notranjsko-kraška skupina se na osnovi vseh dosedanjih arheoloških raziskav, zlasti najnovejših (arheološka izkopavanja, lidarska snemanja s terenskimi preverjanji), kaže kot izredno kompleksno ...strukturirana socialna tvorba, kar zadeva tako značilnosti njene poselitve kot družbeno sfero. Svojo vlogo so zagotovo igrale geografska razgibanost prostora in naravne danosti za poselitev, kot so na eni strani notranjska polja in podolja s svojimi obrobji ter na drugi strani Kraška planota, kar je pogojevalo boljšo ali slabšo povezanost posameznih lokalnih skupnosti v okviru celotne kulturne skupine. novejše raziskave so pokazale, da so bile skupnosti teritorialno dobro organizirane in so svoj teritorij nadzorovale in varovale, kar najbolj jasno nakazujejo obrambne zapore na severnem kraškem robu. Glede na različnost v načinu pokopavanja ter na specifičnosti v nošnji/nakitu pridejo do izraza tudi druge fasete njene identitete, njene družbene strukturiranosti. Po samosvojem kulturnem izrazu se jasno razlikuje od sosednjih kulturnih skupin.
Avtorica v razpravi predstavi različne dejavnike, ki so mogli poleg narodnopolitičnih spodbud močneje vplivati na oblikovanje mreže čitalnic v 60.letih 19. stoletja, ter premišljuje, kakšne so ...povezave med njimi in organizacijo prostorske distribucije čitalnic na slovenskem etničnem ozemlju. Ozavestiti skuša pomen součinkovanja demografskih značilnosti posameznih naselij in širših območij, kjer se je razvijalo čitalništvo, pri čemer se naslanja na prvi popolnejši popis prebivalstva iz Avstro-Ogrske, ki je bil izveden leta 1869. Med dejavniki posebno pozornost nameni politični in sodni organiziranosti območij s čitalnicami, njihovi občinsko- upravni razdelitvi inrazprostranjenosti šolske infrastrukture, sestavljene iz srednjih in višjih šol. Na tej podlagi prihaja do nekaj možnih vzorcev, ki kažejo, kako so obravnavani dejavniki povezani med seboj z ozirom na vzpostavljanje in razporeditev čitalnic na različnih koncih slovenskega etničnega ozemlja.
Avtorica v razpravi predstavi različne dejavnike, ki so mogli poleg narodnopolitičnih spodbud močneje vplivati na oblikovanje mreže čitalnic v 60.letih 19. stoletja, ter premišljuje, kakšne so ...povezave med njimi in organizacijo prostorske distribucije čitalnic na slovenskem etničnem ozemlju. Ozavestiti skuša pomen součinkovanja demografskih značilnosti posameznih naselij in širših območij, kjer se je razvijalo čitalništvo, pri čemer se naslanja na prvi popolnejši popis prebivalstva iz Avstro-Ogrske, ki je bil izveden leta 1869. Med dejavniki posebno pozornost nameni politični in sodni organiziranosti območij s čitalnicami, njihovi občinsko- upravni razdelitvi inrazprostranjenosti šolske infrastrukture, sestavljene iz srednjih in višjih šol. Na tej podlagi prihaja do nekaj možnih vzorcev, ki kažejo, kako so obravnavani dejavniki povezani med seboj z ozirom na vzpostavljanje in razporeditev čitalnic na različnih koncih slovenskega etničnega ozemlja.
Autori u ovom radu analiziraju stavove hrvatskih seljaka prema prosvjedima kao načinu borbe za svoje interese te poboljšanje vlastitog ekonomskog i društvenog položaja i uspoređuju ih sa stavovima ...studenata agronomije i poljoprivrednih stručnjaka. Oni
polaze od toga da su seljački prosvjedi odgovor na bitno pogoršanje
njihovog položaja i svojevrsna posebnost na hrvatskoj političkoj sceni. Hrvatsko je seljaštvo, naime, od početka 1990-ih zahvaćeno
značajnim promjenama sveukupnog ekonomskog i društvenog položaja. Te su promjene prouzročili procesi erozije reproduktivne
sposobnosti obiteljskog gospodarstva otpočeli u socijalističkom razdoblju, a mijene su potencirali veliki teret Domovinskog rata i
postsocijalistička tranzicija. Hrvatsko je seljaštvo, primjerice, u
odnosu na druge društvene slojeve podnijelo razmjerno najveci teret
i stradanja u Hrvatskoj nametnutom ratu. Učinak je bio bitno pogoršanje gospodarskog i društvenog položaja te kvalitete života,
jer država nije razvila instrumentarij primjeren za poticanje proizvodnje, ne postoji stimulativan sustav kreditiranja, zajamčen plasman proizvoda, učinkovita zaštita domaćeg tržišta i dr. S druge
strane, iako prošlost hrvatskoga seljaštva obiluje brojnim bunama,
ustancima i drugim oblicima prosvjeda, sadašnje hrvatsko seljaštvo tih iskustava nije imalo. Svoje interese seljaci su prvi put u suvremenosti pokušali organizirano artikulirati i zaštititi kroz Seljački
savez Hrvatske koji se kasnije prometnuo u Udruženje hrvatskih seljaka, ali bez značajnijeg uspjeha. Najviše uspjeha u artikuliranju
interesa seljaka imao je Hrvatski savez seljaka osnovan u veljači
1999. godine inicijativom Hrvatske seljačke stranke. Hrvatski savez
seljaka organizirao je niz prosvjeda od kojih je najveću medijsku
