In this paper, the authors present a systematic and comprehensive analysis of cenario methods in the integrated planning of nautical port and marina sites. The subject of research is nautical ports ...and marinas as facilities having the greatest importance for nautical tourism development and for boaters. The optimum scenario for their development is determined, and marina carrying capacity is identified taking into account the given limits of growth and development. Carrying capacity is a factor central to putting in place the concept of sustainable tourism development. Although a number of researchers have addressed this issue in the past few years, they have failed to formulate a singular technique of what would be the simplest way of determining a destination’s carrying capacity. Recent studies have pointed to new problems that arise in measuring carrying capacity, in particular, in relation to planning locations for and constructing new nautical ports and determining their capacities. Nautical tourism, nautical ports and marinas represent a complex field requiring comprehensive, interdisciplinary research that must involve sociologists, psychologists, technologists, technicians, spatial planners, biologists and ecologists, in addition to economists, as well as professionals of other profiles depending upon the case at hand.
Autori u ovome radu sustavno i pregledno iznose metode scenarija za integralno planiranje smještaja luka nautičkog turizma, odnosno marina. Predmet istraživanja su luke nautičkog turizma, odnosno marine koje su najznačajnije za razvoj nautičkog turizma i nautičare. Utvrđuje se optimalni scenarij njihova razvoja te se određuje prihvatni potencijal marina uz uvažavanje zadanih granica rasta i razvoja. Prihvatni je potencijal jedan od važnijih činitelja za primjenu koncepcije održivog razvoja. Iako se posljednjih nekoliko godina veći broj znanstvenika bavi ovom problematikom, ipak još nije pronađena jedinstvena tehnika kako na najjednostavniji način utvrditi prihvatni potencijal destinacije. Novija istraživanja upućuju i na nove probleme koji se javljaju pri određivanju potencijalne destinacije, a posebno se to odnosi na planiranje lokacije i izgradnju novih nautičkih luka te određivanje njihova kapaciteta. Nautički turizam i nautičke luke, odnosno marine su kompleksno područje koje zahtijeva opsežno interdisciplinarno istraživanje u koje moraju, uz ekonomiste biti uključeni tehnolozi prometa, tehničari, prostorni planeri, sociolozi, biolozi, ekolozi, a u zavisnosti od konkretnog slučaja i stručnjaci drugih profila.
Autori u ovome radu sustavno i pregledno iznose metode scenarija za integralno planiranje smještaja luka nautičkog turizma, odnosno marina. Predmet istraživanja su luke nautičkog turizma, odnosno ...marine koje su najznačajnije za razvoj nautičkog turizma i nautičare. Utvrđuje se optimalni scenarij njihova razvoja te se određuje prihvatni potencijal marina uz uvažavanje zadanih granica rasta i razvoja. Prihvatni je potencijal jedan od važnijih činitelja za primjenu koncepcije održivog razvoja. Iako se posljednjih nekoliko godina veći broj znanstvenika bavi ovom problematikom, ipak još nije pronađena jedinstvena tehnika kako na najjednostavniji način utvrditi prihvatni potencijal destinacije. Novija istraživanja upućuju i na nove probleme koji se javljaju pri određivanju potencijalne destinacije, a posebno se to odnosi na planiranje lokacije i izgradnju novih nautičkih luka te određivanje njihova kapaciteta. Nautički turizam i nautičke luke, odnosno marine su kompleksno područje koje zahtijeva opsežno interdisciplinarno istraživanje u koje moraju, uz ekonomiste biti uključeni tehnolozi prometa, tehničari, prostorni planeri, sociolozi, biolozi, ekolozi, a u zavisnosti od konkretnog slučaja i stručnjaci drugih profila.
