Dževada Sulejmanpašića smatramo jednim od prvih komunikologa na ovim prostorima. Fenomene koje je on prepoznao i teorijski elaborirao još tridesetih godina prošlog stoljeća, mogu se primjenjivati i ...danas u suvremenim masovnim medijima. Jedan od fenomena kojeg je Sulejmanpašić stavio u medijski kontekst je i nogomet kojeg je on nazvao „mezimčetom žurnalizma“. Cilj našeg rada je prikazati kako su Sulejmanpašićeve teze o odnosu novinarstva i nogometa i danas aktualne i primjenjive. Objasnit ćemo i politički kontekst Sulejmanpašićeva djelovanja i tadašnju ulogu medija i nogometa u društvu. Uz korištenje svih relevantnih izvora, u radu ćemo primijeniti i metodu analize sadržaja iz dijelova objavljene Sulejmanpašićeve knjige „Žurnalizam razarač čovječanstva“.
Dževad Sulejmanpašić is considered as one of the first communication experts in this region. The phenomena that he recognized and theoretically elaborated back in the thirties of the last century can still be applied today in modern mass media. One of the phenomena that Sulejmanpašić put in the media context is football, which he called “the darling of journalism”. The aim of our work is to show how Sulejmanpašić’s theses on the relationship between journalism and football are still relevant and applicable today. We will also explain the political context of Sulejmanpašić’s activity and the then role of media and football in society. In addition to using all relevant sources, we will also apply the method of content analysis from parts of Sulejmanpašić’s published book “Journalism the Destroyer of Humanity”.
Rad se bavi ispitivanjem intertekstualnih i poetičkih veza Tekerijevog (Thackeray) romana Vašar taštine (Vanity Fair) i romana Lomača taština (Bonfire of the Vanities) Toma Vulfa (Tom Wolfe). ...Polazeći od problema intertekstualnih teorija, analiza se odvija prema sistematizaciji Žerara Ženeta (Genette). Rasvetljavaju se mogući odnosi između dva romana koji se ispituju na samim tekstovima, a potom pronalaze i u Vulfovoj eksplicitnoj poetici. Prate se intertekstualne veze naslova, serijalizovane forme oba romana i razmatra njihov uticaj na strukturu dela. Potom se razmatraju različiti aspekti mikrostruktura oba romana (elementi zapleta, pripovedne tehnike) i eksplicira smisao Vulfovih adaptacija Tekerijevog modela. Konačno, opažene odlike stavljaju se u kontekst Vulfove eksplicitne poetike i stanovišta obnove realističkog romana, gde se roman Lomača taština ostvaruje kao jedan od utemeljujućih tekstova neorealizma.
Rad se bavi ispitivanjem intertekstualnih i poetičkih veza Tekerijevog (Thackeray) romana Vašar taštine (Vanity Fair) i romana Lomača taština (Bonfire of the Vanities) Toma Vulfa (Tom Wolfe). ...Polazeći od problema intertekstualnih teorija, analiza se odvija prema sistematizaciji Žerara Ženeta (Genette). Rasvetljavaju se mogući odnosi između dva romana koji se ispituju na samim tekstovima, a potom pronalaze i u Vulfovoj eksplicitnoj poetici. Prate se intertekstualne veze naslova, serijalizovane forme oba romana i razmatra njihov uticaj na strukturu dela. Potom se razmatraju različiti aspekti mikrostruktura oba romana (elementi zapleta, pripovedne tehnike) i eksplicira smisao Vulfovih adaptacija Tekerijevog modela. Konačno, opažene odlike stavljaju se u kontekst Vulfove eksplicitne poetike i stanovišta obnove realističkog romana, gde se roman Lomača taština ostvaruje kao jedan od utemeljujućih tekstova neorealizma.
