Dve pismi Franca Šturma Bedina, Katarina
Muzikološki zbornik,
12/2007, Letnik:
43, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
V prispevku, za življenjski jubilej profesorice Marije Bergamo, objavljamo dve pismi skladatelja Franca Šturma (1912–1943) slovenski pianistki Nedi Kozina, s katero se je spoprijateljil v Pragi, kjer ...sta oba študirala. Nanašata se na njun načrt, da bi organizirala koncert modernih čeških in slovenskih skladb v Mariboru. Tam je nekaj časa bivala naša pianistka, njun skupni češki prijatelj, pianist in skladatelj Karel Reiner je pomagal priskrbeti note čeških skladateljev. Prvo pismo štejemo kot dokument, na kako boren način je v Maribor prihajala tik pred drugo svetovno vojno sodobna misel v glasbi. Objavo drugega pisma utemeljuje malo znani Šturmov prispevek o glasbi kot socialnem dejavniku (Sodobnost, 1935). Sociologija (skupaj z estetiko) glasbe sodi v filozofsko disciplino. Beseda o njiju zaokroža bežen pogled v tradicijo teh predmetov na Oddelku za muzikologijo Filozofske fakultete v Ljubljani.
Extended description:
Koncertno izvajanje, ki sicer nosi okvirni naslov "Slovenska ljudska glasbila in pesmi" sestavljajo že pozabljene balade in pripovedne pesmi, junaške, bajeslovne, legendarne, ...pravljične, obredne, šaljive in ljubezenske pesmi, inštrumentalne melodije in plesi.
Zvočnost slovenskih pokrajin - pogovor Darje Korez Korenčan z Miro Omerzel Terlep in Matijem Terlep o narodnih glasbilih, predstavitev glasbil, sodelujejo še Jože Zajc - Dobro polje na Dolenjskem, Andrej Sobočan - Prekmurje, Miško Baranja - vodja ansambla Prekmurska banda, Zdravko Debeljak, Franc Laporšek - Podlehnik pri Ptuju, Luča Kleva - Istra.
A concert performance, presenting itself under the framework title "Slovenian folk instruments and songs" or "The sonority of Slovenian regions" takes concert repertoires of specific topics in order to present the Slovenian musical heritage of Slovenian ethnic regions, inside and outside our borders. It consists of already forgotten ballads and narrative poems, heroic, mythological, legendary and magical, ritual, humorous and love songs, instrumental tunes and dances. Darja Korez Korenčan talks with Mira Omerzel Terlep and Matija Terlep about our national musical instruments.
Information:
A concert performance "The sonority of Slovenian regions" takes concert repertoires of specific topics in order to present the Slovenian musical heritage of Slovenian ethnic regions, inside and outside our borders.
Original language summary:
Koncertno izvajanje "Zvočnost slovenskih pokrajin" z repertoarjem koncertnih tematik obsega predstavitev slovenske glasbene dediščine slovenskih etičnih pokrajin znotraj in zunaj naših meja.