Planiranje putovanja broda složen je i zahtjevan skup postupaka, nužan za sigurno i
uspješno izvršenje plovidbenog pothvata, koji je formalno propisan i za kojeg odgovara
zapovjednik broda. Za ...pravilno izvršenje planiranja putovanja zapovjednik ili časnik
plovidbene straže na kojeg se delegira dio planiranja nužno mora imati određena znanja i
vještine, ali i jasne odrednice kako postupiti u određenoj situaciji. Formalni, međunarodnim
konvencijama definirani postupci samo su opći; nešto detaljniji su propisani postupci
brodarskih kompanija, ali i međusobno neujednačeni. U skladu s tim suvremeni uvjeti
vođenja broda zahtijevaju i određene mjere kako bi se unaprijedio formalni dio zahtjeva, ali
isto tako i dopunile i ujednačile postojeće preporuke. Ovo vrijedi posebno za putovanje ili dio
putovanja u obalnoj navigaciji. Oceanska plovidba nije ništa manje opasna od obalne, s
obzirom na utjecaj oceanoloških i meteoroloških čimbenika ili ostalih neočekivanih
čimbenika. Čak je i opasnija zbog velike udaljenosti od obale i slabije mogućnosti pružanja
pomoći, no oceanska plovidba ima dvije glavne značajke o kojima primarno ovisi izbor rute:
procjena budućeg stanja oceanoloških i meteoroloških čimbenika i njihov utjecaj na brod
određenih dimenzija i značajki, te veliku raspoloživu površinu kojom brod može ploviti. U
tom smislu razvijeni su razni modeli planiranja putovanja koji na temelju dugoročnih
vremenskih prognoza biraju plovidbeni put s najkraćim vremenom plovidbe. Takvi modeli
već su godinama u primjeni na brodovima te u obalnim institucijama specijaliziranim za
odgovarajuću podršku brodovima. Za razliku od oceanske, u obalnoj navigaciji ne mogu se
samo uzeti u obzir oceanološki i meteorološki čimbenici, već se oni nužno moraju promatrati
u funkciji ograničenja nametnutih blizinom obale i ostalih navigacijskih opasnosti.
Istraživanja u sklopu ove doktorske disertacije pokrenuta su kako bi se primarno ispitalo
planiranje putovanja broda od strane zapovjednika i časnika palubne straže u obalnoj
navigaciji: njihovo postupanje u skladu s propisima i preporukama, crtanje kursova kod
prolazaka kanalima i obilaženja opasnosti, problemi koji ih opterećuju, utjecaj brodara i
ostalih vanjskih čimbenika na odluke zapovjednika, itd. Dobiveni rezultati trebali bi ukazati
na glavne nedostatke postojećeg sustava obveza i preporuka kod planiranja obalne navigacije,
ponuditi dodatne preporuke te donekle standardizirati način povlačenje kursova. S obzirom da
se preporuke temelje na procjeni potencijalnog broja nasukanja i sudara brodova, razvijeni su
i dopunjeni postojeći modeli procjene, uz ispitivanje njihovog odnosa u različitim uvjetima
plovidbe.
Povlačenja kursova u navigaciji, planiranje putovanja broda, planiranje poslovanja
brodara, itd. podrazumijeva stalno traženje optimalnog odnosa čimbenika sigurnosti i
ekonomičnosti. Planiranje pomorskog putovanja u sklopu odluka zapovjednika najčešće
podrazumijeva traženje što kraćeg vremena plovidbe uz zadovoljenje odgovarajućeg stupnja
sigurnosti. Planiranje putovanja s gledišta brodara puno je kompleksnije i u pravilu
podrazumijeva traženje najveće dobiti, tj. maksimalnih prihoda uz najmanje troškove. S
obzirom na to da odluke zapovjednika kod planiranja putovanja nisu isključivo temeljene na
njegovom znanju i iskustvu te informacijama dostupnim na brodu u datom trenutku, analizirat
će se svi ostali čimbenici koji u konačnici djeluju ili mogu djelovati na opće planiranje
putovanja. Svi se oni mogu podijeliti na čimbenike sigurnosti i ekonomičnosti.
Passage planning is a complex and demanding set of formally specified procedures
which are required for a safe and successful execution of a maritime adventure. A vessel's
captain is responsible for passage planning. For proper execution of passage planning, the
captain and officer of the watch, to whom a portion of planning is delegated, must have
adequate competencies and skills, as well as clear guidelines on acting in particular situations.