pozornost imao onaj potkraj lipnja i početkom srpnja 1999. kada su
seljaci traktorima zapriječili javne prometnice. Istraživanje na uzorku
seljaka (201 ispitanik) u naseljima u kojima su seljaci traktorima zaprječavali prometnice provedeno je u kolovozu i rujnu 2001. godine, a kako bi što potpunije osvijetlili prosvjede seljaka autori u
ovom radu rabe i podatke iz ankete među studentima agronomije
u prosincu 2000. (N = 217) i poljoprivrednim stručnjacima u veljači
2001. (N = 64). Budući da je broj ispitanika premali za multivarijantnu
analizu, cilj je rada steći - na više deskriptivnoj razini - uvid u ekonomske i socijalne probleme seljaka i spoznati njihove osnovne
motive i uzroke prosvjeda. Rezultati istraživanja, ponajprije, pokazuju
da su u prosvjedima sudjelovali seljaci u naponu snage koji su se u
prosjeku školovali 10 godina (završili su osnovnu školu i dva razreda
srednje) i koriste prosječno 24,9 hektara zemljišta, u čemu zakupljeno zemljište čini 14,6 hektara, te koji su pretežito pristaše
Hrvatske seljačke stranke (potonje je samorazumljivo jer je prosvjed
ta stranka i organizirala). Činjenica da gotovo dvije trećine ispitanika
uzima zemlju u zakup govori o značajnim strukturnim promjenama u
hrvatskoj obiteljskoj poljoprivredi. Drugo, utvrđeno je da seljaci prihvaćaju blokadu prometnica kao metodu prosvjedovanja, za razliku od studenata agronomije i poljoprivrednih stručnjaka. Međutim, postoji gotovo potpuna suglasnost svih triju skupina ispitanika oko toga da je ekonomski položaj seljaka, a poglavito njihov ugled u društvu veoma nepovoljan, da se položaj seljaka relativno pogoršava, kao što rašireno opće nezadovoljstvo s aktualnom agrarnom politikom. Štoviše, Hrvatska nema ruralne nego
samo poljoprivrednu politiku, a i u tom pristupu nije razvila ni poticajan ni zaštitni instrumentarij primjeren aktualnom položaju seljaka i međunarodno otvorenom tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Treće, autori su ustanovili da voditelji vitalnih obiteljskih gospodarstava, odnosno seljaci sa srednjom i višom školskom naobrazbom, većim posjedom i višim dohotkom
povoljnije ocjenjuju ekonomski i društveni položaj seljaka ipostojeću
agramu politiku, nego seljaci s nižim obrazovanjem i nižim dohotkom.
Razlog je jednostavan: vitalna obiteljska gospodarstva posjeduju reproduktivnu sposobnost.
Rad polazi od rezultata većeg istraživanja organizacijske klime u hrvatskim organizacijama koji je provela AT Adria Consulting Group d. o. o. iz Zagreba na 230 različitih organizacija u petogodišnjem ...razdoblju (2001.-2005.). Na osnovu dobivenih rezultata i utvrđenih sniženih vrijednosti za pojedine varijable organizacijske klime u hrvatskom organizacijskom prostoru (ocjene od 2,76-3,39 na skali školskih ocjena): razvoj karijere; unutarnje komuniciranje i informiranje; nagrađivanje; stručna osposobljenost i učenje; rukovođenje; organiziranost; poznavanje misije i vizije; unutarnji odnosi; eksplicirani su prijedlozi poboljšanja kritičnih aspekata klime. Ponuđene preporuke temelje se na spoznajama organizacijskih i bihevioralnih znanosti te stoga mogu poslužiti organizacijskim stručnjacima za unapređenje sustava upravljanja humanim resursima organizacije.
Lipicanska pasmina uzgojno je najorganiziranija pasmina konja u Republici Hrvatskoj. Na temu lipicanskog konja u sveukupnom konjogojstvu Hrvatske proveden je najveći broj znanstvenih istraživanja iz ...čega je proizišao veliki broj znanstvenih i stručnih radova. Posljednjih godina vrlo intenzivan razvoj zaprežnog sporta u Hrvatskoj prouzrokovao je velike promjene u uzgoju lipicanske pasmine. Promjene nisu uočene samo u postavljanju uzgojnih ciljeva na uzgoj kvalitetnih konja za zaprežni sport, nego također i u filozofiji uzgoja u kojoj uzgajivači više ne stavljaju najveći naglasak na kulturno-folklorno značenje lipicanske pasmine. U prethodnim godinama grla domaćeg uzgoja zbog dokazanosti kvalitete predmet su izvoza upravo u svrhu uporabe u zaprežnim sportu. Uzgoj lipicanske pasmine dijeli se na uzgoj Državne ergele lipicanaca u Đakovu i zemaljski uzgoj koji je preko udruga organiziran u krovnu nacionalnu organizaciju Hrvatski savez udruga uzgajivača lipicanske pasmine konja – Đakovo. Porast broja lipicanskih konja kontinuiran je kroz godine, istovremeno događaju se i značajne promjene u strukturi uzgoja. Utvrđen je veliki nesrazmjer u omjeru spolova rasplodnih grla i zastupljenosti pojedinih rodova kobila. Uzgajivači teže čistokrvnom uzgoju i nabavci kvalitetnijih grla kojima će prije dostići postavljeni uzgojni cilj uzgoj konja za zaprežni sport. Također je zapažen značajno smanjen interes za lipicancima nepotpunog porijekla (B knjiga) unatoč vrlo često dobroj uporabnoj sposobnosti i nižoj nabavnoj cijeni.
PDF
