The Olistostrome member of the Sana-Una Paleozoic complex of the Ljubija ore mine in Bosnia and Herzegovina contains limestone fragments of pebble to block size that have been examined ...paleontologically. The recovered conodont fauna of the first sample is characterized by the species Declinognathodus lateralis, Idiognathoides sulcatus sulcatus and Idiognathodus sp. confirming its mid-Bashkirian age. This report is the first on the occurrence of these taxa in the area. The second sample with chaetetid demosponges yields an abundant diversified microbiota consisting of cyanobacteria, algae and foraminifera. Chlorophyts are marked by the common siphonoclad occurrence of Donezella lutugini and D. lunaensis, whereas rhodophyts include rare representatives of Stacheia, Stacheoides, Pseudoungdarella and Masloviporidium. The presence of Asphaltinella horowitzi and Aphralysia carbonaria of unclear taxonomic position is also documented. Pseudostaffellids, eostaffellids and other foraminifera, mostly endothyrids are present. The examined associations of fossils point to the Bashkirian age of the primary rock that originated in a very shallow habitat most probably linked to a high-energy reef environment.
Najzastupljeniji litotipovi eocenskog flišnog slijeda hrvatskog obalnog pojasa su breče, konglomerati, (bio)kalciruditi, (bio)kalkareniti, pješčenjaci, prahovnjaci, šejlovi i lapori. Sastavni dio ...eocenskog fliša mogu biti i olistoliti, a na površini su uočeni samo na širem splitskom području. Mehaničko trošenje flišnih stijenskih masa dominantno je u odnosu na kemijsko koje je za praktične potrebe skoro pa zanemarivo. Mehaničko trošenje uzrokovano je tektonikom te ponavljanjem procesa sušenja i vlaženja. Događa se u inženjerskom vremenu, ne geološkom, što diktira način iskopa, zaštitu kosina i građevinskih jama u flišnim stijenskim masama. Količina erodiranog materijala može premašivati 20000 m3/km2/god. Najpodložniji eroziji su litotipovi koji su dominantno izgrađeni od klasta dimenzija praha i gline. Sliv Slanog Potoka u Vinodolskoj dolini dominantno izgrađuju eocenski flišni sedimenti. Karakterističan je po tome što predstavlja za sada jedinu poznatu lokaciju u sklopu Vanjskih Dinarida u Hrvatskoj gdje kemijsko trošenje fliša prevladava u odnosu na mehaničko, a navedeno je uzrokovano kristalizacijom minerala tenardita. Precizno određivanje debljine zone trošenja flišnih, ali i svih ostalih vrsta stijenskih masa, od iznimnog je značaja u geotehnici. Najčešće se zona trošenja određuje na slijedeća četiri načina: vizualno na izdanku, kartiranjem jezgre bušotine, analizom brzina primarnih seizmičkih valova te analizom otpornosti.
PDF
