhitektonskih ...maketa autorica se u prvim dvama dijelovima članka bavi umjetnicima koji koriste makete muzejâ suvremenih umjetnosti (Zlatko Kopljar, Radoš Antonijević, subREAL, Călin Dan, Iosif Kiraly, Mihai Balko i Irina Botea). Naglašava se razlika između muzeja suvremenih umjetnosti u post-socijalističkim zemljama i globalnih „muzeja moći” kao što su MoMA, Tate Modern ili Guggenheim. Treći dio članka bavi se dokumentarnim aspektom arhitektonskih maketa i dovodi radove Lane Stojićević u vezu s konceptom dokumentaliteta Hito Steyerl. Ističe se kako su makete, kao i sama arhitektura, označitelji ideologija, politika i društava koji ih grade. Suvremeni umjetnici često se bave zgradama koje su u procesu tranzicije izmijenjene, revitalizirane ili uništene, i stoga arhitektonske makete uključene u procese suvremene umjetnosti zahtijevaju dublju analizu.
Hrvatsko pjevačko društvo »Kolo« bilo je važan čimbenik u kulturnom, društvenom i umjetničkom životu Zagreba i Hrvatske. Nakon raspuštanja Društva 1948. njihova je ostavština spletom okolnosti ...razjedinjena i danas se čuva u nekoliko institucija. Najveći dio ostavštine nalazi se u Državnom arhivu u Zagrebu, a velika zbirka notnih materijala Društva pohranjena je u Hrvatskom glazbenom zavodu. U Hrvatskom državnom arhivu također postoji zbirka notnih materijala »Kola«, no nije moguće sa sigurnošću utvrditi koji su materijali iz zbirke doista pripadali »Kolu«. Taj je fond pristigao otkupom od Antikvarijata Nakladnog zavoda Matice hrvatske pod nazivom »Zbirka muzikalia«, ostavština dr. Stjepana Tomaša, a navedeno je kako zbirka sadrži dio ostavštine »Kola«. Najnoviji podatci ukazuju i na lokaciju Hrvatskog športskog muzeja kao imatelja dijela ostavštine Društva. Ti materijali nisu izdvojeni kao zaseban fond »Kola«, već se nalaze unutar zbirke ostavštine posljednjeg tajnika Društva Većeslava Zrnca.
Mramorne skulpture svetih Petra i Pavla, danas smještene na pročelju župne crkve Presvetog Trojstva u Krapinskim Toplicama te mramorna skulptura Bogorodice Uznesenja u Dijecezanskom muzeju Zagrebačke ...nadbiskupije, u radu se – temeljem komparacije s drugim umjetnikovim djelima – pripisuju riječkom kiparu Sebastijanu Petruzziju. Navedene kipove moguće je povezati s Petruzzijevom zagrebačkom aktivnošću, arhivski dokumentiranom tijekom devetoga desetljeća 18. stoljeća te obilježenom narudžbama za katedralu i kapelu (nad)biskupskoga dvora.
This book takes readers to the village of Sheltozero in northern Russia. It highlights a tiny community of indigenous people called Veps, known colloquially as "the forest folk" for their intense ...closeness and affiliation with the forests in their ancestral territories. Davidov uses a tour of the local museum to introduce a cast of human and non-human characters from traditional Vepsian culture, while journeying through various eras under Russian, Finnish, Soviet, and post-Soviet rule. In the process, she explores how contemporary political struggles mesh with traditional beliefs, illustrating how Veps make meaning of their history and unfolding future.
U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka 1987. godine formirana je Zbirka starih majstora koja sadrži oko sto trideset slika. Sačinjena je uglavnom od radova što su ih sakupljali ...članovi uglednih riječkih obitelji tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, a manji je dio u zbirku pristigao iz riječkih sakralnih objekata. Riječ je o djelima relativno skromnih umjetničkih dosega, a već se inicijalnim istraživanjem utvrdilo da su neke od slika nastale prema grafičkim predlošcima. Kako sustavno istraživanje predložaka za djela iz Zbirke starih majstora Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka do sada nije bilo provedeno, iznesen je niz upitnih i problematičnih datacija i atribucija. Kada je riječ o slikama nastalim tijekom 17. stoljeća, utvrđeni su predlošci za prikaze Navještenja, Bogorodice od Ružarija, Svadbe u Kani Galilejskoj, Poklonstva pastira te Bičevanja Krista. Navještenje je inspirirano grafikom Giovannija Jacopa Caraglia (Verona, o. 1505. – Krakov, 1565.) ili nekom njezinom kasnijom derivacijom, dok je riječka Bogorodica od Ružarija nastala kopiranjem otiska grafike Domenica Marije Canutija (Bologna, 1626. – 1684.). Svadba u Kani Galilejskoj napravljena je pak prema Vannijevoj (Firenca/Pisa, 1599. - Firenca, 1660.) grafici iz 1637. godine ili jednoj od njezinih kasnijih derivacija, što su urezane prema famoznoj Veroneseovoj (Verona, 1528. – Venecija, 1588.) slici koja je danas izložena u Louvreu, a Poklonstvo pastira nastalo je prema bakrorezu Jana (I) Sadelera (Bruxelles, 1550. – Venecija, 1600.). Slika Bičevanje Krista nastala je kombinacijom istoimenog grafičkog lista i onog s prikazom Izrugivanja Krista. Obje su ove grafike djelo Jana (I) Sadelera, odnosno njegova kopista.
PDF
