Pandemija Covid-19 znatno je utjecala na zdravstvenu zaštitu djece predškolske dobi. Valovi porasta oboljelih od COVID-19, izolacija bolesnika, ograničenje kretanja remetilo je uobičajen rad u ...pedijatrijskim ordinacijama zahtijevajući brzu prilagodbu. U radu analiziramo podatke koji se odnose na radne procese, postupke, način komunikacije, potrošnju antibiotika, broj uputnica u druge zdravstvene djelatnosti, provedbu sistematskih pregleda zdrave djece i cijepljenja tijekom 2020. – 2022. godine. Navedene podatke uspoređujemo s pretpandemijskom
2019. godinom. Uočene neobičnosti u pobolu djece prikazali smo analizom incidencije pet najčešćih dijagnoza. Iskorišteni su podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dobiveni putem CEZIH-a iz izvještaja svih pedijatrijskih ordinacija u RH. Rezultati analize pokazuju da je za vrijeme pandemije održana primjereno visoka razina preventivnog rada i cijepljenja djece. Analiza pobola pokazuje izostanak cikličke pojavnosti nekih virusnih infekcija, dok se neke bakterijske infekcije gotovo nisu javljale. Uočene su promjene u radnim procesima, kao
rezultat brze prilagodbe struke na nove okolnosti radi održavanja kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Promjene se odnose ponajprije na otvaranje novih komunikacijskih kanala, primjenu novih tehnologija i unaprjeđenje informacijskog sustava.
Promjene životnih stilova, sve veća izgrađenost urbanog prostora, nedostatak održive urbane mobilnosti, zagađenje i posljedice globalnih klimatskih promjena te brojni drugi faktori utječu na urbanu ...kvalitetu života. U navedenom kontekstu dostupnost i kvaliteta javnog prostora sve više utječe na objektivne i subjektivne aspekte kvalitete života i dobrobit svih dobnih skupina stanovnika gradova, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije bolesti COVID-19. Cilj rada je istražiti svakodnevne prakse studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19 i njihove stavove o dostupnosti i kvaliteti urbanih javnih prostora. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu (N=164). S ciljem kontekstualizacije rezultata napravljen je uvid u javno dostupne podatke o gradu Zagrebu. Fokus istraživanja bio je na dvije prostorne razine kako bi se istražili stavovi i prakse u mjerilu gradskih četvrti u kojima studenti žive te na prostoru središta grada Zagreba koji je u istraživanom periodu doživio naglu i značajnu transformaciju uslijed posljedica potresa i pandemije COVID-19. Javno dostupni podaci o gradu Zagrebu ukazuju na premali broj javnih zelenih površina na razini grada i na razini gradske četvrti, dok rezultati anketnog istraživanja pokazuju povećanu potrebu studenata za njima. Istraživanjem je uočena promjena svakodnevnih praksi i češći boravak studenata na javnim prostorima te stavovi koji naglašavaju važnost javnih zelenih površina u svakodnevnom životu studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije, na obje istraživane prostorne razine.
Cilj rada bio je utvrditi koje su strategije opstanka na tržištu obiteljska poljoprivredna gospodarstva primijenila te u kojoj su se mjeri pokazala otpornima na izazove nastale promjenama na tržištu ...uslijed pandemije COVID-19. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua, na neprobabilističkom uzorku nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a analizirani su pomoću kodiranja u sklopu tematske analize. Rezultati su pokazali da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva uslijed krize izazvane pandemijom morala izmijeniti svoj način poslovanja. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva postigla su određenu otpornost potrebnu da opstanu na tržištu kroz diversifikaciju i multifunkcionalnost. Generalizacija je valjana na analitičkoj razini na kojoj je zabilježen niz strategija potrebnih obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi (p)ostala otporna tijekom pandemije. Dodatni je doprinos rada rijetko istraživana perspektiva poljoprivrednika, zatim aktualnost istraživanja o utjecaju pandemijskih okolnosti na obiteljska poljoprivredna gospodarstva nalazi kojih pokazuju promjene koje su uvela obiteljska gospodarstva, a koje bi se mogle smatrati modelom stvaranja otpornosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava neovisno o pandemiji.
Students' mental health is recognised as an important public health issue, and the strict measures and many changes resulting from the COVID-19 pandemic may have exacerbated this. The aims of the ...study were thus to explore psychological well-being among university students in Slovenia during the beginning of the second lockdown, and to assess associations among their psychological well-being, demographic characteristics, presence of a chronic health condition, and resilience.
