Članak razmatra ustroj, djelokrug i teritorijalnu nadležnost Gradskoga poglavarstva Varaždin između dva svjetska rata. Prikazana su tri međusobno koordinirana tijela Gradskoga poglavarstva: gradsko ...zastupstvo kao lokalno predstavničko tijelo, odbori kao savjetodavna tijela zastupstva i gradsko poglavarstvo kao izvršno tijelo. U poglavlju o zastupstvu kronološki su predstavljeni svi mandati zastupstva, načelnici i vladini povjerenici koji su upravljali gradom. U narednom poglavlju razrađen je djelokrug svakoga odbora zasebno i taksativno su pobrojani svi odbori izabrani u promatranom razdoblju. Posljednje poglavlje analizira organizaciju ustrojbenih jedinica u kojima se je odvijalo poslovno djelovanje poglavarstva. Pogled na djelovanje gradske uprave zaokružen je zakonskom regulativom i naznakom unitarističko-centralističkih i apsolutističkih tendencija koje su oblikovale svekoliku društveno-političku zbilju, uključujući i rad jedinica lokalne vlasti.
The article analyzes the structure, scope and territorial jurisdiction of the Varaždin City Government, a unit of local administration that governed the Varaždin municipality in the period 1918-1941. From 1918 to 1920, the city municipality included the area of the city of Varaždin together with the villages of Varaždin Breg and Novo Selo, and from January 1, 1921 it was further expanded with the village of Šandorovec.Two basic laws defined the structure and scope of city governments between the two world wars: the Law on the Organization of City Municipalities in the Kingdoms of Croatia and Slavonia of 1895 and the Law on City Municipalities of 1934. After the introduction of the dictatorship in 1929, two more laws were passed that had a decisive impact on the functioning of cities. One dissolved all self-governments on the territory of the state and the other annulled all existing election procedures, so that all subsequent city councils were appointed by a Ban’s decision. The abolition of previous legislation, strict hierarchical supervision, the appointment of city councils and government commissioners close to the state regime and the complete denial of electoral principles led, especially in the first half of the 1930s, to the narrowing of self-governing rights of city municipalities. The paper presents three mutually coordinated bodies of the City Government: the council as a local representative body, committees as advisory bodies of the council and the government as an executive body. The chapter on the city council, in addition to the structure and competencies, provides a chronological overview of the mandate of the council and a list of mayors and government commissioners who changed during the interwar years. In the 1920s, four city councils were elected and from 1929 to 1941, five were appointed. All four elected councils disbanded before the end of a six-year term due to political and party disagreements, lack of a solid coalition or personal animosities. The city council was chaired by the mayors or presidents of the city municipality. In the observed period, Varaždin had four elected and eight appointed mayors and six government commissioners. The longest-serving elected mayor was Vjenceslav Podgajski with a four-and-a-half-year term. The council had standing committees for more efficient solution of administrative cases and faster decision making. The committees were established in accordance with the statute (Legal-Political Committee, Excise, Economic, For Paupers and Orphans, For City Enterprises, etc.) or particular legislation (School, Agricultural, Committee for Emergency Passages, Health, etc.). Their number varied over the years between twelve and eighteen. The performance of all administrative and self-governing tasks belonged to the domain of the government, which was divided into organizational units, the so-called sections. However, little attention was paid to the organization itself. The greatest progress towards better organization was made only in 1937, when the number of departments was finally stabilized and the systematic marking of files with numerical designations of organizational units began. From then until 1941 the administrative work had been conducted in twelve and later thirteen departments (one department was established in 1938). This article should make it easier for researchers to use the material of exceptionally valuable, frequently used and researched archival fonds of the State Archives in Varaždin, but it can also serve as a guide for understanding the administrative history of other city governments in continental Croatia, whose functioning is defined by the same legislation and the general socio-political climate of the interwar period.
Based on the archival sources preserved at the State Archive in Zagreb, the paper discusses the conflicts between citizenry, city administration, and the owners of Zagreb’s brothels at the end of the ...19th century. In 1898, the city authorities decided to move all brothels in the city to one location, from the lower to the upper Kožarska Street. With industrialization, urbanization, and modernization, prostitution was becoming an increasingly widespread phenomenon in urban settings. Therefore, in Zagreb, as in other European cities, it was legally regulated by the reglementarist system, which means that brothels were allowed, but had to operate according to certain laws and regulation books, and were supervised by the local police. By moving all Zagreb brothels to a single location on the outskirts of the city, the city administration localized prostitution and facilitated police surveillance. But for the neighbours in the upper Kožarska, it was not the outskirts. The citizenry of the surrounding streets protested to protect their interests, primarily their families and properties, and out of concern for their reputation. The city administration did not respond positively to the citizens’ demands, but nevertheless decided to better regulate the work of brothels with the Prostitution Ordinance (1899). Between the two opposing parties, the citizens and the owners of brothels, the Zagreb administration gave preference to the brothels as a kind of legal economic activity. The reglementarist system defined brothels as a segment of city life and they were to be allowed to operate, at least on the outskirts.
U radu je dan osvrt na okolnosti dolaska kapucinskih redovnika u Herceg Novi potkraj 17. stoljeća te podizanja njihove crkve i pridružena joj hospicija. Na temelju opisa kapucinskoga sklopa u ...katastiku generalnoga providura Angela Mema (1788.), čiji se prijepis prilaže radu, daje se usporedba s današnjim stanjem očuvanosti crkve i hospicija prenamijenjena u župni dvor te se taj sklop kontekstualizira unutar korpusa kapucinske arhitekture 17. i 18. stoljeća. Na temelju do sada neobjavljenih arhivskih izvora također se rasvjetljava sudbina hercegnovskih kapucina i njihova hospicija u prvoj polovici 19. stoljeća – razdoblju nakon pada Mletačke Republike i privremenoga ukidanja Venecijanske kapucinske provincije, kojoj su upravno pripadali. Spomenuti izvori zanimljivo su svjedočanstvo dugogodišnjih kontinuiranih napora mjesnih svjetovnih i crkvenih vlasti (Vlada Dalmacije, Okružno poglavarstvo u Kotoru, Ordinarijat u Kotoru) za očuvanje kapucinske redovničke zajednice i hospicija u Herceg Novom te prilog boljem razumijevanju vjerskoga života u gradu i političko-upravnih odnosa između predstavnika lokalne uprave i središnje bečke vlasti.
