Vrijeme pandemije i prisilnog boravka kod kuće bilo je dobra prilika za sortiranje predmeta vezanih za speleologiju koje sam skupljao godinama. Skupljam poštanske marke koje slikom ili tekstom ...predstavljaju ulaze u špilje, unutrašnjost špilje, špiljske crteže, špiljske životinje, špiljske minerale, portrete istraživača, razne događaje vezane uz špilje, a također i površinske osobitosti krškog terena sa špiljama, kakvih je u svijetu mnogo. Skupljam i novčanice i kovanice sa špiljskim motivima, kojih je u svijetu vrlo malo, a također i naljepnice i značke pojedinih speleoloških udruga, dogođaja i osoba, a njih je u svijetu mnogo. Skupljao sam i telefonske kartice sa špiljskim motivima kada su bile aktualne (svojedobno ih je bilo mnogo), a još uvijek skupljam čestitke vezane uz božićne blagdane, i to one koje prikazuju Isusovo rođenje u špilji (takvih je malo), ali i one koje prikazuju da se Isus rodio negdje drugdje (a takvih je najviše). Skupljam i čestitke vezane uz uskršnje blagdane, tražim one koje prikazuju uskrsnuće iz špilje (takvu još nisam našao), ali nalazim samo one koje prikazuju uskrsnuće iz zidane rake (sve su takve).
V članku so zajeti rezultati sondiranj na petih višinskih naseljih v gričevju, ki se vleče vzdolž Save vzhodno od Ljubljane. Pred-stavljeni so terenski izvidi, najdbe in časovna opredelitev naselij. ...Ajdovščina nad Zaborštom pri Dolu je bila občasno poseljenav pozni bronasti in starejši ter mlajši železni dobi. Fibuli in rimski novci dokazujejo obiske Ajdovščine tudi v rimski dobi. Gradišče nad Dešnom je bilo prvič poseljeno v bakreni dobi. V starejši železni je bilo zgrajeno obzidje, ki je nudilo zatočišče tudi v pozni antiki in zgodnjem srednjem veku. Poselitev Sitarjevca nad Litijo in Pančičevega vrha pod Javorjem v starejši železni dobi je zgolj verjetna, značilne keramične najdbe pa govore o obljudenosti obeh naselij v poznem latenskem obdobju, ko je bila poseljena tudi Gradišca pri Jelšah.
Još o hvarskoj Herakleji Zaninović, Marin
Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku,
12/2008, Letnik:
101, Številka:
1
Journal Article
Odprti dostop
U svome opisu plovidbe Jadranom Pseudo-Skilak spominje
Herakleju s lukom. Tekst se datira u drugu polovinu 4. st. pr. Kr.
To je vrijeme pada sirakuške prevlasti na Jadranu i nesigurnosti s
time ...povezane. U lokalnim kovnicama novca dolazi do prekivanja
emisija. U vrijeme Pseudo-Skilakova Peripla javlja se i novac
Herakleje, s najvecim brojem primjeraka nađenih na otoku Hvaru,
u gradu Hvaru i Starome Gradu. Kako je na mjestu Staroga Grada
bila naseobina Faros, to onda Herakleju treba smjestiti na mjestu
grada Hvara i njegove luke, oduvijek značajne točke na plovnom
putu duž istočne jadranske obale.
Kovanci pričajo o pet sto letni prisotnosti Rima, 1993Starosta ilirsko bistriških numizmatikov g. Franc Poklar, odličen poznavalec antičnega denarja, ki je bil v prometu v krajih pod Snežnikom in je ...že vrsto desetletij vnet zbiralec predmetov, ki sodijo v ta čas.Svoje znanje, kljub visoki starosti skrbno prenaša na mlade. Znana je njegova ugotovitev, da so kraji pod Snežnikom bili v zgodovini jako pomembni, da pa nam mlajšim ni tega nihče znal predstaviti. Generacije naših ljudi so živele v prepričanju, da se je vse kar je bilo pomembnega dogajalo nekje drugje. To je bil tudi razlog, da je še bolj zavzeto obiskoval šolsko mladino in jim predstavljal bogato domačo preteklost.Ni ga gradišča v občini Ilirska Bistrica in prek meje na Hrvaškem, da jih ne bi obiskal z mladimi in jim predstavil življenje pred dva tisoč in več leti, prav tu kjer so še vidne sledi njihovega življenja. Za svoje raziskovalno delo ga je Društvo arheologov Slovenije nagradilo z svojim najvišjim priznanjem. Občina Ilirska Bistrica pa mu je za njegove zasluge podelila naziv častni občan občine Ilirska Bistrica. Častni član je tudi v matičnem numizmatičnem društvu.Na sliki: Franc Poklar predstavlja svojo zbirko antičnega denarja članom numizmatičnega društva. Z Leve: Jože Bubnič predsednik društva, predavatelj Franc Poklar, Teodor Brožič, Iztok Ljubič in Josip Bajc. (Posneto gostišču Park v Ilirski Bistrici , marec 1984) (vč)
Arheološka izkopavanja, ki so potekala leta 2008 in 2009 v okviru projekta prenove gradu Khislstein in Lovski dvorec, so razkrile bogato in dolgo preteklost Kranja. Najstarejša poselitev sega v ...bronasto dobo, ki se je domala neprekinjeno nadaljevala iz prazgodovine v rimsko dobo in skozi srednji vek vse do danes. To dokazujejo tudi novčne najdbe, ki segajo vse od keltskih srebrnikov, do rimskih, srednjeveških in habsburških kovancev iz leta 1902.