International conventions provide formal guidelines in a general way, whereas shipping
companies have more detailed but unbalanced formal procedures. Therefore, certain measures
are required by modern navigating conditions in order to enhance the formal part of the
requirements and to amend and harmonize the existing guidelines. This particularly applies to
the voyage or a part of the voyage in coastal service. Ocean navigation is not less hazardous
than the coastal one. Given the impact of oceanographic and meteorological factors or other
unexpected factors, it is even more hazardous due to remoteness and poorer rendering aid
potentials. Deep-sea service involves two features that the route choice primarily depends on:
an assessment of the future state of oceanographic and meteorological factors and their
impacts on a ship of particular dimensions and characteristics, and a large available sailing
area. In this regard, various passage planning models have been developed. They choose the
optimal solution, i.e. shortest voyage time, based on long-term weather forecasts. These
models have been in use for years, both in ships and in shore institutions specialized in
adequate ship support. Unlike ocean navigation, coastal navigation takes into consideration
oceanographic and meteorological factors within the context of constraints induced by the
proximity of the shore and other threats to navigation. This doctoral dissertation includes
research aimed at examining passage planning made by captains and officers of the watch in
coastal navigation: acting in line with regulations and guidelines, plotting courses in narrow
passages and avoiding dangers, problems they deal with, impacts of shipping companies and
other external factors on their decision-making, etc. The obtained results should point out the
main drawbacks of the existing system of duties and guidelines in short-sea navigation
planning, suggest additional guidelines and, to a certain extent, standardize course plotting.
As the guidelines are based on the appraisal of the potential frequency of groundings and
collisions, the existing appraisal models have been amended and developed, and their
relations have been examined in various sailing conditions.
Plotting courses in navigation, voyage planning, shipping business planning, etc.
imply constant seeking for an optimal balance among the safety and economical factors.
Within the process of the captain's decision-making, passage planning most frequently implies
finding the shortest voyage time and meeting certain safety requirements. From the ship
operator's point of view, passage planning is much more complex and, as a rule, implies
efforts to make the highest profit, i.e. maximum income at lowest cost. Since the captain's
decisions regarding passage planning are not based solely on his competence, experience and
information currently available on board, all other factors that eventually affect or may affect
passage planning need to be analyzed. All of them can be grouped in safety and economical
factors.
Planiranje putovanja broda složen je i zahtjevan skup postupaka, nužan za sigurno i
uspješno izvršenje plovidbenog pothvata, koji je formalno propisan i za kojeg odgovara
zapovjednik broda. Za pravilno izvršenje planiranja putovanja zapovjednik ili časnik
plovidbene straže na kojeg se delegira dio planiranja nužno mora imati određena znanja i
vještine, ali i jasne odrednice kako postupiti u određenoj situaciji. Formalni, međunarodnim
konvencijama definirani postupci samo su opći; nešto detaljniji su propisani postupci
brodarskih kompanija, ali i međusobno neujednačeni. U skladu s tim suvremeni uvjeti
vođenja broda zahtijevaju i određene mjere kako bi se unaprijedio formalni dio zahtjeva, ali
isto tako i dopunile i ujednačile postojeće preporuke. Ovo vrijedi posebno za putovanje ili dio
putovanja u obalnoj navigaciji. Oceanska plovidba nije ništa manje opasna od obalne, s
obzirom na utjecaj oceanoloških i meteoroloških čimbenika ili ostalih neočekivanih
čimbenika. Čak je i opasnija zbog velike udaljenosti od obale i slabije mogućnosti pružanja
pomoći, no oceanska plovidba ima dvije glavne značajke o kojima primarno ovisi izbor rute:
procjena budućeg stanja oceanoloških i meteoroloških čimbenika i njihov utjecaj na brod
određenih dimenzija i značajki, te veliku raspoloživu površinu kojom brod može ploviti. U
tom smislu razvijeni su razni modeli planiranja putovanja koji na temelju dugoročnih
vremenskih prognoza biraju plovidbeni put s najkraćim vremenom plovidbe. Takvi modeli
već su godinama u primjeni na brodovima te u obalnim institucijama specijaliziranim za
odgovarajuću podršku brodovima. Za razliku od oceanske, u obalnoj navigaciji ne mogu se
samo uzeti u obzir oceanološki i meteorološki čimbenici, već se oni nužno moraju promatrati
u funkciji ograničenja nametnutih blizinom obale i ostalih navigacijskih opasnosti.