U radu je dan osvrt na okolnosti dolaska kapucinskih redovnika u Herceg Novi potkraj 17. stoljeća te podizanja njihove crkve i pridružena joj hospicija. Na temelju opisa kapucinskoga sklopa u ...katastiku generalnoga providura Angela Mema (1788.), čiji se prijepis prilaže radu, daje se usporedba s današnjim stanjem očuvanosti crkve i hospicija prenamijenjena u župni dvor te se taj sklop kontekstualizira unutar korpusa kapucinske arhitekture 17. i 18. stoljeća. Na temelju do sada neobjavljenih arhivskih izvora također se rasvjetljava sudbina hercegnovskih kapucina i njihova hospicija u prvoj polovici 19. stoljeća – razdoblju nakon pada Mletačke Republike i privremenoga ukidanja Venecijanske kapucinske provincije, kojoj su upravno pripadali. Spomenuti izvori zanimljivo su svjedočanstvo dugogodišnjih kontinuiranih napora mjesnih svjetovnih i crkvenih vlasti (Vlada Dalmacije, Okružno poglavarstvo u Kotoru, Ordinarijat u Kotoru) za očuvanje kapucinske redovničke zajednice i hospicija u Herceg Novom te prilog boljem razumijevanju vjerskoga života u gradu i političko-upravnih odnosa između predstavnika lokalne uprave i središnje bečke vlasti.
Odvijanje parobrodarskog prometa za vrijeme Prvoga svjetskog rata pokušalo se rekonstruirati temeljem dostupne građe koja se čuva u Državnom arhivu u Splitu i tadašnjeg tiska. Iako ponekad s više ili ...manje ograničenja, parobrodarski se promet između Splita i drugih luka na obali i otocima odvijao tijekom svih ratnih godina. Organi pomorske uprave, od Pomorske vlade do podređenih lučkih ureda na terenu, su u suradnji s vojnim vlastima poduzimali različite mjere u cilju redovitog odvijanja plovidbe i njezine sigurnosti.
Rad nastoji odrediti ulogu listova Privreda Zagreba i Zagrebačka panorama u gospodarskom i društvenom životu Grada u razdoblju nakon prvih poratnih promjena, između 1954. i 1966. godine, kada je ...odlukom državnog vrha FNRJ usporen proces demokratizacije i debirokratizacije hrvatskog (jugoslavenskog) društva. Osim periodičkih izvora, pri istraživanju su korišteni Zapisnici zajedničkih sjednica i sjednica Gradskog vijeća Narodnog odbora grada Zagreba, fond Gradske konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske te ostavština Novinsko izdavačkog poduzeća “Panorama”. Budući da određeni dijelovi navedenih arhivskih fondova nisu sačuvani ili nisu pružili dostatne informacije, autori su zbog potpunijeg uvida koristili svjedočanstva suvremenika.
Ovim se tekstom željela prikazati i ocijeniti vrijednost arhivskoga gradiva nastalog radom Gradske uprave grada Zagreba u razdoblju 1850-1945. godine. Namjera je bila da se pokaže i dokaže kako je ...vrijednost ovoga gradiva za brojna znanstvena istraživanja veća i značajnija nego kod drugih gradskih uprava na prostoru današnje države Hrvatske. Potvrda ovom zaključku nalazi se u zakonskim propisima, statutima, odlukama i drugim službenim spisima u kojima se uvijek grad Zagreb izdvajao od ostalih gradova. Ovdje treba istaknuti i temeljno značenje arhivskoga gradiva nastalog radom Gradske uprave grada Zagreba, značajnog ne samo za lokalnu povijest, nego i za povijest na širim hrvatskim prostorima.
U radu se sumarno prikazuju rezultati empirijskog istraživanja koje je provedeno u Gradu Zagrebu. Ono se odnosilo na dva pitanja: stabilnost gradske izvršne vlasti te demokratizacija odlučivanja u ...Gradskoj skupštini. Podaci su prikupljeni metodom analize sadržaja zapisnika sa sjednica Gradske skupštine u razdoblju od 1. lipnja 2001. do 31. svibnja 2006. Zakonom o Gradu Zagrebu iz 2001. izbor gradonačelnika i Gradskog poglavarstva reguliran je tako da je u cijelosti postao ovisan o rezultatima lokalnih izbora. Budući da je utim izborima primijenjen sustav razmjernog predstavništva na temelju fiksnih lista, u istraživanju se pošlo od pretpostavke da je u promatranom razdoblju došlo do stanovitog smanjenja stabilnosti gradske izvršne vlasti. Navedenim zakonom stvorene su institucionalne pretpostavke da Gradska skupština postane aktivni čimbenik u oblikovanju lokalne politike i provođenju političkog nadzora nad djelovanjem gradskih izvršnih i upravnih tijela. tom smislu moglo se pretpostaviti da je u procesu odlučivanja sudjelovao širi krug aktera te da je stoga bilo razmjerno manje odluka koje je inicirala gradska izvršna vlast, koje su prihvaćene bez izmjena i bez rasprave te koje su donesene pukim preglasavanjem.
PDF
