U proljeće 2020. godine, zbog globalne pandemije uzrokovane koronavirusom,
obrazovni sustavi u cijelome svijetu uveli su novi oblik obrazovanja nazvan
„izvanredno obrazovanje na daljinu – IOD” (eng. ...Emergency Remote Education). S
obzirom na to da su roditelji važni dionici obrazovnoga procesa, njihova perspektiva
novonastale situacije važna je za bolje razumijevanje obrazovnoga procesa koji
se odvija u incidentnim situacijama. Stoga je temeljni cilj ovoga istraživanja bio
utvrditi percepciju IOD roditelja učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne
škole. Istraživanje je provedeno online tijekom nacionalnoga lockdowna u proljeće
2020. Rezultati ukazuju da roditelji najpozitivnije procjenjuju angažman učiteljice.
Nadalje, roditelji ističu da IOD donosi nove zahtjeve vezane za razinu roditeljskoga
uključivanja u proces učenja njihove djece što kod njih stvara dodatan stres i remeti
svakodnevno izvršavanje poslovnih i obiteljskih obaveza te ih stavlja u novu ulogu
roditelja kao učitelja. Trećina roditelja smatra kako dijete dobiva previše zadataka
i da je IOD prezahtjevno. Opterećenost roditelja IOD kao i način na koji roditelji
percipiraju opterećenost djece IOD značajno je povezano sa stupnjem obrazovanja
roditelja, s roditeljskim radnim statusom i sa stupnjem dječje samostalnosti. Nalazi
ovoga istraživanja vode boljem razumijevanju roditeljske uloge u IOD tijekom
pandemije te mogu poslužiti kao podloga za razvoj sustava podrške roditeljima u
mogućim novim incidentnim situacijama.
Pandemija COVID-19 uzrokovala je duboke društvene i gospodarske promjene, te je dovela do
korijenitih promjena organizacijske kulture u brojnim svjetskim kompanijama, pri čemu su u fokus
postavljeni ...zaposlenici kao središnji, najznačajniji resurs konkurentnosti i organizacijskog uspjeha.
Spomenute promjene duboko zadiru u samu suštinu suvremene organizacije, radne etike, kao i svrhe
odvijanja rada i radnih procesa, što otvara brojna nova područja i diskurse, kako u znanstvenoj teoriji,
tako i u menadžerskoj praksi. Cilj ovog rada je preispitati – testirati tezu da je pandemija COVID-19
uzrokovala promjenu paradigme upravljanja ljudskim resursima i vodstva općenito kroz postupnu
afirmaciju tzv. employees-first koncepta. Kroz metodu višestruke studije slučaja autori analiziraju 15
strukturiranih intervjua menadžera uspješnih svjetskih kompanija, dostupnih u sekundarnim izvorima
(CNN Business). Na temelju provedene analize autori u radu zaključuju da, temeljem Kuhnovog ciklusa
promjene paradigme, danas svjedočimo novoj HRM paradigmi koja se zbila pod snažnim utjecajem
pandemije COVID-19. Novu paradigmu HRM-a obilježavaju novi modeli rada i radne performanse, ali i
novo sagledavanje smisla i svrhe ljudskog rada u organizaciji, kao i novo poimanje suvremenog vodstva.
Pandemija COVID-19 utjecala je na sve segmente života ljudi diljem svijeta. Ograničenje kretanja i socijalno distanciranje utjecali su na ponašanje potrošača i pojavu različitih potrošačkih trendova ...od kojih je jedan od najvažnijih rad od kuće. Glavni ciljevi ovog rada su (1) identificirati promjene u ponašanju potrošača pri kupnji, pripremi i konzumiranju hrane tijekom pandemije COVID-19, (2) istražiti utjecaj modela rada na ponašanje potrošača hrane tijekom pandemije. Provedeno je online istraživanje na prigodnom uzorku od 625 ispitanika u Republici Hrvatskoj. Kategorije hrane u kojima se najviše povećala potrošnja su brašno, povrće i voće, dok je najveći pad zabilježen u kategoriji alkoholnih pića te u kategoriji slatkiša i slanih grickalica. Studija potvrđuje da je model rada tijekom pandemije utjecao na neke aspekte ponašanja potrošača hrane. Potrošači koji su radili od kuće rjeđe su odlazili u trgovinu i bili su skloniji planiranoj kupnji hrane, kupovali su veće količine i stvarali zalihe hrane, a pridavali su i veću važnost vremenu dostupnom za pripremu hrane od potrošača koji su radili u uredu. Rezultati pozuju da su neizvjesnost i izloženost riziku tijekom pandemije COVID-19 oblikovali način na koji potrošači kupuju, pripremaju i konzumiraju hranu, no tek s vremenom ćemo moći odrediti koje su promjene u potrošača privremene, a koje će se održati dugoročno.
