U članku argumentiram u prilog stavu da kritičko mišljenje ne isključuje povjerenje u epistemičke autoritete ili stručnjake i da je u kulturi neznanja opasno ustrajavati na ovoj opreci. Ovaj stav ...zahtijeva istraživanje što znači misliti kritički ili, preciznije, što kritičko mišljenje čini epistemičkom vrlinom. U prvom dijelu bavim se istraživanjem zašto se kritičko mišljenje smatra intelektualno odgovornim epistemičkim djelovanjem, oslanjajući se pritom na teorijski okvir i pretpostavke epistemologije vrlina. U drugom dijelu istražujem tradicionalnu opreku između kritičkog mišljenja i povjerenja u epistemičke autoritete u čijim je korijenima konceptualna veza kritičkog mišljenja i epistemičke autonomije. U trećem dijelu pokušavam pokazati da povjerenje u epistemičke autoritete (stručnjake) nije u suprotnosti s epistemičkom autonomijom i epistemičkom kvalitetom, već je, što- više, u opreci s epistemičkim porocima epistemičkog egoizma i neodgovornosti. Također pokušavam istražiti epistemičke i izvanepistemičke razloge zbog kojih je kritičko mišljenje suprotstavljeno povjerenju u stručnjake. Članak zaključujem ukazujući na porazne epistemičke posljedice koje u kulturi neznanja ima pogrešno izjednačavanje kritičkog mišljenja sa samostalnim formiranjem vjerovanja. Naime, tvrdim da unutar raširene kulture neznanja, kritičko mišljenje shvaćeno u opreci prema epistemičkim autoritetima ne samo što dobiva neprihvatljivo značenje već rezultira ozbiljnom krizom prosvijećenosti.
U radu se definira indeks digitalne transformiranosti temeljen na modelu digitalne zrelosti te istražuje stanje digitalne transformiranosti u odabranim neprofitnim organizacijama u Hrvatskoj. ...Indeksom digitalne transformiranosti utvrđuju se strateški prioriteti i razvoj sveobuhvatnih akcijskih planova usklađenih s ukupnim strateškim ciljevima poduzeća, ovisno o stupnju uključenja dionika poduzeća u poslovanje, korištenja novih tehnologija i inicijativa, inoviranja modela poslovanja, kulture dijeljenja te agilnosti i otvorenosti u poslovanju. Indeksom digitalne transformiranosti ukazuje se na stupanj disruptivne inovacije koja, u navedenim okolnostima, proizlazi iz provedene digitalne transformacije poslovanja organizacije. Digitalne tehnologije čimbenik su digitalne ekonomije i raznim poboljšanjima sustava, od inkrementalnih do radikalnih, transformiraju poslovne procese, proizvode i usluge svih entiteta zastupljenih na tržištu. U radu se istražuje, u odabranim neprofitnim organizacijama u Hrvatskoj, dostignuti stupanj razvoja mobilne tehnologije, društvenih mreža, računarstva u oblacima, obrade velikih količina raznorodnih podataka, upotreba senzora i internet stvari, inovativnih poslovnih modela, umjetne inteligencije, virtualne i proširene stvarnosti, kripovaluta i kriptodomena te tako dostignuti stupanj digitalizacije poslovanja i razmjene digitalnog sadržaja. Cilj je rada testirati primjenjivost indeksa digitalne transformiranosti u neprofitnim organizacijama. Predmet je istraživanja utvrđivanje mjere primjenjivosti indeksa digitalne transformiranosti u korelaciji s ekonomičnim, efikasnim i efektivnim procesima neprofitnih organizacija. U zaključku istraživanja ukazuje se da samo neprofitne organizacije s visokim indeksom digitalne transformiranosti, koje su uspješno provele procese digitalne transformacije poslovanja, stvaraju danas neophodne, tržišne konkurentske razlike i kao predvodnici promjena predstavljaju prijetnju ostalim organizacijama. Testiranje je izvršeno na uzorku neprofitnih organizacija.
Istraživanjem je potvrđena testirana hipoteza da neprofitne organizacije s visokim
indeksom digitalne transformiranosti učinkovito provode svoje aktivnosti.
Građanski odgoj i obrazovanje se u Republici Hrvatskoj (re)aktualizira i prepoznaje kao nuždan oslonac za razvoj pojedinca i društva u svijetu prožetom degradacijom temeljnih ljudskih vrijednosti, ...neizvjesnošću, egzistencijalnom frustracijom i izazovima tehnološkog društva. U ovome radu analizira se Kurikulum za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole (NN 10/2019.) kako bi se donekle dobio uvid o tome koliko je građanski odgoj i obrazovanje usmjereno prema očuvanju i razvoju temeljnih vrijednosti potrebnih za odrastanje odgovornih građana u društvenoj zajednici. Pritom se uspoređuju njegove vrijednosti s vrijednostima triju temeljnih kurikularnih dokumenata. Vrijednosti zastupljene u analiziranim hrvatskim kurikulima povezuju se u ovome radu s antropološko-vrijednosnim kategorijama Franklove logoterapije kao psihoterapijskog smjera i temeljne čovjekove poruke da svatko od nas treba preuzeti na sebe odgovornost za pronalaženje pravog odgovora na životne izazove i zadaće koje život neprestano stavlja pred pojedinca jer se tako može otkrivati posebnost i smisao vlastitog života. Biti odgovoran kao pojedinac i član društvene zajednice – to je ono što se (građanskim) odgojem i obrazovanjem želi postići kod djece i mladih. Na takav se način može sprečavati njihovo egzistencijalno nesnalaženje, ali ujedno i njihovo usmjeravanje na put smislenog življenja. Odgovornost kao vrijednost jedina je konstanta u svim analiziranim kurikulima, na što upućuju rezultati analize, a odgoj za odgovornost temeljna je poruka logoterapije koja nalazi svoju primjenu i u području odgoja i obrazovanja kao logopedagogija.
