Cukrzyca jest przewlekłą chorobą o charakterze metabolicznym, objawiającą się hiperglikemią. Szacuje się, że chorobą dotkniętych jest około 422 mln osób na całym świecie. Duże nadzieje w profilaktyce ...i wspomaganiu leczenia farmakologicznego cukrzycy wiążę się z nową dyscypliną nauki jaką jest nutrigenomika. Dziedzina ta w oparciu o doniesienia naukowe z fizjologii, bromatologii, genomiki, proteomiki, biochemii, czy epigenetyki poszukuje i wyjaśnia na poziomie molekularnym interakcje genów ze składnikami żywności. W artykule przedstawiono najważniejsze informacje na temat wpływu składników bioaktywnych obecnych w żywności (związków polifenolowych, aminokwasów, witamin, kwasów tłuszczowych) na ekspresję genów związanych z wydzielaniem/działaniem insuliny i metabolizmem glukozy w organizmie. W artykule omówiono najważniejsze funkcje genów docelowych, które wykazują istotny wpływ na patogenezę rozwoju cukrzycy, a także przedstawiono modele eksperymentalne wykorzystywane w badaniach empirycznych. Ponadto przedstawiono znaczenie epigenetyki w rozwoju cukrzycy typu 2 oraz podstawowe informacje z diagnostyki i różnicowania cukrzycy i stanów przedcukrzycowych.
Awareness of the influence of our genetic variation to dietary response (nutrigenetics) and how nutrients may affect gene expression (nutrigenomics) is prompting a revolution in the field of ...nutrition. Nutrigenetics/Nutrigenomics provide powerful approaches to unravel the complex relationships among nutritional molecules, genetic variants and the biological system. This publication contains selected papers from the ‘3rd Congress of the International Society of Nutrigenetics/Nutrigenomics' held in Bethesda, Md., in October 2009. The contributions address frontiers in nutrigenetics, nutrigenomics, epigenetics, transcriptomics as well as non-coding RNAs and posttranslational gene regulations in various diseases and conditions. In addition to scientific studies, the challenges and opportunities facing governments, academia and the industry are included.
U radu su prikazani značaniji aspekti mogućnsti idndividualizacije prehrane na bazi podataka koje može pružiti nutrigenetika i nutrigenomika kao nove znanstvene discipline.
Pretilost – međudjelovanje genoma i okoline Bašić, Martina; Butorac, Ana; Landeka Jurčević, Irena ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
09/2012, Letnik:
63, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U industrijaliziranom svijetu među odraslim osobama, adolescentima i djecom pretilost je postala jedna od glavnih prijetnja za javno zdravlje ljudi. Njezina je pojavnost pod utjecajem međudjelovanja ...gena, prehrane, okoliša i načina života. Važni čimbenici rizika vezani su uz okolinu i način života, uključujući čimbenike prisutne već u okruženju fetusa te one prisutne tijekom cijeloga života kao što su kvaliteta prehrane, izloženost kemikalijama, mikroorganizmima i psihičkom stresu. Uklanjanje ili ograničavanje kemijskih tvari i lijekova koji uzrokuju pretilost iz ljudske okoline moglo bi utjecati na opadanje epidemije pretilosti. Dodatno, nutrigenomika opisuje kako se promjenama u prehrani pojedinca može poboljšati zdravstveno stanje i spriječiti razvoj kroničnih bolesti, uključujući i pretilost, a pritom je potrebno poznavati utjecaj genskog profila na međudjelovanje hrane i porasta tjelesne mase. Nadalje, genske varijacije u genomu pojedinih osoba stvaraju i njihovu predispoziciju za razvoj pretilosti. Stoga se zahvaljujući informacijama o genskom profilu pojedinca, izbjegavanjem tvari koje uzrokuju pretilost i zdravim načinom života može poboljšati kontrola pretilosti i održavati optimalna tjelesna masa.
Što je nutrigenomika? Bašić, Martina; Zrnec, Dario; Butorac, Ana ...
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
06/2011, Letnik:
6, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
Uspjehom projekta sekvencioniranja ljudskog genoma, povećalo se razumijevanje uzroka, a time i prevencije različitih bolesti u ljudi.
Spoznalo se da mijenjajući prehrambene navike možemo spriječiti ...pojavu nekih bolesti. Tako se na području istraživanja prehrane razvija nova disciplina, nutrigenomika. Taj novi smjer molekularne prehrane omogućuje upoznavanje pozadine interakcije hrane koju konzumiramo i našeg genetičkog profi la, a time nam daje i mogućnost razvoja novih načina liječenja i prevencije bolesti. U ovom radu opisani su osnovni ciljevi i metode nutrigenomike te njena praktična primjena u razvoju koncepta individualne prehrane
Razvojem metoda molekularne biologije, biotehnologije i bioinformatike te mapiranjem genoma peradi, postoji mogućnost proučavanja utjecaja hranidbe na organizam peradi na molekularnoj razini. ...Također, postoji mogućnost da se istraživanja s jednog gena i njegovih produkata prošire na istraživanja svih gena, proteina i metabolita, s ciljem dobivanja podataka koji se mogu povezati s ostalim biološkim elementima prisutnim u određenom organizmu. Cilj ovoga rada bio je prikazati na koji način nutrigenomika može utjecati na efikasniju proizvodnju i kvalitetu mesa i jaja peradi. Nutrigenomika je dvosmjerna interakcija pojedinih gena i specifičnih hranjivih tvari, koja može izmijeniti ekspresiju gena i, u konačnici, transkripciju enzima ili drugog proteina. U genetici, ekspresija gena je najosnovnija razina na kojoj genotip utječe na formiranje fenotipa, a hranidba pak predstavlja ključan čimbenik koji utječe na zdravstveno stanje i reproduktivnu sposobnost kod peradi. Nutrigenomika omogućuje uvid u osnovne metaboličke mehanizme koji kontroliraju metabolizam peradi. Njen napredak je važan za brojne aspekte bitne za proizvodnju, zdravlje i dobrobit peradi. Cilj nutrigenomike je odrediti utjecaje uobičajenih sastojaka hrane na genom peradi i povezati različite fenotipove razlikama na staničnoj i genskoj razini.
PDF