Istraživanja u sklopu ove doktorske disertacije pokrenuta su kako bi se primarno ispitalo
planiranje putovanja broda od strane zapovjednika i časnika palubne straže u obalnoj
navigaciji: njihovo postupanje u skladu s propisima i preporukama, crtanje kursova kod
prolazaka kanalima i obilaženja opasnosti, problemi koji ih opterećuju, utjecaj brodara i
ostalih vanjskih čimbenika na odluke zapovjednika, itd. Dobiveni rezultati trebali bi ukazati
na glavne nedostatke postojećeg sustava obveza i preporuka kod planiranja obalne navigacije,
ponuditi dodatne preporuke te donekle standardizirati način povlačenje kursova. S obzirom da
se preporuke temelje na procjeni potencijalnog broja nasukanja i sudara brodova, razvijeni su
i dopunjeni postojeći modeli procjene, uz ispitivanje njihovog odnosa u različitim uvjetima
plovidbe.
Povlačenja kursova u navigaciji, planiranje putovanja broda, planiranje poslovanja
brodara, itd. podrazumijeva stalno traženje optimalnog odnosa čimbenika sigurnosti i
ekonomičnosti. Planiranje pomorskog putovanja u sklopu odluka zapovjednika najčešće
podrazumijeva
U članku se analiziraju uvjeti i ograničenja za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj u idućem kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju (do 2020. godine). U analizu su uključena pitanja prognoze ...porasta potrošnje električne energije i njezine veze s porastom bruto društvenog proizvoda, nesigurnost u raspoloživosti i cijeni prirodnog plina kao temeljnog energenta, te ograničenja u primjeni obnovljivih izvora energije.
Razmotren je relativni utjecaj elektrana na okoliš, posebno u pogledu emisija stakleničkih plinova i šteta od emisija (eksterni troškovi). Izvršena je ekonomska usporedba elektrana s eksternim troškovima. Naglašen je potencijalni značaj nuklearne elektrane za Hrvatsku u srednjoročnom razdoblju te potreba diversifikacije izvora energije kao i promptnog početka pripremnih radova za sve potencijalne opcije gradnje elektrana.
Svaki bi stomatolog u prvome redu trebao misliti na zdravlje i interese svojega pacijenta te ga potpuno i iskreno izvijestiti o potrebi i mogućnosti terapije. Kako pacijenti nemaju znanja iz područja ...struke, ne mogu sami odlučivati o vrsti i tijeku terapije. Uloga stomatologa je izraditi vrstan plan terapije te pripremiti pacijenta na rehabilitaciju i uputiti ga u očekivane rezultate.
Planirati terapiju složen je i zahtjevan posao. On nužno traži sjedinjenje spoznaja iz područja prakse i znanosti sa sociopsihološkim pristupom pacijentu, ali i temeljima medicinske etike.
Masovni i globalno rasprostranjeni turizam izaziva sve više konfliktnih situacija u prostoru. Za potrebe nadolazećeg "novog" turizma autor je, na osnovi testiranja kroz petnaestak projekata u ...Institutu za turizam (Zagreb), predložio izvorni koncept funkcionalne klasifikacije potencijalnih i realnih turističkih atrakcija u funkciji planiranja održivog razvoja turizma te zaštite prostora i okoliša.
Kvalitativnom metodom, opservacijom sa sudjelovanjem te interviewom,
koju je primjenjivao obnašajući svoju profesionalnu ulogu znanstvenika-planera i
kao turist - u obje uloge zaljubljenik i poklonik ...ljepota nedirnutog i s mjerom
oplemenjenog prirodnog pejsaža, autor u deset »S li ka« prikazuje svu raznolikost
prirodno-geografskih i socio-kulturnih značajki hrvatskih otoka. Pri tome pozornost
usmjerava na transformacije uzrokovane razvojem turizma, ponajprije masovnog,
na otocima, i to na promjene u prostoru , ali jednako tako i u sustavu vrijednosti i
stilu života o točan a . Znanstveno-stručni okvir, odnosno interpretacijski ključ , ovoga
rada određen je dvijema disciplinama: prostornim planiranjem i turizmom.