Slovenija sodeluje v mednarodnem projektu RISM (Répertoire International des Sources Musicales = International Inventory of Musical Sources), pri Seriji A/II (Music Manuscripts after l600) od leta ...1993. Tedaj so na Muzikološkem inštitutu ZRC SAZU (Institute of Musicology at Scientific Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences & Arts) v Ljubljani pričeli popisovati starejše glasbene rokopise z območja Slovenije s pomočjo računalniškega programa PIKaDo in začeli sodelovati s centralno redakcijo RISM v Frankfurtu na Maini. Rezultati tega dela izidejo vsako leto (skupaj s podatki iz okoli 30 centrov po drugih državah) v obliki tematskega kataloga na CD-ROMU. Ta bo sčasoma nadomestil "stari" klasični listkovni katalog na Muzikološkem inštitutu, ki trenutno hrani popise za okrog 1300 enot glasbenega rokopisnega gradiva, ki so jih sodelavci inštituta zbrali doslej (a v njem še ni zajeto gradivo iz vseh nahajališč). V primerjavi s klasičnim katalogiziranjem računalniško terja od popisovalca natančnejše podatke o rokopisu (med drugim opis vodnih znamenj na papirju) in popis večjega števila glasbenih incipitov (saj program v centralni redakciji avtomatsko primerja podatke in ima možnost in "sposobnost dešifriranja" avtorjev, ki veljajo za anonimne. Z namenom, da bi ustregli tem zahtevam, so si na inštitutu izposodili gradivo (doslej iz treh arhivov), ki ga na novo katalogizirajo, obenem pa še skenirajo. Tako bodo dodatno poskrbeli še za hrambo gradiva na sekundarni lokaciji in za ustrezno dostopnost le-tega za nadaljnje muzikološke raziskave. V letih 1993–1998 je bilo opravljenih 306 računalniških vnosov, v zadnjih štirih letih, odkar je posebej za ta namen zaposlena ena sodelavka, pa dodatnih 666. Avtorica se v prispevku osredotoča na nekatere vidike katalogiziranja, zlasti na vprašanje v zvezi z navajanjem zasedbe (kategoriji "Scoring" in "Scoring block") oziroma dejanskega stanja gradiva, na vprašanje možnih izmenjav podatkov med katalogizatorji, kadar gre za rokopise manj znanih avtorjev ter na vprašanja "timinga" oziroma bolj učinkovite izrabe časa, namenjenega katalogiziranju za RISM.
Extended description:
Oddaja predstavlja izsledke slovenskih arheologov v Divjih babah nad Idrijco, najdbi znamenite piščali iz stegnenice mladega jamskega medveda. V oddaji sodelujejo dr. Ivan Turk ...in Drago Kunej z Etnomuzikološkega inštituta ZRC SAZU. Piščal iz Divjih bab je starejša od vseh do sedaj znanih paleolitskih piščali na svetu in obenem prva, ki je zanesljivo izdelek neandertalca. Koščena piščal je bila odkrita leta 1995 v podzemni jami Divje babe v bližini Cerknega med sistematičnimi izkopavanji arheologa dr. Ivana Turka.
The flute from Divje babe is older than any previously known Palaeolithic flutes in the world and also the first finding that without a doubt belongs to Neanderthal. This bone flute was discovered in 1995 in an underground cave called Divje babe near Cerkno through the systematic excavation of the archaeologist Dr. Ivan Turk.
Information:
The clip shows the results of the Slovenian archaeology findings near Idrijca in Divje babe, where archaeologists unearthed a famous flute - the oldest musical instrument in the world.
Original language summary:
Posnetek prikazuje izsledke slovenskih arheologov v Divjih babah, med njimi je predstavljena znamenita piščal – najstarejše glasbilo na svetu.
Kad je 2010. Međunarodni repertoar glazbenih izvora (Répertoire International des Sources Musicales – RISM) objavio svoj besplatan, online dostupan katalog, podaci o više od 700.000 glazbenih izvora ...postali su dostupni istraživačima diljem svijeta bez naknade. Danas katalog sadrži više od 1,067.000 zapisa o glazbenim rukopisima, tiskovinama, libretima i traktatima te njegova popularnost raste iz mjeseca u mjesec. Od objavljivanja online kataloga, RISM je pokrenuo nekoliko inicijativa kako bi se muzikologe približilo primarnim materijalnim izvorima koje istražuju, što je olakšano preko digitalizacijskih projekata koje provode knjižnice i istraživačke ustanove. Online katalog pokušava proširiti bazu podataka izvan okvira suštog zabilježavanja lokaliteta na kojima se glazbeni izvori nalaze, iako to zasigurno i dalje ostaje jedan od primarnih ciljeva. RISM nudi poveznice do digitalizirane glazbe izravno preko institucija koje ih posjeduju (tamo gdje je to dostupno), uključuje uzorke rukopisa skladatelja i prepisivača te prikazuje slike vodenih žigova. Godine 2014. cjelokupni korpus podataka RISM-a objavljen je kao povezani otvoreni podaci (linked open data). Zahvaljujući tome, RISM je u mogućnosti ostvariti suradnju s drugim projektima iz područja digitalne humanistike i osigurati podatke kao osnovu za istraživačke projekte. U isto vrijeme, vanjski projekti teže povratno poslati svoje podatke – često s ispravcima i poboljšanjima – kako bi obogatili RISM-ov katalog. Objavljivanje Muscat-a, RISM-ovog specijaliziranog open-source programa za katalogiziranje glazbenih izvora, RISM-ovim je suradnicima olakšalo katalogiziranje glazbenih izvora. Ovaj novi program također daje priliku muzikolozima da Muscat koriste kao alat u svojim vlastitim projektima dokumentiranja. Cilj je ovoga članka opisati na koji način RISM-ov online katalog muzikologe približava primarnim glazbenim izvorima te, također, kako muzikolozi mogu surađivati sa RISM-om, a da bi olakšali i promicali svoje vlastito istraživanje glazbenih izvora.