Donose se rezultati arheoloških istraživanja kod crkve sv. Đurđa u mjestu Petrači u Župi dubrovačkoj, koja su provedena krajem 2006. i početkom 2007. godine. Otkriven je rubni dio srednjovjekovnoga ...groblja s 28 grobova s kamenom grobnom arhitekturom od neobrađenih kamenih ploča. Među rijetkim grobnim prilozima i dijelovima nošnje ističe se nalaz srebrnoga bizantskog novca iz groba 7, kovanog u prvoj polovici 10. stoljeća. Izvan grobova pronađena su još 4 komada bakrenoga bizantskog novca iz 11.-12. stoljeća, te ulomak tegule s urezanim glagoljskim natpisom. Pronađeni su i ostaci zidova nekog antičkog objekta uz koje se ukopao veći broj grobova, te dosta pokretnih nalaza, ponajprije ulomaka keramike i antičkoga krovnog crijepa (tegule i imbreksi) te životinjskih kostiju i školjaka. Ova su istraživanja potvrdila ranije pretpostavke o postojanju antičke i srednjovjekovne faze lokaliteta, koje su temeljene na spolijima ugrađenim u zidove obnovljene crkve. Radi se o dva ulomka ranokršćanskog nadvratnika, dva ulomka predromaničke plastike te brojnim ulomcima stećaka i nadgrobnih ploča po kojima je crkva sv. Đurđa do sada bila najpoznatija. Ovom prigodom objavljuju se i spomenuti ulomci predromaničke plastike iz crkve sv. Đurđa, te jedan ulomak iz crkve sv. Nedjelje u susjednom selu Buićima.
Kada je prije pola stoljeća Z. Vinski objavio nalaz iz Psarjeva, bio je to izoliran i neobičan nalaz za sjevernu Hrvatsku. Autor ga je tipološki točno uvrstio među srebrna dačka blâga, ali je pri ...njegovoj kronološkoj i povijesnoj interpretaciji ostao u preširokim okvirima - u rasponu dva stoljeća. U ovom članku dodajem neke novije nalaze koji ogrlicu iz Psarjeva čine manje izoliranom i neobičnom. Ogrlicu
možemo datirati oko polovice 1. st. pr. Krista, s obzirom da je najvjerojatnije tada bila izrađena. Navodim ostavu iz Kovina u Banatu a posebno naglašavam značenje pronalaska bogate ostave srebrnog nakita na Židovaru. Povezanost panonsko-keltskog s dačko-getskim krugom ostvarivala se i znatno ranije što naziremo u zanimljivim arheološkim činjenicama koje ipak, zasada, ne možemo konkretno tumačiti u povijesnom smislu. Svakako su to nalazi keltskobastarnskih novaca tipa Hus̡i-Vovries̡ti pronađenih u nas u tri ostave. Za našu problematiku posebno se ističe ona iz Narte kod Bjelovara. Taj novac ne tretiram kao arheološki import no smatram da on govori o posrednim vezama s udaljenim krajevima i da dokumentira za sada nepoznate povijesne događaje. Važan podatak predstavlja dalje nalaz malene reljefno ukrašene posudice iz kasnolatenskog naselja Lijeva Bara u Vukovaru. Posudica je objavljena kao dački proizvod i import iz dačkog područja. Nalaz s Lijeve Bare nije osamljen u Srijemu – u kasnolatenskom utvrđenom naselju na Gomolavi nađena su dva fragmenta također dačke reljefne keramike. Istodobno, u prvoj polovici prvog stoljeća prije Krista (LtD1) nastali su i neki zajednički oblici kasnolatenske mode, dakako lokalno varirani, što spajaju doline Save i Dunava s istočnim područjem sve do u Moldaviju. Istodobno se južnom Panonijom širio sjevernoitalski import, naročito brončano posuđe te keramika i amfore. Sudeći po prisustvu rimskih predmeta i republikanskih denara u Rumunjskoj, jasno je da se trgovački tokovi nisu zaustavljali u južnoj Panoniji.
Južna se Panonija u to vrijeme očituje kao područje zahvaćeno dinamičnim kretanjima i zbivanjima. Pozicija Psarjeva u jugozapadnom dijelu Panonije mogla bi se tumačiti kretanjima uz staru jantarsku cestu. Ogrlica je ovamo mogla stići kao plijen nekog od keltskih ratnika poraženih u bitci s Dačanima na Tisi.