Autor je u deset >>Slika« prezentirao hrvatski otočni prostor od otoka Krka, na sjeveru,
do otoka Mljeta, na jugu, kojima je obuhvatio 12 otoka i 22 turistička lokaliteta.
Vremenski obuhvat ovih »Slika<< iznosi 45 godina, od kojih neke imaju veću frekvenciju
opservacija, kao primjerice južna strana otoka Hvara (šest turističkih sezona)
koja studiji daje obilježje longitudinalnosti. Prostorni razmještaj i vremenska distribucija
opservacija prikazani su u dva paralelna grafička priloga.
Svaka „slika“ sadrži opis opservacije i komentar s valorizacijom, koji potvrđuju
uvodnu tezu o tome da hrvatski otočni prostor ne č ini idealnu homogenu regiju,
nego da svakom pojedinom otoku , čak i dijelovima pojedinih velikih otoka, valja
pristupati oprezno i uvijek ih valorizirati zasebno. Prikupljeni podaci govore i znatno
više od navedene konstatacije, te će zasigurno i u budućnosti moći poslužiti za
daljnja istraživanja. Vrijednosti ovoga rada pridonosi i način na koji je autor riješio
konflikt svojih uloga kao planera turizma i kao korisnika tih usluga - turiste.
Geostrateški položaj Republike Hrvatske te njezina politicka i infrastrukturna
involviranost u Europsku uniju i europske prometne tokove prilika su za dodatni
gospodarski razvoj njenim regijama. Više ...od dvije trecine robne razmjene Hrvatska
obavlja sa svojim susjedima i zemljama Europske unije, pa je jasno kako je
interakcija izmedu prometa i prometne infrastrukture i zbog njene efikasnosti
smanjenih transportnih troškova znacajan doprinos konkurentnosti hrvatskih
proizvoda i usluga. Prometni položaj i razvoj prometne infrastrukture definiraju se
u okviru gospodarskih razvojnih strategija kao znacajan element privlacenja stranih
investitora na naše podrucje. Tim je važnije da se prometna infrastruktura planira i
osmišljava u funkciji gospodarskog i ukupnog razvoja regije.
Analizirane prometne strategije Karlovacke županije i susjednih regija
ukazuju na nedovoljnu zastupljenost gospodarskih aspekata pri osmišljavanju
prometnih strategija. Ipak, prometno gledano, vidljiva je prometna kompatibilnost i
orijentiranost susjednih regija na našu prometnu infrastrukturu, što se smatra
razvojnom prednošcu. Druga karakteristika analiziranih strategija je iskazana kroz
nepostojanje njihovog inoviranja, dakle, nepostojanje kontinuiranog strateškog
procesa kao važnog cinitelja postizanja postavljenih strateških ciljeva, a time i
konkurentske prednosti.
Analiza utjecaja izgradnje prometne infrastrukture ukazuje na pozitivan
utjecaj na glavne gospodarske grane, posebno na graditeljstvo. Vidljiv je rast svih
gospodarskih pokazatelja, narocito u vrijeme intenzivne izgradnje, ali i nakon
dovršetka. Sukladno analiziranim teorijama evidentni su i ucinci na razvoj lokalne
zajednice, kao rezultat primjene prometne strategije, cak i u uvjetima njezine
manjkavosti. Na osnovu teorijskih postavki provedenih istraživanja utjecajnih
gospodarskih cimbenika ukazuje se na mogucnost unapredenja procesa
strateškog prometnog planiranja, primjenom procesa strateškog menadžmenta uz
dodatno naglašavanje gospodarskog aspekta pri izradi i implementaciji prometne
strategije. Takoder, se ukazuje na model kontinuiranog strateškog procesa i
povezanost regionalne razvojne strategije, gospodarske strategije, prostornih
planova pri izradi i implementaciji prometne strategije.
U radu je naglašena mogucnost da se kroz razvoj prometne infrastrukture
dodatno unapreduje gospodarski razvitak i to razvojem pojedinih gospodarskih
grana, razvojem gospodarske infrastrukture - prvenstveno industrijskih zona,
turistickih potencijala, poslovno stambenih zona i trgovackih centara i razvoj
strateških potencijala logisticke industrije. Prikazana je analiza koja potvrduje
županijski cestovni cvor, kao optimalan izbor logisticko distributivnog centra za širu
regiju.