The Slovenian online cross-sectional survey was performed as part of a large-scale international survey led by the COVID-HL Consortium, between the 2nd and 23rd November 2020. The study was carried out on a sample of 3,468 university students (70% female) in Slovenia, aged between 18 to 40 (M=22/SD=3). In addition to sociodemographic data and that on the presence of a chronic health condition, data on subjective social status (SSS), psychological well-being (WHO-5) and resilience (CD-RISC 10) was also gathered.
In our study 52% of university students reported good psychological well-being. Hierarchical binary logistic regression revealed that male, older students, those with higher perceived subjective social status, students without a chronic health condition, and those with higher score on resilience were more likely to have good psychological well-being. Resilience was the strongest predictor of psychological well-being in our study.
Systematic preventive approaches/interventions in the field of mental health should be implemented among students in Slovenia. In this context it is important to develop and deliver programmes for enhancing resilience, which is an important protective factor in times of mental distress.
Poremećaji jedenja eskaliraju u zapadnim, razvijenim zemljama 1960-ih godina kada započinje i njihovo sistematično proučavanje. Posljednjih desetljeća postaju globalni fenomen, što se povezuje sa ...širenjem zapadnih kulturnih obrazaca i ideala ljepote. Poremećaji jedenja su višestruko uzrokovani i nastaju djelovanjem bioloških, psiholoških i sociokulturnih faktora. Razvoj poremećaja jedenja najčešće se događa u adolescenciji, kada mladi postaju okupirani izgledom i tijelom. U radu im se pristupa iz sociološke perspektive, fokusiranjem na utjecaju sociokulturnih čimbenika rizika. Vršnjačke grupe, obitelj i mediji mogu utjecati na razvoj nezadovoljstva izgledom tijela i tjelesnom masom. Vršnjaci su važna referentna grupa. Brojna istraživanja su potvrdila da pritisak vršnjaka može biti motiv razvoja poremećaja jedenja. Odnosi u obitelji, obiteljsko okruženje i roditeljska očekivanja mogu utjecati na percepciju tjelesne mase i prehrambene navike djece. Medijski pritisak razvidan je kroz prezentaciju mršavog izgleda koji osigurava prihvaćenost i uspješnost. Posljednjih godina istraživanja se usredotočuju na utjecaj društvenih mreža. Societalne mjere u razdoblju pandemije COVID-19 negativno su utjecale na poremećaje jedenja. S obzirom na prirodu poremećaja jedenja prilikom tretmana, pojavljuju se etičke dileme. U Hrvatskoj su poremećaji jedenja društveno zanemareni i nedovoljno istraženi, s nepoznatim dimenzijama učestalosti i rasprostranjenosti. Procjene o broju osoba s poremećajem u Hrvatskoj se razlikuju, međutim, postoji slaganje o eskalaciji ovog poremećaja i spuštanju dobne granice. Poremećaji jedenja ugrožavaju zdravlje i ostvarenje životnih ciljeva osobe te najčešće negativno utječu na odnose u društvenim grupama u kojima se osoba kreće. Na razini društva poremećaji jedenja su značajan zdravstveni problem koji dugoročno opterećuje zdravstveni i socijalni sustav i odražava se na humani kapital. U zaključku se poremećaji jedenja promatraju u društvenom kontekstu.
Eating disorders escalated in Western, developed countries in the 1960s, which is when systematic studies on them began. In recent decades, eating disorders become a global phenomenon, which is linked with the spread of Western cultural patterns and beauty ideals. Eating disorders have multiple causes - they stem from biological, psychological, and sociocultural influences. Eating disorders mostly develop during adolescence, when young people become preoccupied with their appearance and body image. This paper uses the sociological approach with a focus on sociocultural risk factors. Peer groups, family, and media can influence dissatisfaction with body appearance and body weight. Peers are an important reference group. Numerous studies have confirmed that peer pressure can be a motive for the development of eating disorders. Family relationships, family environment, and parental expectations can influence the perception of body weight and children’s eating habits. Media pressure is evident through the presentation of a thin appearance that ensures acceptance and success. In recent years, research has focused on the influence of social media. Societal measures during the period of the COVID-19 pandemic negatively affected eating disorders. Considering the nature of eating disorders, ethical dilemmas arise during treatment. In Croatia, eating disorders are socially neglected and insufficiently researched, with unknown dimensions of frequency and prevalence. Estimates of the number of people with the disorder vary, however, there is agreement on the escalation of eating disorders and the lowering of the age limit. Eating disorders threaten the health and achievement of a person’s life goals, and most often negatively affect relationships in social groups in which an individual interacts. At the societal level, eating disorders are a significant health problem that burdens the health and social system in the long term and affects the human capital. In conclusion, eating disorders are viewed in a social context.