Predlog Massima Bontempellija za kulturni preporod sodobne italijanske družbe, novecentismo, ki ga je teoretiziral sredi dvajsetih let 20. stoletja, pa tudi njegovi romani in drame, so bili doslej ...predmet številnih študij. Njegova novinarska dejavnost in vloga kritika pa sta bili sorazmerno neraziskani. V članku se osredotočam na enega od njegovih številnih prezrtih časopisnih člankov, napisanih leta 1910 za firenški Il Marzocco. Njegov naslov, In difesa dei pedanti: per un libro di F. D’Ovidio, je morda presenečenje, saj je Bontempelli vse življenje nasprotoval vsakršnemu pedantnemu pristopu k pisanju literature in zato zagovarjal intuicijo kot vir navdiha. Bontempelli navaja Ariosta, Petrarko in D’Ovidia ter filozofe, kot sta Vossler in Schopenhauer, ter tako poda prepričljive argumente o tem, kako postati uveljavljen pisatelj s pomočjo proučevanja literature in njenih jezikovnih prvin. Kot je to storil v enem od svojih prejšnjih člankov iz leta 1908, v katerem je pisanje mladih pisateljev in novinarjev zasmehovalno označil kar za ‘izbljuvke’, tudi leta 1910 kritizira delo vsakogar, ki se te prakse ne poslužuje. Zanimivo je, da je Bontempelli šele leta 1926 spoznal, da prihodnost literarnega pisanja ni v izoliranem študiju in pisanju literarnih tekstov, temveč v novinarstvu oziroma v pisanju za množičnega bralca. Zlasti pisanje črne kronike je po njegovem mnenju služilo kot odličen poligon, na katerem se lahko v jeziku urijo bodoči pisatelji.
Cilj je rada istražiti komentare čitatelja na tri hrvatska informativna portala (24sata.hr, Index.hr i Net.hr) o kontroverznom prijedlogu Muzičke akademije i rektora Zagrebačkog sveučilišta da se ...tadašnjem zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću dodjeli počasni doktorat. U ovom članku komentari se istražuju u okviru teorijskog koncepta digitalne javne sfere i koncepta deliberativno-demokratske javne sfere, prema kojem umreženo društvo participacijom građana, kroz decentraliziranu i interaktivnu komunikaciju, osim komunikacije, transformira i oblikuje odnose moći među ljudima. Metodom kvantitativne analize sadržaja 2852 komentara objavljena u razdoblju od 27. studenoga 2018. do 15.travnja 2019. analiziran je odnos između opreme članaka i komentara, provedena je analiza sentimenta kao metoda za skupljanju polariteta emocija za uvid u raspoloženje komentatora (Liu, 2012), a s aspekta Dahlbergovih kategorija (2007), analiziran je doprinos javnoj raspravi. Rezultati pokazuju izrazito negativan stav građana prema prijedlogu o dodjeli počasnoga doktorata zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, čini se da postoji povezanost između negativno intoniranih naslova i fotografija članaka s raspoloženjem komentatora i utvrđena je relativno mala prisutnost neprihvatljivoga govora i govora mržnje, čak i u negativnim komentarima, te niska razina argumentirane rasprave.
The aim of this paper is to analyse readers’ comments on three Croatian news websites (24sata.hr, Index.hr and Net.hr) about the controversial proposal of the Head of the University of Zagreb to award an honorary doctorate to the Mayor of Zagreb Milan Bandić. In this article, comments are explored within the theoretical concept of the digital public sphere and the concept of deliberative-democratic public sphere, according to which, a networked society transforms and shapes not only communication but also power relations among people through participation of citizens, through decentralised and interactive communication. A quantitative content analysis was conducted on 2852comments published in the period from 27 November 2018 to 15 April 2019, i.e., in the period in which the topic was part of the media agenda. The relationship between headlines, photographs and comments was analysed. A sentiment analysis was performed as a method for gathering the polarity of emotions of commentators (Liu, 2012) and as an aspect of Dahlberg’s categories (2007), the contribution to public debate was analysed. The results show a very negative attitude of citizens towards the proposal to award an honorary doctorate to Zagreb Mayor Milan Bandić. A connection is implied between negative stylistic expressions of titles and photographs of articles with attitudes of the commentators. Furthermore, a relatively small amount of hostility speech and hate speech was found, even in negative comments and discussions with low levels of argumentation.