Dokazana uzajamna zavisnost kvalitetne implementacije prometnih
strateških procesa i gospodarskog razvitka u opisanim uvjetima nedovoljne
povezanosti prometnih strategija s razvojem regionalnih i gospodarskih potencijala te predloženi model izrade prometne strategije baziran na principima strateškog
menadžmenta, koji posebno ukljucuje gospodarske potencijale znanstveni je
doprinos iskazan u ovom radu, cija se primjena ogleda u mogucnosti definiranja
strateških smjernica kod izrade prometnih strategija, u smislu cjelovitog
sagledavanja gospodarskih i drugih potencijala.
Regionalni znacaj ogleda se u mogucnosti primjene na osmišljavanju i
planiranju strategije razvitka Karlovacke županije, smjernicama za bolje korištenje
infrastrukture i njenih potencijala.
Geostrateški položaj Republike Hrvatske te njezina politicka i infrastrukturna
involviranost u Europsku uniju i europske prometne tokove prilika su za dodatni
gospodarski razvoj njenim regijama. Više od dvije trecine robne razmjene Hrvatska
obavlja sa svojim susjedima i zemljama Europske unije, pa je jasno kako je
interakcija izmedu prometa i prometne infrastrukture i zbog njene efikasnosti
smanjenih transportnih troškova znacajan doprinos konkurentnosti hrvatskih
proizvoda i usluga. Prometni položaj i razvoj prometne infrastrukture definiraju se
u okviru gospodarskih razvojnih strategija kao znacajan element privlacenja stranih
investitora na naše podrucje. Tim je važnije da se prometna infrastruktura planira i
osmišljava u funkciji gospodarskog i ukupnog razvoja regije.
Analizirane prometne strategije Karlovacke županije i susjednih regija
ukazuju na nedovoljnu zastupljenost gospodarskih aspekata pri osmišljavanju
prometnih strategija. Ipak, prometno gledano, vidljiva je prometna kompatibilnost i
orijentiranost susjednih regija na našu prometnu infrastrukturu, što se smatra
razvojnom prednošcu. Druga karakteristika analiziranih strategija je iskazana kroz
nepostojanje njihovog inoviranja, dakle, nepostojanje kontinuiranog strateškog
procesa kao važnog cinitelja postizanja postavljenih strateških ciljeva, a time i
konkurentske prednosti.
Analiza utjecaja izgradnje prometne infrastrukture ukazuje na pozitivan
utjecaj na glavne gospodarske grane, posebno na graditeljstvo. Vidljiv je rast svih
gospodarskih pokazatelja, narocito u vrijeme intenzivne izgradnje, ali i nakon
dovršetka. Sukladno analiziranim teorijama evidentni su i ucinci na razvoj lokalne
zajednice, kao rezultat primjene prometne strategije, cak i u uvjetima njezine
manjkavosti. Na osnovu teorijskih postavki provedenih istraživanja utjecajnih
gospodarskih cimbenika ukazuje se na mogucnost unapredenja procesa
strateškog prometnog planiranja, primjenom procesa strateškog menadžmenta uz
dodatno naglašavanje gospodarskog aspekta pri izradi i implementaciji prometne
strategije. Takoder, se ukazuje na model kontinuiranog strateškog procesa i
povezanost regionalne razvojne strategije, gospodarske strategije, prostornih
planova pri izradi i implementaciji prometne strategije.
U radu je naglašena mogucnost da se kroz razvoj prometne infrastrukture
dodatno unapreduje gospodarski razvitak i to razvojem pojedinih gospodarskih
grana, razvojem gospodarske infrastrukture - prvenstveno industrijskih zona,
turistickih potencijala, poslovno stambenih zona i trgovackih centara i razvoj
strateških potencijala logisticke industrije. Prikazana je analiza koja potvrduje
županijski cestovni cvor, kao optimalan izbor logisticko distributivnog centra za širu
regiju.
