Ceca ante portas Šentevska, Irena
Tragovi,
07/2024, Letnik:
7, Številka:
1
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Autorica analizira širenje i utjecaj turbo-folka u Srbiji i Hrvatskoj, ukazujući na njegovo značenje i ulogu u kulturnom i medijskom prostoru. Iako danas ovaj fenomen zalazi u sferu interesa brojnih ...akademskih disciplina i dalje tavori na marginama institucionalne kulture. Njegovi korijeni su u tzv. novokomponovanoj narodnoj muzici koja je u bivšoj Jugoslaviji bila kritizirana i omalovažavana, ali je bila iznimno uspješna po ekonomskim učincima i apsolutnoj dominaciji muzičkim tržištem. U Srbiji je turbo-folk postao dominantna forma popularne muzike i u medijskom prostoru i u svakodnevnom životu njegove masovne publike. U Hrvatskoj je, usprkos ratnim traumama, nacionalističkim asocijacijama sa “zemljom porekla” (Srbijom) i balkanističkim stereotipima, prošao simbolički put od “provincijskih kafana do elitnih gradskih klubova”, i konačno, zagrebačke Arene. Autorica zaključuje da turbofolk kao kamen spoticanja u srpsko-hrvatskim odnosima ima izuzetno vrijedan potencijal kao “dijagnostički instrument” u analizi (i političkih i kulturnih) odnosa između Srbije i Hrvatske.
The author discusses the wide popularity and influence of turbofolk in Serbia and Croatia, stressing its importance and role in the regional popular culture and media. This phenomenon has already been acknowledged and observed from various academic perspectives. Still, it is routinely placed at the margins of institutional culture. Turbofolk has its roots in the so called “newly composed folk music”, which had been criticised and disparaged in former Yugoslavia, but was nevertheless very successful in terms of economic performance and absolute domination in the music market. In Serbia, turbofolk became the dominant form of popular music – both in the media and everyday life of its mass audience. In Croatia, despite the war traumas, nationalist implications that associate turbofolk with its “country of origin” (Serbia), and various stereotypes on the Balkans, turbofolk has made a symbolic progression from “provincial kafanas” to “elite city clubs”, and finally – to the Zagreb Arena. The author concludes that turbofolk as a bone of contention between Serbia and Croatia has an enormous potential of a “diagnostic instrument” in the analysis of political and cultural relations between the two countries.
Gotovo dvadeset godina od sloma poluautoritarnog režima Crna Gora još se kategorizira kao defektna, a ne kao konsolidirana demokracija. U ovome članku analizira se ključna odrednica sporog procesa ...demokratske konsolidacije u Crnoj Gori – neriješen problem državnosti. Autor se pritom ne usredotočuje na funkcionalnu državu nego, umjesto toga, koristi klasičnu definiciju državnosti s trima dimenzijama: državna moć, državni teritorij i narod. Članak nastoji pridonijeti boljem razumijevanju dvaju pitanja: procesu demokratizacije u Crnoj Gori i odnosu države i demokracije. U analizi se koristi metoda process-tracing kako bi se došlo do minimalnoga dovoljnog objašnjenja ishoda razvojem teorijskih uzročnih mehanizama.
U 19. stoljeću istočno-srednjoeuropske nacionalne pokrete karakterizirala je borba za stvaranje jedinstvenoga nacionalnog jezika i sačuvanje kulturnog identiteta. S time usporedo u povjesnoj ...Mađarskoj, jezik i kultura postaju sustavni dio mađarskih društveno-političkih programa te nije slučajno to što se u Trojednoj Kraljevini nacionalni pokret Hrvata i Slovaka također javlja u obliku borbe za jezik i u znaku slavenske uzajamnosti, tj. panslavizma. Na temelju pisama Eduarda Rehačeka, Slovaka Jánka/Ivana Tombora i Jána Miroslava Geromette, dobiva se jedna manje poznata slika o samoosvješćivanju hrvatske omladine te o suradnji slovačkih i hrvatskih studenata u Pešti, kada hrvatski studenti Slovacima postaju uzorom.
Biblijski kriticizam, tj. povijesno proučavanje biblijskih tekstova, proširio se europskim
sveučilištima tijekom kasnog 19. stoljeća, u istom periodu u kojem su se europske
države modernizirale, a ...identifikacija države i nacije postala politički projekt. Neka
znanstvena gledišta na Bibliju postala su tema javne rasprave u kontekstu spomenute
političke reforme: trebaju li nacionalni obrazovni sustavi u okviru reforme primijeniti
moderno znanstveno razumijevanje Biblije; treba li škola nastaviti poučavati
katekizam ili bi se poduka religije trebala odvojiti od državne škole da bi postala
‘škola za sve’?
Dok su akademska legla biblijskog kriticizma bila posebno sveučilišta na kojima se
govorio njemački i akademske institucije u Francuskoj, popularizacija biblijskoga
kriticizma kroz obrazovanje bila je uspješnija u nordijskim zemljama nego u npr.
Prusiji i Francuskoj. U ovom radu istražuje se postupan uspjeh nastojanja reforme
obrazovanja u području biblijskoga kriticizma u slučaju Danske iz perioda kasnog
19. do sredine 20. stoljeća, u odnosu na razvoj države iz apsolutističke kraljevine u
nacionalnu državu s konstitucionalnom monarhijom i parlamentarizmom, i na toj
osnovi propituje odnos između religije, sekularizacije i obrazovnoga oblikovanja
nacionalne države.
The paper explains the implications of the European refugee crisis for the functioning of the EU and democracy within Europe, with reference to Hannah Arendt's theory on refugees and human rights. ...The paper examines critically the handling of the refugee crisis by the European Commission and its attitude towards EU Member States, which compromises the actual functioning of the EU and democracy in Europe. Arendt's theory helps us understand better the present situation, taking into account the historical context. Her theory on human rights, born of the French Revolution provides a possible answer regarding how to preserve European nation states and democracy in Europe, notions that have been challenged seriously by the waves of refugees from the Middle East, and ultimately by the European Union itself.
Ideja europskoga ustava Vorländer, Hans
Politička misao,
03/2003, Letnik:
39, Številka:
4
Conference Proceeding
Odprti dostop
Autor analizira utemeljenost zahtjeva za europskim ustavom. Smatra da postoje europska ustavna načela utvrđena ugovorima te pravni i institucionalni poredak koji svoju valjanost i funkcionalnosti ...izvodi iz tih ugovora. Premda Rimski ugovori nemaju izričiti katalog temeljnih prava, ipak jamče četiri ekonomske slobode: slobodu kretanja ljudi, dobara, kapitala i usluga. Međutim, karakter Europske unije kao pravne zajednice počiva na pojedinačnim ustavima što povlači dva pitanja. Prvo, države članice su i dalje gospodari integracije čime je EU sličnija kasnosrednjovjekovnom pravnom stanju djelomične juridizacije političke vladavine nego zajednici s modernim ustavom. Drugo, Europska unija ne posjeduje pouvoir constituant. Ova je činjenica predmet kritike pobornika ideje europskoga ustava koji misle da EU treba ustav koji će uspostavljati i održavati veze među građanima. Prema njima, na ovaj bi se način stvorio početni poticaj za političku zajednicu. Autor zaključuje da od europskoga ustava ne treba očekivati više od pripreme institucija koje stvaraju osjećaj zajedništva odnosno jedinstva građana. Međutim, ne bi trebalo očekivati ni manje od toga.
PDF