Pandemija COVID-19 utjecala je na sve segmente života ljudi diljem svijeta. Ograničenje kretanja i socijalno distanciranje utjecali su na ponašanje potrošača i pojavu različitih potrošačkih trendova ...od kojih je jedan od najvažnijih rad od kuće. Glavni ciljevi ovog rada su (1) identificirati promjene u ponašanju potrošača pri kupnji, pripremi i konzumiranju hrane tijekom pandemije COVID-19, (2) istražiti utjecaj modela rada na ponašanje potrošača hrane tijekom pandemije. Provedeno je online istraživanje na prigodnom uzorku od 625 ispitanika u Republici Hrvatskoj. Kategorije hrane u kojima se najviše povećala potrošnja su brašno, povrće i voće, dok je najveći pad zabilježen u kategoriji alkoholnih pića te u kategoriji slatkiša i slanih grickalica. Studija potvrđuje da je model rada tijekom pandemije utjecao na neke aspekte ponašanja potrošača hrane. Potrošači koji su radili od kuće rjeđe su odlazili u trgovinu i bili su skloniji planiranoj kupnji hrane, kupovali su veće količine i stvarali zalihe hrane, a pridavali su i veću važnost vremenu dostupnom za pripremu hrane od potrošača koji su radili u uredu. Rezultati pozuju da su neizvjesnost i izloženost riziku tijekom pandemije COVID-19 oblikovali način na koji potrošači kupuju, pripremaju i konzumiraju hranu, no tek s vremenom ćemo moći odrediti koje su promjene u potrošača privremene, a koje će se održati dugoročno.
Autorica, hrvatsko-američka terapeutkinja ekspresivne umjetnosti koja podučava o traumi, kontekstualizira osobnu evoluciju kroz praksu koristeći znanstveni osobni narativ (SPN) kako bi čitatelje ...usmjerila na ekspresivnu art
terapiju. Njen osobni narativ spominje iskustva povezivanja s korjenima svojih
predaka kroz ekspresivne umjetnosti (folklor, tj. narodni ples) i provođenje
vremena u Bosni i Hercegovini gdje je podučavala engleski jezik koristeći
metode ekspresivnih umjetnosti. Autorica objašnjava kako je rano povezivanje
s ekspresivnom umjetnošću i njezinom multimodalnom prirodom - uvođenjem
različitih načina izražavanja, a ne samo jedne umjetničke forme – za nju
značilo otvaranje prostora za rad s emocijama u vrijeme odrastanja u domu
punom stresa i trauma. Narativ zaključuje tvrdnjama šireg konteksta o tome
kako integracija ekspresivne umjetničke terapije u dobro uspostavljene kliničke
modalitete za liječenje traume, poboljšava liječenje traume.
Primjer ekspresivnog umjetničkog procesa koji je autorica koristila tijekom
pandemije COVID-19 je također uključen.
Pandemija COVID-19 značajno je promijenila obrasce ponašanja zaposlenika, posebice u maloprodajnom sektoru, koji zahtijeva kontinuirani kontakt s potrošačima. Provedba protupandemijskih mjera ...temeljenih na fizičkoj udaljenosti, nošenju medicinske i zaštitne opreme, postavljanju barijera, čestim dezinfekcijama radnih površina i prostora, primjeni strogih protokola i sigurnosnih standarda, značajno otežava radne uvjete. Cilj ovog rada je analizirati i definirati poticaje za rad i poboljšanje uvjeta rada u maloprodaji tijekom pandemije COVID-19. Empirijskim istraživanjem, na uzorku od 255 zaposlenika, ispitana je važnost poticaja za poboljšanje uvjeta rada kao što su: održavanje sigurnog i zdravog radnog okruženja, način postupanja sa zaraženim radnicima i radnicima u kontaktu, postojanje detaljnih uputa za zaposlenike i potrošače, organiziranje vlastitog prijevoza radnika, novčane poticaje za zaposlenike, smanjenje opsega poslovnih aktivnosti, skraćivanje radnog vremena objekata, sigurnosni protokoli i digitalizacija radnih procesa. Istraživanje je provedeno među zaposlenicima u malim i srednjim poduzećima i velikim trgovačkim lancima. Postavljene hipoteze testirane su metodom kritičkog puta i metodom strukturalnog modeliranja (SEM). Korelacija između veličine trgovačkog lanca i razlike u učinku poticaja procijenjene su korištenjem analize višestruke regresije. Rezultati istraživanja pokazali su značajna odstupanja u navedenim poticajima ovisno o veličini trgovca. Na temelju dobivenih rezultata predložen je niz mjera koje bi kreatori socijalne politike i menadžment maloprodajnih objekata trebali provesti u cilju poboljšanja uvjeta rada u maloprodaji i uspostavljanja mreže socijalne sigurnosti koja će pružati podršku zaposlenicima u kriznim vremenima. U radu su date smjernice za buduća istraživanja.
