This article deals with religious pluralism as a factor of identity development. Multiculturalism is the key term used in describing and debating the national, cultural and religious pluralism in ...post-modern societies. The paper draws attention to the significance of the religious factor within existing multicultural contexts, as well as highlights some of the implications of religious pluralism might have for identity. The author offers to look on the new vision of identity as a potential way of its development and to analyze the changing of identity’s criteria and borders. The religious pluralism is analysed in the context of such tendencies as the multi-cultural and multi-religious communities as a result of mass migration.
This article discusses the controversy surrounding the feted twentieth-century Chinese composer and folk song collector Wang Luobin. Wang's relationship with the peoples and music of the Xinjiang ...Uyghur Autonomous Region illuminates several aspects of Han-minority relations, in particular the consumption of Otherness and the contesting of identities. The controversy also illuminates problems surrounding the transformation of traditional or folk music into a tangible commodity: problems of ownership and authenticity, in particular legal issues of copyright (who has the right to profit) and more emotive issues of moral authority (who has the right to represent). These issues have recently come to the fore in China as it undergoes its uneasy transformation into a socialist market economy, and they have special ramifications because of the state's extensive and ongoing manipulation of folk music for political ends.
Konstitutivnost naroda Bosne i Hercegovine (BiH) je po prirodi stvari vrlo složeno
multidisciplinarno pitanje. Ono se iskazuje kao kulturna, povijesna, politička, ali i ustavnopravna kategorija koja ...je u složenim društvenim odnosima ne samo bitni element države BiH već i
jedna od kulturno-političkih kategorija koja je nezaobilazna u ustavnom uređenju BiH kao moderne europske države koja slijedi i prihvaća europsko kulturno, sociološko, političko-pravno
zajedničko naslijeđe utemeljeno na demokraciji, idealima, načelima i ciljevima slobode, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i sloboda, uključujući prava i slobode pripadnika nacionalnih i
drugih manjina, te svakog ljudskog bića, poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo.
Ustavno uređenje sadržano u sva tri ustava (u Ustavu BiH, Ustavu Federacije BiH i Ustavu
Republike Srpske) prihvatilo je konstitutivnost triju naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba) kao
jednu od bitnih postavki od koje polazi i na kojoj počiva. No, u tom uređenju postoje znatne
razlike koje izazivaju prijepore u tumačenju njihova ustavnog statusa i na formalnoj, ali i
na funkcionalnoj razini poimanja i tumačenja ustavnih tekstova. Ako se k tome pridodaju ustavne sadržajne nedorečenosti, pa i ustavne praznine, poglavito u odnosu na status
nacionalnih manjina te prava i sloboda njihovih pripadnika u pogledu pitanja reprezentacije – zastupljenosti na svim razinama vladanja i upravljanja u BiH, onda je razumljivo do
koje razine je tim problemima danas bremenita ta država. Neka od tih otvorenih pitanja
istumačili su i ustavnosudski razriješili svojim odlukama Ustavni sud BiH te Europski sud
za ljudska prava. No, ona nisu, unatoč naporima, pa i postignutim dogovorima, putem potrebnih izmjena i dopuna provedena kroz Ustav BiH. Doduše, neke izmjene i promjene
amandmanski su napravljene, ali samo u ustavima entiteta, a i one najznačajnije od njih su,
zapravo, entitetima nametnute kao nužne, opravdane i neophodne od visokih predstavnika međunarodne zajednice. Iako su one učinjene i pozivom na potrebu provedbe odluke
U.5/98 Ustavnog suda BiH, postavlja se opravdano pitanje u kojoj mjeri je tim amandmanima ona provedena, a poglavito stajališta Ustavnog suda zauzeta u obrazloženju odluke o
tim pitanjima. Naime, prisutna su utemeljena i opravdana mišljenja da je nekim amandmanima (posebice na Ustav Federacije BiH) narušeno načelo ravnopravnosti i konstitutivnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda unutar entiteta FBiH, a da stajališta Ustavnog suda
o ravnopravnosti i jednakosti sva tri konstitutivna naroda kroz Ustav BiH nisu njegovim
izmjenama i dopunama provedena, to ne treba posebice ni dokazivati. Slična situacija je i
s pitanjima koja se tiču statusa nacionalnih manjina, ostvarivanja i zaštite prava i sloboda
njihovih pripadnika, te provedbe odluke Europskog suda za ljudska prava. Zašto ne treba
posebno dokazivati, naprosto zbog toga što revizija Ustava BiH do danas nije učinjena. Slijedom tih pitanja, a u sklopu njih, poglavito pitanje konstitutivnosti tri naroda Bošnjaka,
Hrvata i Srba te njihova ravnopravnost i jednakost postalo je prvorazredno pitanje izmjena
i dopuna Ustava BiH, ne samo u formalnom već i u funkcionalnom smislu. Osim toga ono
je postalo i jedno od ključnih pitanja: koji model, etnički, građanski ili mješoviti, uzeti kao
temelj ustavnog uređenja BiH? Usputno je on otvorio i problem postizanja dogovora i njegove realizacije o reviziji ustavnog uređenja BiH (izmjene i dopune kako Ustava BiH tako i
Ustava FBiH i Ustava RS).