Burnsov antifonar (burnsantiphoner.bc.edu) suradnički je projekt između Digital Scholarship Group i osoblja knjižnice Boston College University Libraries, muzikologa Michaela Noonea te nekoliko ...vanjskih suradnika, uključujući osoblje baze podataka CANTUS. U ljeto 2015. započeto je s kodiranjem franjevačkog antifonara iz četrnaestog stoljeća (http://hdl.handle.net/2345/2231), koristeći Music Encoding Initiative (MEI <htt p://music-encoding.org/>) standard te s razvojem internet stranice otvorenog sadržaja u svrhu prezentacije rukopisa kao interaktivnog objekta za istraživanje i znanstvenu uporabu. Izvorni Antifonar postoji u rukopisnom obliku ukoričen kožom prekrivenim daščicama i sastoji se od 119 pergamentnih folija s tekstualnim i notnim zapisima antifona i responzorijala za cjelokupni godišnji kalendar svetačkih svetkovina (sanktoral).
Ovo izvješće raspravlja o razvoju projekta i njegovim glavnim ciljevima, koji uključuju:
1. učiniti Antifonar interaktivnim izradom internetske stranice otvorenog i dostupnog sadržaja pomoću Diva.js, dinamičnog prezentacijskog sloja u kojem se može pretraživati i prikazivati sadržaj (podaci, notacija, XML/MEI) i multimedija;
2. korištenje i razvoj tehnologije otvorenoga koda u svrhu poticanja i podupiranja daljnjeg razvoja unutar open source zajednice, kao i dijeljenje dokumentacije i podataka;
3. dijeljenje projektnih podataka sa znanstvenom zajednicom preko suradnje s CANTUS-om <http://cantus.uwaterloo.ca/>, bazom podataka za crkveno pjevanje na latinskom jeziku; te
4. razvoj programa, tijek radova i dokumentacije u svrhu informiranja budućih projekata koji se koriste sličnom tehnologijom.
Proučava se tijek rada na transkripciji i kodiranju otprilike 1.500 incipita za ovaj projekt i bazu podataka CANTUS, uključujući neke poteškoće koje su se očitovale kroz rad na projektu. Osim toga, raspravlja se o ključnim rješenjima infrastrukture i aplikacija koje se primjenjuju u ovom projektu, uključujući implementaciju Diva.js kao prezentacijskoga sloja za dohvaćanje projektnih podataka preko JSON datoteke Lunr.js, kako bi se indeksiralo te podatke izravno u pregledniku, te korištenje IIIF, što omogućuje interoperabilnost slika iz projekta na različitim platformama.
Rad prikazuje teme kojima su se na području povezanosti pavlina i glazbe bavili hrvatski istraživači. Posebna pozornost stavljena je na tri skupine tema: 1. istraživanja vezana uz Pavlinski zbornik, ...jedan od najvažnijih izvora nabožne crkvene popijevke u Hrvatskoj, 2. istraživanja o orguljama u pavlinskim samostanima te 3. istraživanja koja se odnose na život i rad skladatelja pavlina Amanda Ivančića (1727. - 1790.?). Uz prikaz tema nudi se i pregled istraživačkih pristupa i načina na koji su pojedini istraživači sagledavali pavlinski doprinos glazbenoj umjetnost te se upućuje na moguće smjernice za daljnja istraživanja.
PDF
