With increasing production and application of a variety of nanomaterials (NMs), research on their cytotoxic and genotoxic potential grows, as the exposure to these nano-sized materials may ...potentially result in adverse health effects. In large part, indications for potential DNA damaging effects of nanoparticles (NPs) originate from inconsistent in vitro studies. To clarify these effects, the implementation of in vivo studies has been emphasised. This paper summarises study results of genotoxic effects of NPs, which are available in the recent literature. They provide indications that some NP types cause both DNA strand breaks and chromosomal damages in experimental animals. Their genotoxic effects, however, do not depend only on particle size, surface modification (particle coating), and exposure route, but also on exposure duration. Currently available animal studies may suggest differing mechanisms (depending on the duration of exposure) by which living organisms react to NP contact. Nevertheless, due to considerable inconsistencies in the recent literature and the lack of standardised test methods - a reliable hazard assessment of NMs is still limited. Therefore, international organisations (e.g. NIOSH) suggest utmost caution when potential exposure of humans to NMs occurs, as long as evidence of their toxicological and genotoxic effect(s) is limited.
S povećanjem proizvodnje i primjene niza različitih nanomaterijala (NM) raste i potreba istraživanja njihovih mogućih citotoksičnih i genotoksičnih učinaka kao i drugih štetnih učinaka na zdravlje u uvjetima profesionalne ili opće izloženost ljudi. Indikacije potencijanog oštećenja DNA kojeg uzrokuju nanočestice u velikoj mjeri proizlaze iz nedosljednih in vitro ispitivanja. Kako bi se razjasnili ti učinci, naglašena je potreba provedbe in vivo ispitivanja. Ovaj pregledni rad sažima rezultate procjene genotoksičnih učinaka nanočestica koji su objavljeni u novijoj stručnoj i znanstvenoj literaturi. Navedeni rezultati pokazuju da određene nanočestice uzrokuju lomove u molekuli DNA i oštećuju kromosome u eksperimentalnim životinjama. Njihovi genotoksični učinci ne ovise samo o veličini čestice, modifikaciji površine (oblaganje čestice) i načinu izlaganja, već i o trajanju izloženosti nanočesticama. Postojeća istraživanja provedena na životinjama upućuju na različite mehanizme koji ovise o trajanju izlaganja i pomoću kojih živi organizmi reagiraju na doticaj s nanočesticama. Međutim postoje brojne nedosljednosti u novijoj literaturi, a standardne testne metode nisu dostupne pa je stoga pouzdanija procjena opasnosti od izlaganja nanomaterijalima u ljudi još uvijek veoma ograničena. Stoga se u međunarodnim dokumentima savjetuje oprez prilikom svakog izlaganja ljudi nanomaterijalima kako bi se spriječili mogući opći toksični genotoksični učinci.
Cilj ove studije bio je pripremiti mikrokapsule na bazi prirodne polimerne otopine kitozana (visokog stupnja deacetiliranja (DDA), niske molekulske mase (MW) i niske viskoznosti)/natrijeva alginata u ...prisutnosti umreženog agensa (glutaraldehida), za inkapsuliranje i vektoriziranje aktivnog sastojka prema bolesnom organu (debelom crijevu), bez difuzije u druge razine probavnog trakta, kako bi se povećala terapijska učinkovitost liječenja kemoterapijom i smanjili neželjeni učinci. Metoda pripreme mikrokapsula dobivenih iz sustava natrijeva alginata/otopine kitozana/aktivnih sastojaka ispitana je uobičajenom optičkom mikroskopijom. Uz to, provedeno je istraživanje in vitro na profilima oslobađanja aktivnih sastojaka, ovisno o pH koji simulira želučani i crijevni medij za sedam predloženih sustava. Treba napomenuti da je u osnovnom mediju (pH(debelog crijeva) = 8) oslobađanje aktivnih sastojaka od najveće važnosti. Ipak, kontrola tog ispuštanja može se poboljšati sredstvom za umrežavanje i metodom premazivanja. Suha formulacija otopina natrijeva alginata/kitozana/aktivnih sastojaka + umreženog 2 % presvučena neumreženim kitozanom (formulacija 7) standardna je formula koja udovoljava svim kriterijima iz našeg ranijeg rada s brzinom otpuštanja jezgre od 67 %. PSD je bio unimodalan s veličinama koje su se kretale od 750 µm do 900 µm.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Oblaganje čestica u prehrambenoj industriji Benković, Maja; Bauman, Ingrid