S kombinacijo sociološkega in političnoekonomskega pristopa v proučevanju novinarstva kot dela študija analizira učinke zatona časopisne industrije na razredne boje v panogi. Na podlagi ...teoretsko-zgodovinske konceptualizacije tehnične sestave novičarskega dela ter s pomočjo poglobljenih intervjujev in analize dokumentov študija primera družbe Dnevnik d.d razkriva proletarizacijo novinarjev in drugi novičarskih delavcev. Zgodovinske ločnice tehnične sestave, s katero si menedžment podreja novičarske delavce in jih na podlagi ideologije profesionalizma ločuje, se brišejo. Čeprav je sindikat aktivno pristopil k organizaciji vseh delavcev, ti niso vzpostavili politične sestave in nastopiti kot enotna sila v razrednih bojih. Menedžment je stopnjevanje konkurenčnih pritiskov v okoliščinah zatona časopisne industrije prevalil na zaposlene in jih hkrati izrabil za sklepanje koalicije preživetja, s katero je nevtraliziral razredno nasprotje in si ob postopnem ugašanju časopisnega podjetja zagotovil nadaljnjo akumulacijo.
Pitanje gubljenja granica između onoga što možemo nazvati novinarstvom i onoga što bi se u medijskome prostoru moglo nazvati „nenovinarstvom“ nije novo. Ono se opetovano postavljalo uz razne pojave ...koje su u pravilu predstavljale nemale profesionalne i etičke izazove za novinarsku struku – od utjecaja korporativnog novinarstva na snažan trend tabloidizacije, preko tzv. građanskoga ili participativnoga novinarstva, sve do današnjih dana u kojima se postavljaju pitanja tko je novinar i što je novinarstvo na Mreži koja počiva na ideji kreativnoga korisničkog sustvaralaštva u kojoj svatko može biti autor. Pitanje budućnosti novinara kao autora naročito se ozbiljno postavlja u vrijeme sve bržega razvoja različitih alata vođenih tehnologijom umjetne inteligencije (UI), poput chatbota, za koje neki predviđaju snažniju primjenu i u novinarstvu. U teorijskom dijelu rada stoga se promišlja identitet novinara i njegova uloga kao profesionalnog autora u suvremenom digitalnom medijskom okružju. Drugi dio rada, s ciljem analiziranja stavova stručnjaka o budućnosti novinarske struke, donosi rezultate istraživanja provedenog metodom polustrukturiranih dubinskih intervjua sa sveučilišnim profesorima koji na pet hrvatskih sveučilišta obrazuju buduće novinare i poučavaju ih novinarskim žanrovima i medijskom izvještavanju. Istražuju se stavovi sveučilišnih profesora o umjetnoj inteligenciji i može li ona zamijeniti novinara kao autora medijskih sadržaja, hoće li umjetna inteligencija dovesti do „smrti“ novinara kao autora te kako će se, sukladno razvoju umjetne inteligencije, ali i tehnologije općenito, prema njihovim procjenama razvijati novinarska struka u Hrvatskoj, osobito u kontekstu obrazovanja i razvoja novinara – autora.
The issue of blurring the boundaries between what we can call journalism and what could be called “non-journalism” in the media is not new. It was raised repeatedly with various phenomena that represented considerable professional and ethical challenges for the journalistic profession—from the influence of corporate journalism on the strong trend of tabloidization, through the so-called citizen or participatory journalism, up to the present day in which questions are raised about who is a journalist and what is journalism on the Web which rests on the idea of user co-creation in which anyone can be an author. The question of the future of journalists as authors is particularly serious at a time of increasingly rapid development of various tools driven by artificial intelligence (AI) technology, such as chatbots, for which some predict a stronger application in journalism as well. In the theoretical part of the paper, the identity and the role of the journalist as a professional author in the contemporary digital media environment are considered. The second part of the paper, with the aim of analyzing the views of experts on the future of the journalism profession, presents the results of research conducted using the method of semi-structured in-depth interviews with university professors who educate future journalists at five Croatian universities and teach them journalistic genres and media reporting. The views of university professors on artificial intelligence are investigated and can artificial intelligence replace the journalist as the author of media content, will artificial intelligence lead to the "death" of the journalist as author, and how, in accordance with the development of artificial intelligence and technology in general, the journalism profession will develop in Croatia.