Québec: State and Society, third editionacts as a mirror to a society that continues to transform itself, that adjusts to changes taking place on the international scene, while providing an ...understanding of Québec's unique experience within the world. This completely revised edition is composed of twenty-two original and comprehensive essays on key issues and themes that constitute present-day Québec politics, written by prominent and widely published specialists in areas as diverse as political science, sociology, economics, demography, and history. As a result, this book provides a full account the historical and contemporary Québec environment and offers premises for developments to come.
This edition distinguishes itself by proposing five main themes for surveying the Québec condition, each with its own section. The first of these, "Québec Today: Memory, Identity, and Pluralism", contains essays on historical and contemporary identity narratives and counter-narratives in Québec, including aboriginal/state debates. "Governance" explores issues of Québec public administration, business-government relations, and federal and international relations. "Political Parties and Social Movements" discusses a series of fundamental questions on the role exercised by the various elements of civil society in Québec, ranging from the relevance of political parties to the diversity of social movements. "Education, Language, and Immigration" delves into developments in long-standing issues at the heart of the challenge of pluralism in Québec. "Territoriality, Globalization, and International Relations" tackles questions faced by every contemporary society and proposes new arenas for research for Québec.
Klasifikacija osobnih prava vjernika u Crkvi jedna je od većih novina Zakonika kanonskoga prava iz 1983. godine. Veliki utjecaj na pokretanje toga pitanja imao je, u prvom redu, Drugi vatikanski ...koncil. Iščitavajući dokumente Koncila, jasno se očituje zahtjev za uvažavanjem ne samo obveza, nego i prava vjernika u Katoličkoj crkvi. Ništa manje doprinosa nije ostavila ni Opća deklaracija o ljudskim pravima, dokument koji u svoj centar stavlja ljudsko dostojanstvo, na koje poziva i nauk Crkve. Analizirajući odnos osobnih prava vjernika u Crkvi te ljudskih prava općenito, autorica pokušava ukazati na međusobne sličnosti i različitosti tih dvaju sustava.
The regulation in the Church of the rights of the Christian faithful is one of the greatest milestones of the Code of Canon Law. The Second Vatican Council had a great effect on the raising of this issue. The documents of the Council speak very clearly about the requirement to respect, not only the obligations of the faithful in the Catholic Church, but also their rights. No less significant was the contribution of the Universal Declaration of Human Rights, a document which focuses on human dignity. The obligation to respect this same dignity is invoked also in the doctrine of the Church. On the basis of an analysis of the relationship between the rights of the Christian faithful and human rights in general, this article endeavours to explain and highlight the similarities and differences between these two systems. Despite the fact that they are grounded in natural law, the rights of the Christian faithful cannot be equated fully with fundamental human rights. Moreover, human rights are based on natural law, while the former arise from their incorporation into the community of the People of God. The Church is aware that human rights today are largely violated in the name of individual freedom. Her mission is to appeal for the respect of those rights, and she is assisted in this task by the Universal Declaration of Human Rights. It is precisely this document that is essential to the process of building a mature and healthy consciousness and morality in accordance with the dignity of each community member.
Looks at the roots of what has been described as the most important political event in the history of the twentieth century, from the emancipation of the serfs in 1861 to the Bolshevik uprising in ...1917.
Predteorijsko poimanje temeljnih politoloških pojmova poput »naroda« ili »domovine« pretežito je objektivističko. Preciznije rečeno, spomenuti, ali i drugi politički koncepti tretiraju se poput ...fizikalnih tijela koja imaju relativno postojana obilježja i refleksija o njima iscrpljuje se u nekoj vrsti deskriptivnosti. Argentinski filozof politike Ernesto Laclau, u svojim studijama Politics and Ideology in Marxist Theory i On Populist Reason izvrće takvu perspektivu i konceptualizira politički subjektivitet kao diskurzivnu tvorevinu, odnosno a posteriori ishod teorijske artikulacije. Na temelju takve perspektive, osnažene historiografskim uvidima hrvatskih povjesničarki Spehnjak i Najbar Agičić, koje su se bavile socijalističkom kulturnom sferom u prvim danima poraća, pokušat ću politički sagledati djelovanje Kazališnog lista – biltena Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i ukazati na emancipatorske aspekte njegova narodnog opredjeljenja.
En mi lengua, el esloveno, e igualmente en el serbio y en el croata, el término španska vas »pueblo español« sirve para expresar algo desconocido o poco conocido, lejano, fuera de la conciencia de ...quien habla.
