Šišmiš ili laboratorij Marjanić, Suzana
In medias res,
05/2022, Letnik:
11, Številka:
20
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
S obzirom na to da je lipnja 2021. ponovno oživljena rasprava o porijeklu koronavirusa, u okviru dobro poznate dihotomije šišmiš ili laboratorij, članak iznosi pregled činjenica koje smo u Hrvatskoj ...naučili u doba pandemije koronavirusa o tom nažalost demoniziranom i navodnom uzročniku pandemije. Naime, jedan o povoda za oživljavanje rasprave o nerazjašnjenom porijeklu koronavirusa bio je i članak objavljen svibnja 2021. u Wall Street Journalu, temeljen na neobjavljenom izvještaju američkih obavještajaca u kojem se tvrdi da je troje znanstvenika Instituta za virologiju u Wuhanu (WIV) hospitalizirano u studenome 2019., gotovo dva mjeseca prije no što je Kina prijavila novu bolest. Veliku ulogu u pozitivnoj medijskoj slici šišmiša kod nas imala je Udruga za zaštitu šišmiša Tragus koja je upozorila, primjerice, što se tiče Zagreba, i na tzv. dobre strane potresa (iz 2020. godine) s obzirom na to da su ugrožene kolonije šišmiša nakon potresa pronašle utočište u napuklinama brojnih zagrebačkih zgrada (usp. Mazija 2021).
As the debate on the origin of the coronavirus was revived in June 2021, within the well-known dichotomy bat or laboratory, the article provides an overview of the facts we learned in Croatia during the coronavirus pandemic about this unfortunately demonized and alleged cause of the pandemic. One of the reasons for reviving the debate on the unexplained origin of the coronavirus was an article published in May 2021 in the Wall Street Journal based on an unpublished report by US intelligence claiming that three scientists from the Wuhan Institute of Virology (WIV) were hospitalized in November 2019 year, almost two months before China reported a new disease. A large impact in the positive media image of bats in Croatia was carried out by the Association for Bat Conservation Tragus, which warned, for example, regarding Zagreb and the so-called good sides of the earthquake (in 2020) since the endangered bat colonies found refuge in the cracks of many Zagreb buildings after the earthquake (cf. Mazija 2021).
Cilj. Cilj je rada predstaviti rezultate istraživanja o iskustvu i zadovoljstvu korisnika mrežnom uslugom Pitajte knjižničara – tematsko pretraživanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ...tijekom fizičkog zatvaranja Knjižnice i uspostave rada djelatnika od kuće, kada su na snazi bile mjere izolacije radi suzbijanja širenja bolesti COVID-19.
Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju korisnika usluge korištena je metoda ankete, za čiju se provedbu koristio mrežni anketni upitnik sastavljen od 10 pitanja. Prethodno je napravljena analiza podataka iz mrežne aplikacije Pitajte knjižničara – te- matsko pretraživanje iz koje su prikupljeni podaci o korisnicima i zahtjevima za temat- sko pretraživanje tijekom izvanrednih uvjeta rada Knjižnice te je poziv za ispunjavanje anketnog upitnika poslan na adrese e-pošte korisnika usluge u tom razdoblju.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su kako je na odluku o korištenju usluge tematskog pretraživanja tijekom izolacije kod najvećeg broja ispitanika utjecalo dosa- dašnje pozitivno iskustvo, a zatim preporuka druge osobe. Utvrđeno je zadovoljstvo korisnika kvalitetom usluge, kao i opsegom preporučene literature, dostupnošću sadr- žaja, brzinom odgovora, pružanjem dodatnih referalnih i drugih informacija te komuni- kacijom s knjižničarom. Pokazalo se i da je velik broj ispitanika naknadno samostalno pretraživao e-izvore, što potvrđuje napore i trud djelatnika da, osim pružanja relevantnih informacija u obliku preporučene literature na traženu temu, ujedno educiraju korisnike o dostupnim mrežnim izvorima informacija.
Praktična primjena. Dobivanjem povratnih informacija od korisnika usluge omo- gućeno je vrednovanje rada knjižničara – predmetnih stručnjaka zaduženih za pružanje usluge, kojima će rezultati istraživanja poslužiti u organizaciji i usavršavanju načina rada u budućnosti.
Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja poslužit će za daljnji razvoj i una- prjeđivanje usluge Pitajte knjižničara – tematsko pretraživanje.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi povezanost percipirane akademske kontrole i dosade tijekom nastave na daljinu te predviđanje prosjeka ocjena učenika na kraju školske godine. Također, cilj ...istraživanja bio je istražiti mišljenja učenika o kvaliteti nastave na daljinu za vrijeme pandemije koronavirusa. U istraživanju je sudjelovalo 196 učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole. Rezultati pokazuju da postoji pozitivna povezanost između percipirane akademske kontrole i prosječne ocjene učenika na kraju školske godine, dok između dosade tijekom nastave na daljinu i prosječne ocjene učenika nije utvrđena značajna povezanost. Utvrđeno je kako je percipirana akademska kontrola značajan prediktor, a dosada tijekom nastave na daljinu nije značajan prediktor prosjeka ocjena. Većina učenika smatra nastavu uživo kvalitetnijom, a u odgovorima otvorenog tipa navode brojne ideje za unaprjeđenje izvedbe nastave na daljinu. Ovo istraživanje doprinosi razumijevanju fenomena nastave na daljinu te omogućuje uvid u komponente takve nastave koje je moguće unaprijediti.