Globalna pandemija prouzrokovana virusom COVID-19 bitno je utjecala na poslovanje u visokoškolskim bibliotekama u cijelom svijetu, a cilj ovoga istraživanja je utvrditi kako su javne visokoškolske ...biblioteke u Federaciji Bosne i Hercegovine prilagodile i/ili redefinirale svoje bibliotečko-informacijske usluge pandemijskim okolnostima rada. Za potrebe prikupljanja takvih podataka, anketirani su samo bibliotekari/ke onih javnih visokoškolskih biblioteka koje imaju kontakt (e-mail) na web stranici fakulteta / akademije / univerziteta, a samo istraživanje, koje je kvantitativne prirode, realizirano je korištenjem posebno kreiranog anketnog upitnika, upotrebom Google Forms, u junu 2021. godine. Od ukupno 47 mapiranih biblioteka, 26 biblioteka je sudjelovalo u ispunjavanju ankete (ukupno 55,3%). U ovom istraživačkom radu, koji je prvi ove vrste u Federaciji Bosne i Hercegovine, donose se pristupi visokoškolskih biblioteka koje, za razliku od visokoškolskih biblioteka iz razvijenih evropskih zemalja, djeluju u vrlo specifičnim uslovima koje, prije svega, karakteriziraju ograničeni i nedovoljni budžeti za nabavku građe, ali i nedostatak osnovne IT opreme. Rezultati pokazuju da su uprkos zatečenim, često neodgovarajućim elementarnim uslovima rada, visokoškolski bibliotekari ulagali izvjesne napore orijentirane ka zadovoljenju informacijskih potreba korisnika tokom svjetske zdravstvene krize, ali i da je pandemija naglasila hitnu potrebu digitalne transformacije istraživanjem obuhvaćenih visokoškolskih biblioteka. = The global pandemic caused by the COVID-19 virus has significantly affected library processes and procedures in academic libraries worldwide, and the aim of this study is to determine how public academic libraries in the Federation of Bosnia and Herzegovina (FB&H) have adapted and/or redefined their library and information services to pandemic circumstances. For the purposes of collecting such data, only librarians of those public academic libraries who have contact information (e-mail) displayed on the faculty / academy / university website were surveyed. The research itself, which is of a quantitative nature, was realized by using a survey questionnaire, which was created on Google Forms, in June 2021. Out of a total of 47 mapped libraries, 26 academic libraries participated in the survey (response rate of 55.3%). This research paper, which is first of its kind in Federation of Bosnia and Herzegovina, brings approaches of academic libraries which, unlike academic libraries from developed European countries, operate in very specific circumstances which are primarily characterized by limited and insufficient budgets for procurement of collections but also basic IT equipment. Results showed that despite the found inadequate elementary working conditions, academic librarians made certain efforts aimed towards meeting the information needs of library users during the world health crisis, but also that the pandemic emphasized the urgent need for digital transformation of surveyed academic libraries.
Kvaliteta života mladih s otoka Prvića Mikulandra, Katarina; Rajhvajn Bulat, Linda
Socijalna ekologija,
01/2022, Letnik:
31, Številka:
3
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj je rada dobiti uvid u kvalitetu života mladih s otoka Prvića, ispitanu preko subjektivne dobrobiti mladih i resursa zajednice. U istraživanju je sudjelovalo devet mladih osoba s otoka Prvića, a ...podatci su prikupljeni putem polustrukturiranih intervjua, u razdoblju od svibnja do kolovoza 2020. Rezultati su pokazali da mladi imaju dobre odnose s obitelji, partnerom/icom i prijateljima. Uglavnom su zadovoljni stvarima koje posjeduju i financijskom situacijom. Zadovoljni su svojim trenutnim radnim okruženjem, no većina iskazuje želju za promjenom radnog statusa. Kao najveću poteškoću ističu život s roditeljima i nemogućnost osamostaljenja. Uglavnom smatraju da imaju dovoljnu količinu izbora u životu, ali smatraju kako bi veći izbor imali da žive na kopnu. Što se tiče resursa zajednice, mladi vide otok kao mjesto koje ima više poteškoća i područja koja treba unaprijediti, nego resursa, no svejedno smatraju da život na otoku ima svoje prednosti. Oni mladi koji su naveli da planiraju otići s otoka, također su rekli da bi ostali ili se vratili tamo živjeti kada bi se počelo više ulagati u otok. Rad se dotiče i subjektivne dobrobiti mladih u razdoblju pojave pandemije COVID-19 i mladi ističu kako je taj događaj imao nekih negativnih posljedica na njihovu dobrobit, ali smatraju da je izoliranost otoka te uključenost u zajednicu i održavanje veza s ostalim otočanima olakšalo suočavanje s novonastalom situacijom. Nalazi istraživanja mogu biti od koristi državnim resorima prilikom kreiranja politika za mlade i otočkih politika, ali i za planiranje određenih intervencija za ublažavanje posljedica pandemije.