U Republici Hrvatskoj kao zemlji koja je u nedavnoj prošlosti imala iskustvo prelaska iz totalitarnoga režima u demokraciju, pretrpjela rat i poraće, privatizaciju, osiromašenje znatnoga udjela svoga ...stanovništva te ulazak u Europsku uniju pitanje nacionalnih vrednota trebalo bi biti ključno pitanje političkih, ali i intelektualnih elita jer samo čuvajući svoje vrednote hrvatski narod može očuvati svoju prepoznatljivost i identitet. Problem koji se može uočiti na svim razinama u hrvatskome društvu bijeg je od tradicionalnih vrednota koje se sve češće smatraju konzervativnima, pa čak i zaostalima. Iste te vrednote, ponekad i da bismo se više svidjeli drugima, zamjenjujemo modernističkim i postmodernističkim vrednotama koje nam se prikazuju poželjnijima i prihvatljivijima u odnosu na naše tradicionalne vrednote koje se čuvaju naraštajima. Ovaj rad naslanja se na rezultate Europske studije vrednota iz 2008. godine koji pokazuju modernizaciju hrvatskoga društva, ali i važnost tradicionalnih vrednota kao što su brak, obitelj, djeca, religioznost, a prikazani su u knjizi Vrednote u Hrvatskoj i Europi: komparativna analiza.
U radu se analizira je li secesija jedan od mogućih oblika ostvarenja prava naroda na samoodređenje. Iako brojni međunarodni dokumenti i sudska praksa priznaju samoodređenje kao jedno od temeljnih ...načela međunarodnog prava, oni ne definiraju to pravo, ne navode uvjete njegove primjene, niti definiraju „narod“ kao ovlaštenika toga prava. U praksi država i u naučavanjima autora konsenzus postoji tek oko prava naroda na unutarnje samoodređenje (slobodan odabir političkog oblika vladavine) te na oslobođenje od kolonijalne dominacije. U tom kontekstu analizira se zakonitost proglašenja nezavisnosti Kosova. Zaključak je rada da bi vanjsko samoodređenje izvan kolonijalnog konteksta moglo biti iznimno moguće ako je narodu (ali ne i nacionalnoj manjini!) uskraćeno pravo na unutarnje samoodređenje, no i da bi fokus trebalo pomaknuti s uvjeta za ostvarenje vanjskog samoodređenje na osiguranje boljeg poštovanja onog unutarnjeg.
Lovran je kao sastavni dio Austrijske rivijere imao vrlo važnu ulogu u lječilišnom turizmu. Upravo zbog toga, ali i potrebe obavještavanja pučanstva na prostoru današnjih slovenskih krajeva o ...određenim događajima, u slovenskim se starim novinama mogu pronaći tekstovi koji govore o Lovranu i njegovoj okolici. Stare novine, kao izvor velika broja korisnih informacija, u ovom su radu odabrane da bi se odgovorilo na pitanje u kojem se kontekstu spominje i s kojim događajima povezuje Lovran. Analizirani su tekstovi slovenskih povijesnih novina: Edinost, Slovenec, Slovenski narod i Soča, iz kojih je zabilježeno preko 390 tekstova u kojima se spominje i Lovran. Te je tekstove moguće grupirati ovisno o temi izvještavanja, a neki su novinski tekstovi i detaljnije prikazani.
Ovaj rad obrađuje strukturu, svrhu i ulogu organizacije Ustaške mladeži u Dubrovniku, čineći to ponaprije na temelju pisanja onodobnoga službenoga ustaškoga glasila "Hrvatski narod". Uz navedeno, ...autor opisuje njenu aktivnost u 1941. godini, napose njenu promidžbenu djelatnost i obrazovanje u duhu ustaških načela.
U članku autorica analizira Dobriline poslanice napisane u razdoblju od 1858. do 1882. godine, sadržajnu dimenziju poslanica (koja se odnosi na pitanje što je Dobrila isticao u svojim poslanicama) te ...onu stilsku dimenziju (koja se odnosi na pitanje kako, odnosno na koji je način Dobrila te poruke prenio). Nakon uvodnih napomena, koje se odnose na kratke biografske bilješke, analiziraju se poruke koje Dobrila izravno komunicira svojoj pastvi i koje autorica dijeli na 4 temeljne: 1. povezanost ili nerazdruživost vjere/religije i morala; 2. povezanost ili nerazdruživost vjere i znanja, te odgoja i obrazovanja; 3. povezanost ili nerazdruživost naroda i klera; 4. sposobnost razlučivanja znakova vremena, odnosno osluškivanja „duha vremena“. Osim ovih izravnih, u članku je navedeno i nekoliko neizravnih poruka koje je moguće iščitati na temelju odabira tema, stila, često korištenih citata ili riječi i sl. U zaključnom dijelu autorica uspoređuje Dobrilin profil koji se nazire u poslanicama s onim u drugim biskupskim istupima i svakodnevnom ophođenju, prema njegovim biografima, te zaključuje kako su poslanice zapravo potpuno čitljive i razumljive tek nakon što se upozna njegov život i konkretni pothvati kojima se zauzimao za istarskog malog čovjeka. Iako su neki istraživači njegova lika i djela svrstali Dobrilu u konzervativne svećenike, autorica smatra kako je mnogim svojim naprednim idejama i shvaćanjima Dobrila zapravo ipak bliži umjereno liberalnim svećenicima.
PDF
