U radu se induktivno-statističkom metodom analizira proštenjarska knjiga svetišta Majke Božje Remetske iz 2012. godine, u koju su hodočasnici zapisivali svoje prošnje, zapise i osobne dojmove. ...Statistički su obrađeni identifikacijski podatci, statistika spola, preferirane molitvene forme, motivi prošnja i zahvala, dominantnimarijanski naslovi, molitva pojedinim svetcima te zavjetni zapisi. Na svaki od statističkih podataka slijedio je osobni kritički osvrt što je učinjeno i u samom zaključku. Svrha je ovakvih istraživanja pastoralne naravi. Naime, na osnovi tih istraživanja može se uočiti činjenično duhovno stanje hodočasnika, njihovi motivi, pozitivne vrline na kojima treba dalje graditi, kao i manjkavosti u izboru prioriteta, što bi valjalo postupno ispravljati kroz pastoralni rad u svetištu. Budući da proštenjarska knjiga pripada točno određenom svetištu, valjalo se osvrnuti i na samu povijest svetišta, koje je tijekom povijesti mijenjalo svoje čuvare: od pavlina, dijecezanskih svećenika pa danas karmelićana. Jedno je od glavnih obilježja svetišta što hodočasnici većinom dolaze pojedinačno a manje u organiziranim skupinama. Danas su Remete sastavni dio Zagreba iz kojega i dolaze najveći broj proštenjara hodočasnika te postupno postaje najposjećenije marijansko svetište u gradu.
The paper uses the inductive-statistical method to analyse the pilgrimage and intercession records of the sanctuary of our Lady of Remete (Mother of God of Remete – Zagreb) from 2012, in which pilgrims wrote down their prayers, records and personal impressions. Identification data, gender statistics, preferred forms of prayer, motifs of supplication and thanksgiving, dominant Marian titles, prayer to individual saints and votive records were statistically processed. Each of the statistical data was followed by a personal critical review, which was also done in the conclusion itself. The purpose of such research is of a pastoral nature. Namely, on the basis of these researches, it is possible to observe the factual spiritual state of the pilgrims, their motives, positive virtues that should be further built on, as well as deficiencies in the choice of priorities, which should be gradually corrected through pastoral work in the sanctuary. Since the book belongs to the specific sanctuary, it was necessary to look back at the history of the sanctuary itself, which changed its guardians throughout history: from Paulines, diocesan priests, and today Carmelites. One of the main features of the sanctuary is that pilgrims mostly come individually and less often in organized groups. Today, Remete is an integral part of Zagreb, from where the largest number of pilgrims come, and it is gradually becoming the most visited Marian sanctuary in the city.
Zamaskirani jezik mržnje Terzić, Dario
In medias res,
05/2022, Letnik:
11, Številka:
20
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Jezik sam po sebi nije savršeno sredstvo komunikacije, pa često značenje koje riječima pridaje onaj tko ih je izgovorio ili napisao nije istovjetno s mnoštvom značenja koja riječima daju oni koji ih ...slušaju ili čitaju. Riječima nije teško manipulirati.Govor mržnje obuhvaća izjave koje zastrašuju, uznemiravaju pojedince i grupe ali i izjave koje pozivaju na nasilje, mržnju te na diskriminaciju pojedinca ili grupa. Razlozi za mržnju i diskriminaciju su uglavnom: rasa, vjera, spol ili seksualna orijentacija.Govor mržnje postaje još kompleksniji ako se zna da on uopće i ne mora počivati na lažima i uvredama. Na pomolu je estetizacija mržnje, maskiranje jezika mržnje kroz provokativne, intrigantne pa nerijetko i zapaljive sadržaje. Kako bi privukli pažnju, novinari upotrebljavaju i naslove koji danas, u eri online medija mogu izazvati vrlo zlonamjerne komentare na forumima, pa tako stvoriti negativno i neprijateljsko ozračje.
Language itself is not an ideal method of communication, therefore the meaning given to words by the one who uttered or wrote them is often not identical to the multitude of meanings given to words by those who listen or read them. Words are not difficult to manipulate with.Hate speech includes statements that intimidate, harass individuals or groups, but it includes also statements that call for violence, hatred and discrimination against individuals or groups.Reasons for hatred and discrimination are mainly: race, religion, gender or sexual orientation.Hate speech becomes even more complex when we know that it does not have to be based on lies and insults at all. The aestheticization of hatred and the masking of hate speech through provocative, intriguing and often inflammatory contents are on the horizon. In the era of online media, journalists also use headlines that can provoke today very malicious comments on forums in order to draw attention and thus create a negative and hostile atmosphere.
Osječke novine nekada i sada Glušac, Maja
Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku,
11/2015
29
Journal Article
Odprti dostop
Početak novinstva u Osijeku označuje 1848. godina kada Osijek dobiva svoje prve novine, tiskane na njemačkom jeziku (Der Volksredner für Vaterland, Freiheit und Gesetz, für Kunst, Gewerbe und ...Wissenschaft), dok su svoje prve novine na hrvatskom jeziku (Branislav) Osječani dobili tek 1878. godine. U radu se opisuju obilježja novina tiskanih u Osijeku u prvoj polovici 20. stoljeća (Narodna obrana koja 1914. godine mijenja ime u Hrvatska obrana; Hrvatski list). Usporedbom sa suvremenom osječkom novinskom građom izdvajaju se i uspoređuju sličnosti i razlike novinskoga jezika i stila uvjetovane jezičnim i izvanjezičnim razlozima: opisuju se izrazi vremenskoga značenja i novinski naslovi.