Samo pitanje revizije Ustava BiH (i entitetskih ustava) je postalo ne samo ustavno-konstitucionalizacijsko već i političko pitanje BiH. Njime se bave političke elite u BiH, ali i međunarodne zajednice, politolozi, sociolozi, pravnici i mnogi drugi, i to kako u teorijskim tako
i praktičnim pitanjima. Zašto? Zato što je sadašnja nedorečenost, necjelovitost, pa i međusobna neusklađenost (bez obzira na razloge zašto je to tako) ustavnog uređenja u BiH
postala kočnica društvenog razvoja, ali i potencijalna neuralgična točka koja može ugroziti
i ovako krhki mir, sigurnost i stabilnost u zemlji. Pored toga, sadašnje ustavno uređenje
nije kompatibilno s pravnim stečevinama EU-a, odnosno nije dostatno utemeljeno na zajedničkom europskom kulturnom i političko-pravnom nasljeđu, niti kroz sadržaj ustavnih
tekstova dosljedno provedeno, pa su oni nepodesni ustavni temelj na kojem treba počivati
ustavnopravni poredak BiH koji je validan za njezino priključenje Europskoj uniji.
Stoga je konstitutivnost naroda u BiH danas postalo pitanje od prvorazrednog značaja kako
na unutrašnjem tako i na međunarodnom planu za BiH, njezine narode, nacionalne manjine
i sve građane. O nekim njegovim aspektima značajnim za konstitucionalizaciju BiH kao
europske države izložit ću svoja promišljanja u ovom radu.
Germany's role as a kin-state of ethnic German minorities in Central and Eastern Europe stems from a number of factors. At one level it is part and parcel of a unique historical legacy. It is also ...inextricably linked with the country's foreign policy towards this region. The most profound policy that the Federal Republic of Germany developed in this context after the early 1960s was Ostpolitik, which contributed significantly to the peaceful end of the Cold War, but has remained relevant thereafter despite a fundamentally changed geopolitical context, as Germany remains a kin-state for hundreds of thousands of ethnic Germans across Central and Eastern Europe, particularly in the former Soviet Union, in Poland, Romania, and Hungary. As such, a policy towards these external minorities continues to form a significant, but by no means the only, manifestation of Ostpolitik.
In the law of the EC/EU the protection of national minorities is still a marginal matter. The EU has relied on general international law and on a European regional system of international law and, in ...case of necessity, accepted their norms. But in the 1990s there began a process of "de-economisation of the European integration" and the importance of national minorities became higher. Protection of the national minorities has not become a generally accepted legally binding principle of the EU, although in several legal acts issues of national minorities are mentioned. On the other hand, the political relevance of national minorities' protection is very high. The importance of protection of national minorities in future will probably grow. It is a result of the adoption of the Charter of Fundamental Rights of the EU (2000) and of the discussions regarding the European constitution and the Treaty of Lisbon. Adapted from the source document.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Describes the Zapatista's new proposal, caracoles (literally, conches), a form of autonomous self-government, which is the synthesis of earlier Zapatista demands. It is asserted that the caracoles ...display a culture of power rooted in Indian resistance to centuries of colonialism & to the Eurocentric logic of state power. The caracoles is grounded in the old "Aguascalientes" & allows for the peaceful restructuring of power within the framework of the Constitution. Fourteen priorities of the caracoles are outlined. References. J. Zendejas
PDF
