Relying on the theory of conceptual metaphor, this paper contrastively analyses lexemes from the lexical field family in English (family, father, mother, son, daughter, sister, brother) and porodica ...in Serbian (porodica, otac, majka, sin, kći, sestra, brat). The aim of the paper is to establish similarities and differences between metaphorical meanings of these lexemes and, on the basis of that, to determine the cross-linguistic and cross-cultural similarities and differences between these two languages. The analysis is based on the material excerpted from monolingual dictionaries of English and Serbian. Numerous similarities have been established between the lexemes from this lexical field, which is probably a consequence of the common European cultural space and the Christian foundation upon which it rests.
CroaTPAS je hrvatsko-engleski digitalni semantički rječnik koji se sastoji od zbirke valencijskih struktura hrvatskih glagola čije su obavezne dopune ručno označene hijerarhijom semantičkih tipova ...(tzv. Semantic Types, Ježek 2019). Kao i njegov talijanski blizanac T-PAS (Ježek i dr. 2014) CroaTPAS je utemeljen na korpusnoj analizi obrazaca (Hanks 2013) i na teoriji generativnog leksikona (Pustejovsky 1995, Pustejovsky i Ježek 2008). Oba su resursa pogodna za istraživanje glagolske polisemije jer svakoj valencijskoj strukturi odgovara različito značenje. CroaTPAS se sastoji od točno 180 glagolskih lema (90 nesvršenih, 82 svršena i 8 dvovidnih glagola) koje su prijevod 100 talijanskih glagolskih lema dostupnih u T-PAS-u. Na temelju označenih podataka u ovom radu usporedit ćemo različita značenja odabranih vidskih parova s ciljem istraživanja odnosa između vida, aktionsarta i glagolske polisemije te s namjerom da se CroaTPAS u budućnosti upotrijebi u nastavi hrvatskoga kao drugog i stranog jezika.
U radu je obrađena struktura rječničkoga članka na primjerima natuknica iz
dvadeset čakavskih rječnika s obzirom na naglasak, morfološku odrednicu,
egzemplifikaciju, etimologiju i značenje. Posebna ...je pozornost posvećena
razlikovanju homonimije od polisemije pri sastavljanju rječničkih članaka
u dijalektalnoj čakavskoj leksikografiji.
U radu se opisuju različiti tipovi višeznačnoga povezivanja u nazivlju te analiziraju uzroci postanka homonimnih/polisemnih naziva. Na primjerima iz hrvatskih terminoloških rječnika i prikupljenoga ...korpusa autorice opisuju tipove višeznačnoga povezivanja, analiziraju slučajeve u kojima je višeznačnost prihvatljiva u nazivlju te probleme koji su povezani s višeznačnim nazivima. Također opisuju načine njihova rješavanja. Opisuju se problemi u leksikografskoj obradbi višeznačnih naziva, analizira se njihova obradba u postojećim općim i terminološkim rječnicima te daju smjernice za pristup njihovoj obradbi u budućim rječnicima.
HOMONIMIJA KAO LEKSIKOGRAFSKI PROBLEM Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
04/2010, Letnik:
35, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu se preispituju uobičajena određenja homonimije i kriteriji razgraničenja homonimije od srodnih pojava. Homonimiji se pristupa kao praktičnomu leksikografskom problemu te se daju konkretni ...primjeri leksikografske obradbe homonimnih natuknica iz Školskog rječnika hrvatskog jezika koji se izrađuje u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Ovaj rad predstavlja rezultate korpusnog istraživanja glagola koji označavaju koncept SJEDENJA u engleskom, hrvatskom i njemačkom jeziku. U skladu sa središnjim postavkama kognitivne lingvistike, ...krećemo od pretpostavke da je značenje utemeljeno u tjelesnom iskustvu te predodžbenim shemama poput one SPREMNIKA ili BLISKOG PRIANJANJA LIKA UNUTAR SPREMNIKA, pa stoga možemo očekivati da će se značenjska proširenja analiziranih glagola kretati otprilike istim smjerovima. Rezultati naše analize navode nas na zaključak da se razlike u prenesenim značenjima glagola sit, sjediti i sitzen mogu dijelom pripisati različitoj istaknutosti određene sheme u pojedinom jeziku (npr. shema SPREMNIKA istaknutija je u engleskom nego u hrvatskom i njemačkom). Također smatramo da do razlika u proširenim značenjima glagola sit, sjediti i sitzen može doći uslijed idiosinkratičnih osobina tih jezika koje se iz jednog uporabnog obrasca analogijom prenose u druge. Takvi procesi objašnjavaju kako je moguće da se engleski sit ponaša kao prijelazan glagol, za razliku od hrvatskog sjediti ili njemačkog sitzen (npr. u rečenicama: sit the child on a chair, sit meat on a plate).