Dokazana uzajamna zavisnost kvalitetne implementacije prometnih
strateških procesa i gospodarskog razvitka u opisanim uvjetima nedovoljne
povezanosti prometnih strategija s razvojem regionalnih i gospodarskih potencijala te predloženi model izrade prometne strategije baziran na principima strateškog
menadžmenta, koji posebno ukljucuje gospodarske potencijale znanstveni je
doprinos iskazan u ovom radu, cija se primjena ogleda u mogucnosti definiranja
strateških smjernica kod izrade prometnih strategija, u smislu cjelovitog
sagledavanja gospodarskih i drugih potencijala.
Regionalni znacaj ogleda se u mogucnosti primjene na osmišljavanju i
planiranju strategije razvitka Karlovacke županije, smjernicama za bolje korištenje
infrastrukture i njenih potencijala.
The geostrategic position of Croatia and her political involvement and infrastructure
in the European Union and European traffic flows are opportunities for additional
economic development of its regions. More than two thirds of the Croatian foreign
trade is exercised with its neighbors and the European Union so it is clear that the
interaction between the traffic and transport infrastructure and because of its
efficiency with reduced transport costs is a significant contribution to the
competitiveness of Croatian products and services. Road location and developed
traffic infrastructure are defined in the framework of economic development
strategies as an important element in attracting foreign investors to our area.
Therefore it is even more important that the transport infrastructure is planned and
designed as a function of economic and overall development of the region.
The analyzed traffic strategy of the Karlovac County and neighboring regions
indicate the lack of presence of economic aspects in designing transport strategy.
However, from the traffic point of view, traffic compatibility and orientation of
neighboring regions on our transport infrastructure is visible, and it is considered to
be a development advantage. Another characteristic of the analyzed strategies is
exemplified by the lack of innovation, i.e., the absence of a continuous strategic
process as an important factor to achieve the strategic goals, and consequently
competitive advantages as well.
The impact of the construction of transport infrastructure analysis indicates a
positive impact on major economic sectors, especially construction. The growth of
all economic indicators is visible, particularly at a time of intense construction, and
after completion. In accordance with the analyzed theories the effects on the
development of local communities as a result of the implementation strategy for
transport, are evident even its shortcomings. Based on theoretical research
conducted on influential economic factors, the possibility of improving the process
of strategic transport planning is evident by means of implementing strategic
management, with additional emphasis on economic aspects in the preparation
and implementation of transport strategy. The model also shows a continuous
strategic process and the relationship between regional development strategies,
economic strategies, regional plans in the preparation and transport strategy
implementation.
The paper emphasizes the possibility of improving the economic development
through the development of transport infrastructure, by developing certain
economic sectors, economic infrastructure-primarily industrial zones, tourism
resources, business and residential areas and shopping centers and developing
the strategic potential of logistics industry. The analysis that confirms the county
road facilities as the optimal choice of logistics distribution center for the wider
region is presented.
Pro
Plodnost tla ključna je za produktivnost poljoprivredne proizvodnje, a željezo (Fe) je ključni mikroelement nužan za uspješan razvoj usjeva. Ova studija istražuje potencijal kombinacije metoda ...strojnoga učenja u geoprostornome predviđanju Fe u tlu u Hrvatskoj. Korištenjem skupa podataka od 686 uzoraka tla, tri pojedinačne metode strojnoga učenja, uključujući extreme gradient boosting (XGB), support vector machine (SVM) i Cubist, kao i njihova kombinacija, evaluirani su za predviđanje Fe u tlu. Metoda kombinacije nadmašila je pojedinačne modele, pokazujući veću točnost predviđanja izraženu koeficijentom determinacije (R2 = 0,578), s nižom srednjom kvadratnom pogreškom (RMSE = 0,837) i srednjom apsolutnom pogreškom (MAE = 0,550). Sadržaj gline u tlu pokazao se najutjecajnijim prediktorom, a slijede ga sadržaj pijeska, pH vrijednosti i odabrane bioklimatske varijable. Rezultati ove studije pokazuju učinkovitost kombinacije strojnoga učenja u točnome predviđanju sadržaja Fe u tlu, čime doprinose informiranomu donošenju odluka u planiranju i upravljanju održivim poljoprivrednim zemljištem. Uključivanjem komplementarnih metoda strojnoga učenja u skup s reprezentativnim ekološkim kovarijatama, geoprostorno predviđanje pomaže pri pouzdanomu razumijevanju svojstava tla i njihove prostorne varijabilnosti.