Politički izbori važan su dio političkoga novinarstva. Način
izvještavanja, a posebno poruke koje prenose naslovi vijesti,
može utjecati na izborne odluke građana. U radu se utvrđuju
temeljna ...obilježja naslova vijesti objavljenih na šest
dnevnoinformativnih portala u vrijeme kampanja za
parlamentarne izbore u Hrvatskoj održanih 2015. i 2016.
godine. Analizom sadržaja 777 naslova utvrđena je
ravnomjerna distribucija vijesti u pojedinim kampanjama, uz
nešto veću frekvenciju objavljivanja vijesti u kampanji 2016.
godine i na dnevnoinformativnim portalima koji objavljuju
isključivo elektronički. Glavni akteri u naslovima jesu stranke
HDZ, SDP i Most te političari Andrej Plenković, Zoran
Milanović, Božo Petrov i Milan Bandić. U naslovima
dominiraju pojmovi izbori, obračun i suradnja. Analizom 245
priloga utvrđena je umjerena pozitivna povezanost općega
tona naslova i teksta vijesti, pri čemu prevladava negativan
opći ton izvještavanja.
Kvantitativnom analizom sadržaja novinskih naslovnica i priloga najav-ljenih na istima, istražujemo na koji je način šest hrvatskih dnevnih novi-na najavljivalo i potom izvještavalo o predsjedničkim ...kandidatima i kan-didatkinji, tijekom predizborne kampanje u prosincu 2014. i siječnju 2015. godine. Cilj istraživanja je utvrditi na koji se način predsjedničkim kandidatima, dodjeljuje medijski prostor s osobitim naglaskom na uviđa-nje, jesu li pritom, medijski djelatnici (ne)pristrani. Prilozi najavljeni na naslovnim stranicama, nerijetko su odlučujući faktor publike da pročita ili kupi novine. Isto tako, mogu ukazivati i na selekciju i vrijednost infor-macija u dnevnim novinama jer teme i sadržaj, koje pojedine novine sma-traju važnijima od ostalih, implicitni su odraz uređivačke politike medija. Stoga je svrha rada, usporediti karakteristike i značajke analiziranih dne-vnih novina s obzirom na važnu političku i društvenu temu. Analiza poka-zuje kako se Kolindi Grabar Kitarović i Ivi Josipoviću najčešće dodjeljuje medijski prostor na naslovnicama hrvatskih dnevnih novina. Novi list je tijekom predizborne kampanje najčešće izvještavao o kandidatima s pret-hodnim najavama na naslovnicama, a sa svega dvije naslovne stranice, uređivački tim 24sata je nastojao privući pažnju čitatelja. Najveći broj informativnih naslova donose Slobodna Dalmacija i Jutarnji list. Večernji list prednjači u kritički, dok Novi list i 24sata s obje naslovnice prednjače u senzacionalističkim naslovima. Medijsko izvještavanje o prvim predsje-dničkim izborima nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, bilježi djelo-mičan napredak spram profesionalnijeg izvještavanja medijskih djelatni-ka, trend „amerikanizacije“ je i dalje prisutan, a primjetna naklonost Kolindi Grabar Kitarović pokazala se podudarnom i s javnim mnijenjem.
U ovom se radu govori o leksičkim obilježjima publicističkog stila hrvatskoga
standardnog jezika. Definira se novinarstvo, prikazuje njegova povijest, razvitak
i važnost te glavne značajke leksičke ...razine publicističkog stila. Središnji
se dio rada odnosi na primjere konkretnih leksičkih značajki publicističkoga
stila kao što su metonimija, metafora, ironija, eufemizmi, žurnalizmi, kontrast.
Ti su primjeri preuzeti iz dnevnih novina i s internetskih portala. Prikazani su i
naslovi novinskih članaka kao posebnost publicističkog stila u kojima se najviše
ogledaju leksička obilježja tog funkcionalnog stila. Završava se zaključkom
da je publicistički stil onaj koji najčešće podliježe propitivanju i narušavanju
norme zbog svoje jezične kreativnosti, živosti i aktualnosti pojedinih jezičnih
jedinica.
Rad istražuje izazove koje predstavljaju naslovi filmova na engleskom jeziku te strategije u prevođenju kojima se ti naslovi prilagođuju hrvatskoj publici. Korpus uključuje 190 naslova dugometražnih ...filmova na engleskom jeziku te pripadajuće hrvatske naslove. Naslovi su podijeljeni prema izazovima u izvorniku (igre riječima i dvostruko značenje, spominjanje likova iz filma, izrazi vezani uz kulturu i idiome izvornika, višeznačnost, ubacivanje broja nastavka u naslov igrom riječima i intertekstualnost) te strategijama u odredišnom jeziku (korištenje ključnim riječima koje upućuju na žanr ili radnju filma, izreke, proširivanje izvornog značenja ili otkrivanje onoga što nije prisutno u izvornom naslovu, intertekstualnost, polovično prevođenje i zadržavanje samo dijela izvornog značenja). Dok je dio ovih naslova na odredišnom jeziku usmjeren na približavanje elemenata vezanih uz strukturu i kulturu ishodišnog jezika, istraživanje također otkriva da je oblik i značenje više od polovice naslova na hrvatskom jeziku pod utjecajem izvanjezičnih čimbenika. To upućuje na ulogu filmskih naslova kao važnih pomagala u oglašavanju.
PDF