U radu se analizira primjena pravila Zakona o obveznim odnosima na ugovore i druge pravne poslove koji su uređeni Zakonom o radu. Osim što Zakon o radu predviđa podrednu primjenu pojedinih pravila ...Zakona o obveznim odnosima, njihova primjena također proizlazi i iz odnosa općeg i posebnog uređenja u području ugovornog prava odgovornosti za štetu. Stoga se različita pravila Zakona o obveznim odnosima mogu primijeniti na radne odnose u sljedećim slučajevima: 1. opća pravila koja vrijede za sve obvezne odnose neovisno o pravnom temelju nastanka, što znači neovisno o tome jesu li ugovorne ili izvanugovorne naravi, 2. opća pravila o ugovornim odnosima, 3. opća pravila izvanugovornog prava (odgovornost za štetu, stjecanje bez osnove i poslovodstvo bez naloga), a eventualno i 4. pravila o pojedinim ugovorima.
The paper systematically elaborates on the liability of supervisory board members. Although the supervisory board members do not manage the business of the company, their role is important because ...they make sure that the company’s business is conducted in a way that is acceptable to all stakeholders of the company. At the same time, their responsibility is based on the same principle as the responsibility of the members of the management board who manage the company's business activities. Such responsibility stems from their fundamental obligation to undertake all their activities in the company’s interest. Foremost, the paper analyses the standard of care required from the supervisory board members in performance of their duties, with special reference to the role of supervisory board members in the parent company and in the supervisory boards of subsidiaries in the concern. Subsequently, the paper analyses the effects of business judgment rule application which protects the free entrepreneurial judgment of the supervisory board members. This is followed by analysis of issues relating to the conflict of interest of the supervisory board members and the breach of the trade secret. Afterwards, the paper deals more elaborately with the request for compensation of damages to the supervisory board members. More precisely, the paper analyses issues relating to the question against which supervisory board member can such request be made, conditions for establishing their liability for damages and enforcement of such request. Paper also analyses issues pertaining to the company’s waiver of that request as well as the possibility of concluding a settlement between the company and the supervisory board member. Ultimately, the responsibility for the exploitation of influence in the company is elaborated upon.
The realization of fundamental human rights and freedoms guaranteed by the Constitution of the Republic of Croatia and international treaties is inconceivable without the establishment, organization ...and performance of activities or services which are considered to be of general social interest. Such activities may or may not be market-oriented. Market-oriented activities are those whose performance is aimed at making a profit or economically assessable benefits, while if this is not the case, the activity is considered non-market-oriented. Market-oriented activities of general social interest are most often performed by institutions and capital companies. The paper discusses the internal and external relations of these legal entities, in particular their structure, management, management supervision, assets, liability for obligations, and representation. Joint stock companies and limited liability companies are considered in contrast with “ordinary” and public institutions. After comparing these types of legal entities, an attempt is made at answering the fundamental question: which legal form is more appropriate for performing market-oriented activities of general social interest?