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
06/2011, Letnik:
6, Številka:
1-2
Journal Article
Odprti dostop
Iako je primarna namjena oblaganja čestica bila proizvodnja lijekova sa zaštitnim fi lmom, oblaganje čestica pronalazi sve veću primjenu i u prehrambenoj proizvodnji, uglavnom radi zadržavanja ...funkcionalnih svojstava nutraceutika i aditiva. Glavne pozitivne strane oblaganja čestica jesu da nastaju mikrokapsule s produženim vijekom trajanja, lakoćom manipuliranja, kontroliraniim oslobađanjem hranjivih tvari, boljim okusom, bojom i sveopćom prihvatljivošću za krajnjeg kupca (Dewettinck i Huyghebaert, 1999). Međutim, u usporedbi s farmaceutskom tehnologijom, prehrambena je više okrenuta smanjenju troškova proizvodnje, a time i drugačijem pristupu oblaganju čestica koje je samo po sebi
jako skup proces. Iako skup, proces oblaganja čestica u prehrambenoj industriji koristi se u svrhu očuvanja dobrih svojstava pojedinih aditiva, nutraceutika, probiotičkih kultura i ostalih funkcionalnih sastojaka za koje je bitno da svoja funkcionalna svojstva zadrže tijekom proizvodnog procesa i perioda skladištenja kako bi mogli polučiti pozitivne učinke kod krajnjeg korisnika.
U ovom je radu sloj obložen TiC-om proizveden skeniranjem laserom preko prethodno položenog praha TiC-a na aluminijsku podlogu pomoću pulzirajućeg Nd:YAG lasera. Ovisno o efektivnoj gustoći energije ...na površini uzorka, TiC je položen ili djelomično raspršen u rastaljeni aluminij na površini uzorka. Mikrostruktura je određena pomoću optičkog mikroskopa i SEM/EDS analize. Dubina obloženog sloja i mjerenja mikrotvrdoće određena su na poprečnom presjeku uzoraka oblaganih pomoću lasera. Analizirao se učinak gustoće pulzirajuće energije lasera na dubinu oblaganja sloja, mikrotvrdoću, površinsku hrapavost i valovitost. Eksperimentalna analiza je pokazala da efektivna gustoća energije značajno utječe na hrapavost i valovitost površine obložene TiC-om, ali vrlo malo na mikrotvrdoću obloženog sloja.
U radu su predstavljeni rezultati istraživanja utjecaja različitih vrsta materijala za oblaganje na svojstva ravnih prešanih drvno-plastičnih kompozitnih (WPC) ploča. Za oblaganje ploča primijenjeni ...su ljušteni brezov furnir, rezani hrastov furnir, fenolni impregnirani papir, polietilenska (PE) folija i reciklirani polietilen (RPE). Oblaganje WPC ploča s jedne ili s obje strane obavljeno je istodobno s prešanjem ploča. Za proizvodnju ploča nisu upotrebljavana sredstva za kondenzaciju. Utvrđeno je da su svojstva ravnih prešanih WPC ploča poboljšana oblaganjem bilo kojim navedenim ispitivanim materijalom. Najveće vrijednosti modula loma (MOR) zabilježene su za WPC ploče obložene ljuštenim brezovim furnirom. MOR vrijednosti bile su veće uzduž vlakanaca furnira nego okomito na njihov smjer. Najveća otpornost na vodu zabilježena je u ploča obloženih polietilenskom folijom i recikliranim polietilenskim slojem. Oblaganje WPC ploče prirodnim furnirom utječe na smanjenje otpornosti na vodu. Osim toga, otpornost na vodu WPC ploča obloženih s jedne strane prirodnim furnirom bila je veća nego WPC ploča obloženih prirodnim furnirom s obje strane. Dvostrano oblaganje WPC ploča fenolnim impregniranim papirom, polietilenskom folijom i recikliranim polietilenskim slojem pridonosi smanjenju apsorpcije vode i debljinskog bubrenja.