In the first months of 2020, the SARS-CoV-2 virus spread all over the world and numerous measures were adopted that had a strong impact on both personal and public life. This contribution explores ...changes in alcohol and tobacco use during the first months of the COVID-19 pandemic in Slovenia.
Self-reported changes in alcohol and tobacco use during the first few months of the Covid-19 pandemic were recorded in 495 Slovenian adults, as part of the European Alcohol Use and COVID-19 survey.
About half of the Slovenian sample indicated that the frequency of drinking occasions did not change in the months after the pandemic's outbreak, while the remainder stated either a decrease (26.0%) or an increase (24.2%). 23.1% reported a decrease and 17.3% an increase in the quantity of alcohol consumed per occasion. Respondents who reported that their overall alcohol consumption decreased were more likely to be male than female and more likely to be younger than middle-aged. Those who reported experiencing at least a substantial level of distress due to financial loss were at a four-times increased risk of reporting an increase in their alcohol consumption compared to individuals who reported no or only some financial distress. Of the 120 people reporting the use of tobacco, almost half indicated an increase in tobacco consumption within the previous month, and about 20% reported a decrease in use. The differences in the results between Slovenia and other European countries are small and the overall pattern suggests that the situation in Slovenia was comparable to other European countries.
As this pandemic continues to evolve, further monitoring is needed to identify the long-term effects of alcohol and tobacco use on public health in relation to the management of COVID-19.
Izbijanje pandemije COVID-19 početkom 2020. dovelo je do nezabilježene krize globalnih razmjera koja je dovela do blokade vitalnih sastavnica društvenog djelovanja u razmjerima koji su ugrozili ...međunarodnu i nacionalnu sigurnost. Pandemija je iskazala potencijal za evoluciju i generiranje šireg spektra prijetnji i otvorila suštinska pitanja razumijevanja sigurnosti i sigurnosnog organiziranja država. Radi se o prijetnji na koju, iako je prepoznata u većini strateških dokumenata sigurnosti, nije uspješno definiran odgovor nacionalnih i međunarodnih sigurnosnih sustava u okviru još uvijek dominantnog razumijevanja sigurnosti utemeljenog na tradicionalnim sigurnosnim studijama. Pokazalo se da su sigurnosni sustavi još uvijek determinirani tradicionalnim konceptom koji ne omogućava u potpunosti prepoznavanje uzroka prijetnji i kriza te njihove korelacije, što jača neizvjesnost i negativno utječe na normativni i institucionalni kapacitet potreban za učinkovit odgovor na krize. Rad polazi od hipoteze kako je pandemija COVID-19 potaknula promjene sigurnosne paradigme, što znanstvenu zajednicu i donositelje političkih odluka stavlja pred izazov definiranja novih pristupa i novih metoda istraživanja sigurnosnih fenomena te strateškog modeliranja sigurnosnih sustava i upravljanja krizama na nacionalnoj i na globalnoj razini. U radu će se stoga analizirati utjecaj krize potaknute pandemijom COVID- 19 na razumijevanje sigurnosti kroz raščlambu prijetnji koje je generirala te definiranje korelacije teorijskih znanja i praktičnih iskustava upravljanja krizom.
The outbreak of the COVID-19 pandemic in early 2020 led to an unprecedented crisis of global proportions that led to the blockade of vital components of social action on a scale that threatened international and national security. The pandemic has demonstrated the potential to evolve and generate a wider range of threats and has opened up essential questions of understanding the security and security organization of states. It is a threat to which, although recognized in most strategic security documents, the response of national and international security systems has not been successfully defined within the still dominant understanding of security based on traditional security studies. It has been shown that security systems are still determined by a traditional concept that does not fully identify the causes of threats and crises and their correlations, which increases uncertainty and negatively affects the normative and institutional capacity needed to respond effectively to crises. The paper is based on the hypothesis that the COVID-19 pandemic has prompted a security paradigm shift that challenges the scientific community and policy-makers to define new approaches and new methods of researching security phenomena and strategic modelling of security systems and crisis management nationally and globally. The paper will therefore analyse the impact of the crisis triggered by the COVID-19 pandemic on understanding security through an analysis of the threats it has generated and defining the correlation between theoretical knowledge and practical crisis management experiences.
Through the exhibition works of the collective exhibition Disimulation of the Mask (Koprivnica Gallery AK, 23 January – 6 February 2021), the article interprets the performance dimension of pandemic ...masks, which can be considered as the object of the twin years 2020-2021 (Leone, 2020).
PDF
