U članku se donose rezultati iskopavanja koja su 2011. i 2014. provedena na ranoneolitičkom nalazištu u Rivinama kod Stoca. Nalazište karakteriziraju vrlo niska razina naseobinskih ostataka, ...nedostatak depozita, gotovo potpuni nedostatak bioarheoloških nalaza kao i većeg broja drugih vrsta tipične neolitičke građe, te posebno tehnološki vrlo rudimentarna keramika s ukrasima izvođenim isključivo utiskivanjem prstiju. Polazeći od tih činjenica u članku se raspravlja o karakteru nalazišta i njegovoj relativnokronološkoj poziciji te o procesu neolitizacije i ulozi autohtonih zajednica u tom procesu na zadanom prostoru.
S prispevkom se vključujemo v diskusijo o procesu ne-olitizacije, ki se je razvnela v triindvajseti številki Arhea in opozorimo na podobnost v “raziskovalnem” pristopu, ki ga dva udeleženca v ...diskusiji prakticirata tudi pri raziskovanju na Ljubljanskem barju.
Naslage u “sondi” h x 5-7 površine oko 3-4 m² odlikuju se pravilnim sedimentiranjem i razmjerno brojnim arheološkim materijalom. Najstariji u ovome radu pobliže opisan materijal pripada mezolitiku, ...njegovu mlađem razvojnom stupnju, tijekom kojega je stanovništvo gotovo u potpunosti okrenuto moru, odnosno prehrani namirnicama morskoga podrijetla. Grob iz sloja 12 jedinstven je i zasad najstariji primjer mezolitičkog ukapanja poznat na istočnoj obali Jadrana. Za slojeve br. 8 i 7 smatramo da predstavljaju prijelazno razdoblje tijekom kojega mezolitički pomorci s apulijske na istočnu obalu prenose nov način cijepanja kamena, a postupno i ostale elemente “neolitičkoga paketa”. U slojevima od br. 6 do 4 bilo je moguće izdvojiti sva tri razvojna stupnja impresso-kulture.
U članku se razmatra problematika ranog neolitika na području istočnog Jadrana u kontekstu rezultata novih arheoloških iskopavanja u Dalmaciji. Autor kritički valorizira ranije hipoteze o naravi i ...modelima neolitizacije, a posebice podatke na kojima su temeljeni. U tom je kontekstu osobito kritički razmotrena vjerodostojnost stratigrafskih podataka iz Škarinog samograda i Gudnje, pouzdanost i kvaliteta bioarheoloških podataka s istih nalazišta, sigurnost radiokarbonskih datuma iz Škarinog samograda, Gudnje, Pokrovnika i Gospodske pećine, te obrazloženi razlozi zbog kojih podatci s tih nalazišta nemaju veliku znanstvenu vrijednost pri rješavanju temeljnih pitanja ranog neolitika na području istočnog Jadrana. Problematiku ranog neolitika toga područja autor razmatra u suodnosu prema njegovim ambijentalnim svojstvima, te odbacuje sve hipoteze koje generaliziraju vremensku prednost stočarske nad poljodjelskom komponentom u privredi ranoneolitičkih zajednica, a isto tako i sve hipoteze koje neolitizaciju istočnog Jadrana interpretiraju primarno kroz različite oblike doseljavanja i useljavanja zajednica s južnog dijela Balkanskog ili s Apeninskog poluotoka. Posebno je naglašen nedostatak bilo kakvih arheoloških potvrda takvog procesa, pa autor problem neolitizacije istočnog Jadrana promatra kroz različite oblike suodnosa između populacija sa susjednih područja.
PDF