Nakon nanošenja NiCr sloja na disk od sivog lijeva tipa koji se koristi u proizvodnji putničkog automobila (Toyota Corolla 1600 CC), Cr3C2-NiCr i Al2O3-TiO2 prašak je nanešen naštrcavanjem HVOF i ...plazma postupkom. Disk je izložen korozijskom ispitivanju sukladno standardu SAE J2334. Dodatno je provedeno ispitivanje na trošenje na testeru za uzajamno trošenje 10 mm zrna Al2O3 na uzorcima izrađenim iz rotacijskog diska u slanoj komori. Utvrđeno je da je Cr3C2-NiCr sloj (HSCN) naštrca HVOF postupkom pokazao veću tvrdoću i veću korozijsku postojanost i otpornost na koroziju.
S povećanjem proizvodnje i primjene niza različitih nanomaterijala (NM) raste i potreba istraživanja njihovih mogućih citotoksičnih i genotoksičnih učinaka kao i drugih štetnih učinaka na zdravlje u ...uvjetima profesionalne ili opće izloženost ljudi. Indikacije potencijanog oštećenja DNA kojeg uzrokuju nanočestice u velikoj mjeri proizlaze iz nedosljednih in vitro ispitivanja. Kako bi se razjasnili ti učinci, naglašena je potreba provedbe in vivo ispitivanja. Ovaj pregledni rad sažima rezultate procjene genotoksičnih učinaka nanočestica koji su objavljeni u novijoj stručnoj i znanstvenoj literaturi. Navedeni rezultati pokazuju da određene nanočestice uzrokuju lomove u molekuli DNA i oštećuju kromosome u eksperimentalnim životinjama. Njihovi genotoksični učinci ne ovise samo o veličini čestice, modifi kaciji površine (oblaganje čestice) i načinu izlaganja, već i o trajanju izloženosti nanočesticama. Postojeća istraživanja provedena na životinjama upućuju na različite mehanizme koji ovise o trajanju izlaganja i pomoću kojih živi organizmi reagiraju na doticaj s nanočesticama. Međutim postoje brojne nedosljednosti u novijoj literaturi, a standardne testne metode nisu dostupne pa je stoga pouzdanija procjena opasnosti od izlaganja nanomaterijalima u ljudi još uvijek veoma ograničena. Stoga se u međunarodnim dokumentima savjetuje oprez prilikom svakog izlaganja ljudi nanomaterijalima kako bi se spriječili mogući opći toksični genotoksični učinci.
Opisana su istraživanja razine povećanja nosivosti spregnutih nosača čelik-beton djelomičnim oblaganjem čeličnog profila betonom u područjima unutarnjih ležajeva. Razmatrani su kontinuirani nosači, a ...spregnuti su valjani čelični nosači i armiranobetonske monolitne ploče konstantne debljine. Rezultati istraživanja pokazuju da se prikazanim načinom osjetnije povećava nosivost spregnutih nosača, što je izraženije pri većim rasponima i upotrebi HE-A čeličnih profila.
Izloženi su mogući izvori naprezanja i deformacija u kamenu. Sugeriran je raspon porijekla naprezanja koja utječu na otpornost kamena, od onih koja pripadaju prirodnim uvjetima u ležištu do onih koja ...su rezultat primijenjenih tehnologija u eksploataciji, preradi i oblaganju uključivši okoliš s prirodnim i tehnogenim činiocima. O pojavama na kamenu obrađenom najnovijim tehnologijama ne mogu se izložiti neka saznanja zbog prekratkog vremena kroz koje je ugrađeni kamen bio izložen utjecaju prirodnih i tehnogenih činilaca.
PDF