Ovaj se članak usredotočuje na razvoj moralne teologije u slovačkom društvu od 1990‑ih. Bavi se fenomenima usko povezanim s čovjekovim moralom (ljudskom prirodom, ljudskim pravima, autonomijom osobne ...savjesti, slobodnom voljom, vrijednostima istine, dobrote, ljepote, dispozicijama dobre volje, općim dobrom i potrebom za povratkom vrlinama). Prvi je preduvjet za izlaganje sadržaja ovog rada tvrdnja kako je samo čovjek sposoban za moralni život. U tom smislu postavljaju se tri pitanja: 1. Koji se trendovi mogu prepoznati u moralnoj teologiji u Slovačkoj i Srednjoj Europi u prošlosti i sadašnjosti? 2. Zašto je važna suradnja između moralne teologije i moralne filozofije? 3. Kakav utjecaj moralna teologija i moralna filozofija imaju na rast općeg dobra (bonum communis) i na odnos između slobode, savjesti i istine? U studiji se implementiraju analitičke, refleksivne i komparativne metode. U konačnom zaključku također ćemo se poslužiti i metodom sinteze. Pomoću analitičke metode naglasit ćemo one specifičnosti koje čitatelju približavaju značenje, važnost i sliku osobe s »moralnim licem«. Polazište te tvrdnje bit će kršćanstvo s njegovim visokim osjećajem za humanost, koje se u Slovačkoj trajno formiralo u 9. stoljeću kao rezultat misionarske aktivnosti dvojice solunske braće Konstantina Ćirila (827. – 869.) i Metoda (826. – 885). Također ćemo u tekstu uporabiti komparativnu metodu kada ćemo pokušati usporediti tradicionalnu moralnu teologiju u Slovačkoj prije i nakon 1990. Godine, kada je na nju utjecao sekularizam, liberalizam, relativizam i praktički materijalizam. Metoda sinteze omogućit će nam da izvučemo određene zaključke, uzimajući u obzir dinamiku fleksibilnih postmoderno‑liberalnih utjecaja, antropološko‑normativnih i multikulturnih pristupa, kao i najnovije znanstvene tehnologije i nanotehnologije, koji povećavaju demoralizaciju društva razbijanjem integriteta tijela i norme tradicionalnog obiteljskog reda. Čovjek i društvo ne mogu postojati odvojeno, jer je identitet osobe u društvu znak samosvijesti i istodobno osnova pripadnosti društvu, naciji, etničkoj pripadnosti i državi. Od 1990. moralna teologija u Slovačkoj nastoji se oduprijeti sekularnim tendencijama: posebice hedonizmu i praktičnom materijalizmu, diktaturi relativizma, etično‑aksiološkoj i kulturnoj varijabilnosti, stoga što one nemaju potporu u univerzalnim normama, ali isto tako i seksualnoj slobodi bez odgovornosti te socijalnoj ravnodušnosti. Spomenuto podrivanje tradicionalnog sustava vrijednosti, gubitak objektivnosti, ideologizacija kulture života, degenerirani multikulturalni pristup bez čvrstih moralnih načela i potpuna globalizacija namjerno su prikazivani kao poželjni. To su razlozi zašto se temeljni pojmovi atomiziraju do te mjere da postaju beznačajni. Ti trendovi, međutim, nisu samo opasni nego su i protuljudski zbog svoje podrške demoralizaciji. U zaključnom dijelu studija pokušava razjasniti dvije stvari: zašto se vjera ne bi trebala odvojiti od morala i zašto je prisutnost i živo svjedočanstvo kršćana važno u kontekstu 21. stoljeća.
This work covers different aspects of the law of international responsibility, from general issues to specific areas of the law (including responsibility before international courts and tribunals), ...with respect to both the law of State responsibility and responsibility of international organizations and other non-State actors.
Članak donosi temeljno teološko promišljanje o temi okoliša“ u kontekstu teološke antropologije. Nakon uvoda i sustavnog iznošenja ključnih teoloških doprinosa (J. Moltmann, Ch. Boureux) članak se ...dotiče nekih točaka koje nužno proizlaze iz teološkog promišljanja nauka o stvaranju u odnosu prema “pitanju okoliša”: ispitati odnos između čovjeka i stvorenoga svijeta (epistemološki obzor), na djelotvorniji se način usredotočiti na zamisao o stvaranju kao povijesnom i spasenjskom događaju (teološki obzor), ustrajati na pastoralnosti stvorenoga iz perspektive čovjeka (antropološki obzor), u žarište staviti zamisao o stvorenom svijetu kao daru i njegovu odnosu prema ljudskom zalaganju (kulturološki obzor), naglasiti etiku odgovornosti prema stvorenome svijetu (etičko-moralni obzor), vratiti smisao nedjeljnoga „počinka“ u kontekstu stvaranja (eshatološki obzor).
Ovaj rad bavi se pitanjem odnosa znanosti i politike te društvene odgovornosti znanosti tijekom društvenih kriza koje imaju posljedice za preživljavanje i dobrobit građana. Temelji se na analizi ...podataka devet intervjua provedenih s hrvatskim biomedicinskim stručnjacima koji su tijekom pandemije koronavirusa (2020-2022) bili na samoj fronti, bilo da su bili uključeni u donošenje pandemijskih mjera, bilo da su se bavili ublažavanjem posljedica. Rezultati pokazuju da je znanost tijekom krize imala unutarnje rasprave, no najviše u fokus dolazi kompleksan odnos politike i znanosti te znanosti i medija, a posljedično se teškoće iz tih odnosa pretaču na odnos znanosti i javnosti – građana. Rad te nalaze razmatra u kontekstu različitih argumentacija društvene odgovornosti znanosti, ali podvlači i važnost razumijevanja društveno-političkog konteksta i upravljanja politikama u stalnom razgovoru sa svim važnim sektorima društva.
This paper deals with the relationship between science and politics and social responsibility of science during social crises that have consequences for the survival and well-being of citizens. The analysis is based on the data analysis of nine interviews conducted with Croatian biomedical experts who were on the front lines during the coronavirus pandemic (2020-2022), whether they were involved in the adoption of pandemic measures or in mitigating the consequences. The results show that science had internal discussions during the crisis, but the complex relationship between politics and science, and science and the media comes into focus, because those difficulties have spilled over to the relationship between science and the public. The paper discusses these findings in the context of the social responsibility of science, but also underlines the importance of understanding the socio-political context and managing policies in constant dialogue with important sectors of society.
PDF