Teorijski okvir ovoga rada je teorija leksičkih jezičnih jedinica nazvana modelom klasa objekata.
Nakon predstavljanja već objavljenih radova iz područja leksika percepcije, autor nastoji obraniti
...drukčiji pristup proučavanju tog leksika. U radu se pokazuje, s jedne strane, da analiza polisemije
jezičnih jedinica omogućuje sustavni opis i klasifikaciju predikata percepcije i, s druge, da primjereni
opis tih predikata dokazuje međuovisnost njihovih sintaktičkih i semantičkih svojstava. U tom
svjetlu, autor se priklanja semantičkom pristupu koji se naziva »kontrolirana semantika«, a koji
pridonosi boljem uvidu u brojne uzajamnosti koje postoje između oblikovnih, ustrojnih i sintaktič
kih posebnosti glagola i njihovih semantičkih osobina.
U radu se ukazuje na modalitete polisemnih uzoraka u dvojezičnom terminološkom rječniku, raščlambom baze podataka 'Englesko-hrvatskog i hrvatsko-engleskog rječnika elektroničkog nazivlja'.
Polisemija ...se obično javlja kao rezultat uporabe leksičke jedinice u različitim kognitivnim okvirima. Međutim, polisemna se značenja javljaju i unutar iste spoznajne kategorije. Poseban slučaj polisemije u okviru istog spoznajnog modela jest "motivirana" polisemija, gdje su različita značenja tako blisko povezana da čine prirodnu kategoriju značenja. Na temelju usporedbe dviju rječničkih strana ukazuje se na divergentnu polisemiju kao posljedicu razlika u konceptualnom ustroju dvaju jezika.
U ovom se radu upozorava na neke temeljne metodološke pretpostavke od kojih polazimo pri izgradnji CroWN-a, a koje nam omogućuju sustavnije i preciznije oblikovanje sinonimskih skupova i ...hijerarhijskih odnosa. Time je moguće dobiti jasniji uvid u neka načela ustroja leksičko-semantičkih struktura hrvatskoga jezika. Iako su već u ovoj fazi izgradnje CroWN-a razvidna mnoga važna načela ustroja, u ovom ćemo se radu ograničiti na spregu sinonimije i polisemije te načela prema kojima one uvjetuju strukturiranje hrvatskoga leksika.
Zbog fizioloških i psiholoških razloga crvenu boju poimamo kao jednu od najistaknutijih i semantički najproduktivnijih primarnih boja. Zbog svojeg stabilnog karaktera uživa i prominentan status među ...govornicima različitih jezičnih zajednica. Ovaj rad prikazuje paralelnu semasiološku analizu jezičnih izraza s komponentom crvene boje u engleskom i hrvatskom jeziku. Kontrastivnom analizom jezičnih korpusa nastojimo dati uvid u kontekstualne primjere i brojna značenjska proširenja. Primjenjujući teoriju prototipa E. Rosch (1973, 1975) i Lakoffov model radijalnih mreža (1987), proširenja polisemne kategorije CRVEN bit će prikazana kao mreža međusobno povezanih značenja koja proizlaze iz prototipnog središta. Dostupni empirijski podaci iz domene boja jasno ukazuju na njihovu univerzalnost, ali i jezičnu/kulturološku specifičnost. Stoga je cilj ovoga rada dvojak. Prvo, propitivat ćemo motivacijsku ulogu sveprisutnih prirodnih prototipova, poput krvi i vatre, u konceptualizaciji perifernih značenjskih proširenja u oba jezika (Wierzbicka 1990; Verosub 1994). Drugo, analiza će pokušati potvrditi ključnu ulogu dvaju kognitivnih mehanizama – metafore i metonimije – u takvu leksičkom nastanku. Posebnu pozornost posvetit ćemo identifikaciji metonimijskih tipova u izgradnji ljudskog mišljenja, gdje očekujemo i određene međujezične sličnosti (Langacker 1999). S druge strane, spoznajna usađenost može ukazivati na jezično-kulturološke različitosti. Stoga ćemo pokazati da se ponuđenim kognitivnim mehanizmima može objasniti tek dio široke palete prenesenih značenja u različitim jezicima. Za potpun opis svih konvencionalnih jedinica s prenesenim značenjem predlažemo dinamični proces izgradnje značenja koji bi uzeo u obzir ne samo znanje o jeziku već i relevantne kulturološke čimbenike.
PDF