Pandemija koronavirusa nametnula je nagle promjene u načinu održavanja nastave, s kontaktne na nastavu na daljinu, na svim razinama obrazovanja. Pitanje zadovoljstva nastavom kod studenata posebno je ...relevantno privatnim obrazovnim ustanovama, koje se temeljno financiraju iz školarina. U ovom radu ispitana je percepcija različitih aspekata nastave na daljinu kod studenata Sveučilišta VERN' te njihovo zadovoljstvo takvim oblikom nastave i polaganjem ispita. U tu svrhu provedeno je anonimno elektroničko anketiranje na uzorku od 241 studenta preddiplomskih i diplomskih studija. Rezultati su pokazali da su studenti općenito vrlo zadovoljni održanom nastavom te u njoj vide brojne prednosti, ali i neke nedostatke. Također, usporedba rezultata redovnih i izvanrednih studenata pokazala je da izvanrednim studentima ovakav oblik nastave u značajno većoj mjeri odgovara.
Članak dokumentira dvije medijske autobiografije koje su pored riječi odabrale u hermeneutičkom krugu i formu slike/izvedbe. Što se tiče izvedbene autobiografije, riječ je o autobiografskom putovanju ...kroz izvedbu narodnih pjesama Dunje Knebl u njezinoj monodrami Zašto sam postala javna pjevačica s 47 godina ili Strah od kloniranja, koju navedena etnoglazbenica, ili kako se ironijski atribuira – »javna pjevačica« – izvodi od 1997. godine pa sve do danas (npr. pandemijska izvedba u sklopu umjetničina ciklusa MAKE Love NOT WAR, Kulturni centar Mesnička, Zagreb, 2. kolovoza 2020.). U drugom slučaju, slučaju slike, vizuala (vizualnom dnevniku), riječ je o pandemijskom Dnevniku straha (2020.) multimedijalnoga umjetnika Marka Markovića, koji nastaje kao dokument SMS-poruka između majke Zorice u Osijeku i sina (Marka Markovića) na studiju i radu u Beču u doba pandemijske 2020. godine (izložbeni format 99 SMS-poruka formatiranih u minijaturne izložbene slike prati medijsku sliku mobitela).
Proglašenje pandemije bolesti COVID-19 početkom 2020. godine ostavilo je traga na gospodarstvima država diljem svijeta. Javno-zdravstvene mjere koje su donesene radi suzbijanja širenja bolesti, a ...koje uključuju karantenu, socijalnu distancu, restrikcije u kretanju i putovanjima, kampanje čiji je cilj navesti ljude da ostanu u svojim domovima, ovisno o načinu i intenzitetu njihova uvođenja i provođenja, pogađaju razne gospodarske grane od kojih se kao jedna od najpogođenijih ističe turizam. Prema podacima posljednje Turističke satelitske bilance izrađene za 2016. godinu, turizam je na direktan način doprinio bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske s vrlo visokih 17% dodane vrijednosti, a zajedno s povezanim djelatnostima 24% dodane vrijednosti. Bilo kakav negativan eksterni šok u slučaju ovako visoke ovisnosti o nekoj djelatnosti ostavlja snažne kontrakcijske posljedice na gospodarstvo te iste države. Cilj je ovoga rada procijeniti utjecaj pandemije koronavirusa na osnovne varijable turističke potražnje, turističke dolaske i noćenja, odnosno na vrijednost indeksa CROBEXturist Zagrebačke burze koji služi kao aproksimacija jačine turističke ponude Republike Hrvatske. U tu svrhu rabimo ARIMA prognostički model kojime nastojimo modelirate spomenute varijable, odnosno njihove vrijednosti u slučaju bez pandemije koronavirusa. Takve podatke uspoređujemo s dostupnim sekundarnim podacima i procjenjujemo razmjer štete uzrokovane koronavirusom. Dobiveni rezultati ukazuju na činjenicu da je Hrvatska trebala imati još jednu stabilnu turističku sezonu s nešto manjim brojem turističkih dolazaka i nešto većim brojem noćenja i s vrijednošću burzovnog indeksa sličnoj onoj iz 2019. godine za promatrano razdoblje. Posljedica egzogenog šoka sadržana je u činjenici da model primjerice u travnju 2020. predviđa blizu 1.500.000 turističkih dolazaka, a zabilježeni stvarni dolasci jednaki su 2.000 s podjednakim snažnim padom noćenja i vrijednosti burzovnog indeksa. Dobiveni rezultati jasno i kvantitativno oslikavaju posljedice egzogenog šoka, a koji se potom mogu staviti u korelaciju s glavnim ekonomskim varijablama kao što su na primjer nezaposlenost, BDP, inflacija i devizni tečaj, a uzevši u obzir ranije spomenutu visoku ovisnost Republike Hrvatske o turizmu. Iz svega navedenog, može se zaključiti kako je od velike važnosti za stabilizaciju gospodarskih ciklusa Republike Hrvatske istovremeno provoditi politiku smanjenja ovisnosti hrvatskog gospodarstva o turizmu na način da se provodi diferencijacija gospodarskih grana u RH, ali i diferencijacija oblika turizma unutar te djelatnosti te politiku jačanja turističke djelatnosti kroz spomenutu diferencijaciju.