Pandemija Covida-19 povećala je krhkost organizacija i institucija koje pružaju pomoć mladima.
Dok se mladi ljudi suočavaju s neizvjesnostima u svojim tranzicijama, pandemija je na
tradicionalnim ...sigurnosnim mrežama ostavila niz pukotina, a pružatelji usluga u području
rada s mladima razapeti su između potreba i težnji mladih i oskudnih resursa kojima raspolažu.
Nevladine organizacije u području mladih pružaju oblik „izvanškolskog obrazovanja, kojim
upravljaju profesionalni ili dobrovoljni radnici s mladima, koji pridonosi razvoju mladih” (Europska
komisija, 2009., str. 11), često bez snažne i strukturirane podršku u suočavanju s njihovim
profesionalnim izazovima. To je posebno izraženo u klasteru od 13 država članica EU-a,
poput Hrvatske, koje u prosjeku imaju niže stope uspješnosti u mnogim poljima (npr. medijan
dohotka ). Javne institucije tih zemalja pokazuju neadekvatne političke odgovore na ranjivosti
mladih i zahtjeve organizacija civilnog društva u području mladih. Ovaj se rad usredotočuje na
povezanost iskustava osoba koje rade s mladima unutar organizacija mladih, s fokusom na podršku
koja im je bila na raspolaganju tijekom pandemije Covid-19 i analizu nacionalnih javnih
politika. Polustrukturirani intervjui provedeni 2021. s osam stručnjaka za mlade i omladinskih
radnika bili su usredotočeni na institucionalni i politički okvir struktura podrške za rad s mladima
tijekom pandemije. U analizi je korišten model tematske mreže Attride-Stirling (2001).
Analizom je identificirano pet tema ključnih za suvremeni rad s mladima u Hrvatskoj: 1) davanje
prioriteta mladima; 2) međusektorska suradnja; 3) administrativni i financijski aspekti; 4)
prepoznavanje rada s mladima i 5) digitalizacija i reinvencija rada s mladima.
Pandemija virusa COVID-19 promijenila je način života i poslovanja kakav smo poznavali te rezultirala
krizom svjetskih razmjera. No, učinci krize nisu se jednako odrazili na sve, a razlog tome krije ...se u kvaliteti
strateškog planiranja organizacije kao jednoj od ključnih funkcija menadžmenta. U središtu interesa nalazi
se organizacijska otpornost kao najvažniji alat poslovnog planiranja. Kriza izazvana strelovitom ekspanzijom
nepoznatog tipa virusa poslužila je kao detektor otpornosti brojnih organizacija, otkrivajući svakodnevne
snage i slabosti postojećeg organizacijskog ustroja, ali i ukazala na ranjivost postojeće organizacijske
kulture. Rad kod kuće, izolacija, poštivanje epidemioloških mjera, strah i sveprisutna neizvjesnost nisu
zaobišli ni novinarsku profesiju. Velik je to organizacijski i profesionalni izazov u industriji u kojoj svako
kašnjenje utječe na gubitak publike i tržišta, ali i dodatan stres za medijske djelatnike koji su, uz brojne
djelatnike hitnih službi, svakodnevno bili ,,na prvoj liniji“ susreta s virusom. Ciljevi empirijskog dijela rada
su, korištenjem kvalitativne metode dubinskog intervjua na namjernom uzorku, istražiti ulogu strateškog
planiranja u stvaranju i jačanju organizacijske otpornosti vodećih hrvatskih medijskih organizacija tijekom
pandemije virusa COVID-19. Istodobno, rad će nastojati analizirati ulogu lidera u kriznim situacijama, ispitati izazove proizvodnje medijskog sadržaja u vrijeme globalne pandemije te utvrditi važnost upravljanja
ljudskim resursima u medijskim organizacijama. Svrha rada je osigurati uvid u promjene u medijima kao
najvažnijem društvenom korektivu uslijed globalne pandemije, ali i u novinarskoj profesiji koja se već
dugo suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju njezin opstanak.