Velike promjene u svim sferama društva uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 dovele su i do promjena u obrazovnom sustavu diljem svijeta, koji se bez adekvatne pripreme morao prilagoditi novim ...uvjetima i cjelokupni nastavni proces iz klasične učionice prebaciti u virtualno okruženje. Budući da nema puno izvora o stavovima nastavnika stranih jezika prema vrednovanju znanja na daljinu, provedeno je istraživanje kojemu je cilj utvrditi kakva su iskustva i stavovi visokoškolskih nastavnika jezika struke u Republici Hrvatskoj o vrednovanju i ocjenjivanju na daljinu. Prigodni uzorak čini 82 nastavnika Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama koji su putem online ankete podijelili svoja iskustva povezana s vrednovanjem i ocjenjivanjem. Rezultati upućuju na zaključak da pored nedvojbenih prednosti online testiranja postoje i nedostaci koje je potrebno otkloniti kako bi takva vrsta testiranja ostala dio nastavnog procesa i ubuduće. Također je utvrđeno da velika većina nastavnika očekuje kontinuiranu institucionalnu podršku i suradnju s kolegama.
U razdoblju ograničenog socijalnog kontakta i poučavanja na daljinu uslijed pojave pandemije koronavirusa, javila se
potreba za komunikacijom putem raznih digitalnih izvora. Društvene mreže bile su ...izvor općenitih informacija, ali služile
su i kao izvor informacija vezanih za poučavanje na daljinu kojemu su učenici i studenti bili izloženi tijekom pandemije.
Većina učenika i studenata ima stalan pristup mobilnim uređajima koji omogućuju trenutni pristup raznim digitalnim
medijima. Informacije na društvenim mrežama lako su i brzo dostupne, no problem koji se javlja vezan je za točnost
podataka koji se šire među studentskom i učeničkom populacijom, jer one kao izvor informacija utječu na kreiranje
mišljenja ljudi te mogu izazvati negativan utjecaj na mentalno zdravlje pojedinca u smislu npr. stvaranja ovisnosti. Do
nesporazuma u komunikaciji i širenja dezinformacija može doći i zbog korištenja informacija iz izvora na stranom,
pretežito engleskom jeziku koje mogu biti krivo prevedene ili pogrešno protumačene zbog slabog poznavanja stranog
jezika. Niska razina medijske pismenosti učenika i studenata uzrokuje stvaranje dezinformacija koje se dalje šire
uzrokujući time nesporazume i neizvršene obveze vezane za obavljanje zadataka u poučavanju na daljinu. U ovom radu
prezentirani su rezultati istraživanja provedenog na uzorku učenika i studenata srednjih i visokoobrazovnih institucija
Virovitičko-podravske županije, a koji ukazuju na pozitivne i negativne strane komuniciranja putem društvenih mreža
tijekom pandemije koronavirusa. Glavni cilj istraživanja je utvrditi razinu zadovoljstva učenika i studenata koji su s
nastavnicima komunicirali putem društvenih mreža vezano za njihovo školovanje (nastava na daljinu) u vrijeme
pandemije koronavirusa i je li se takav tip komunikacije nastavio nakon prestanka održavanja nastave na daljinu. Podaci
istraživanja analizirani su deskriptivnom statistikom.
Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva stresa kod odgojitelja i nastavnika tijekom COVID-19 pandemije te ispitati prediktivnu vrijednost nekih osobnih obilježja odgojitelja/nastavnika, izvora ...stresa, strategija suočavanja i socijalne podrške u objašnjenju doživljaja stresa, sagorijevanja na poslu i nade u budućnost. Online upitnik primijenjen je na uzorcima od 491 nastavnika i 316 odgojitelja. Rezultati su pokazali da su odgojitelji i nastavnici najvišu razinu stresa doživljavali tijekom prvog vala pandemije korona virusa te da je razina doživljenog stresa tijekom pandemije veća nego prije pandemije. Odgojitelji uobičajene izvore stresa doživljavaju snažnijim nego specifične izvore stresa vezane za pandemiju korona virusa, dok je kod nastavnika obrnuto. Osobna obilježja odgojitelja/nastavnika, izvori stresa, strategije suočavanja i socijalna podrška povezani su s razinom stresa i sagorijevanjem na poslu te nadom u budućnost, ali se prediktivna vrijednost odnosno značajni prediktori razlikuju ovisno o kriteriju i skupini ispitanika. Rezultati ukazuju na pozitivan doprinos samoefikasnosti, strategija suočavanja i socijalne podrške u doživljaju stresa kod odgojitelja i nastavnika tijekom pandemije korona virusa.
PDF
