U radu se analiziraju sastavnice prirodnoga kretanja stanovništva te teme vezane uz vjenčanja, porode i strukturu kućanstava u prvoj polovici 19. stoljeća sa završnim osvrtom na proces demografske ...tranzicije kroz usporedbu rezultata ovoga rada s dosad objavljenim analizama.
Žene Frankopanke Šercer, Marija
Modruški zbornik,
01/2011, Letnik:
4-5, Številka:
4-5
Journal Article
Odprti dostop
Izabravši četrnaest žena koje su rođene kao Frankopanke, ili su udajom dospjele u obitelj Frankopan autorica je ukazala na uvjete u kojima su se ženska djeca udavala. Njihova dob od devet ili ...dvanaest godina, nedovoljno poznavanje budućega supruga, nepoznavanje sredine u koju su ih udavali, možebitno nepoznavanje jezika, otežavali su život toj nezreloj djeci. Temeljna zadaća ženskoga djeteta bila je rađanje djece i osiguravanje potomstva. Česti porodi su nerijetko dovodili do prerane smrti. Tek je Tripartitum Stjepana Werböczyja donio 1514. godine više reda u bračne odnose. Pojedine žene povezuju se s nekim povijesno-umjetničkim spomenicima. Uz Katarinu Nelipić i Elizabetu Petö de Gerse navode se nadgrobne ploče. Kod Lujze Aragonske ukazuje se na vjerojatnost postojanja njenoga sarkofaga. Među darovima Barbare Frankopan pojedinim crkvama, osobito je istaknut njen relikvijar. Vrlo je lijepa i neobična ljubavna priča Apolonije Lang i Krste Frankopana. Korisna su saznanja o opremi Ižote Frankopan a bogatstvo njene sestre Beatriče, udovice Ivaniša Korvina, naslućuje se po nakitu koji se opaža na njenom grafičkom portretu. Tri Katarine Frankopan istakle su se u nakladničkoj djelatnosti. Posljednja među njima Ana Katarina, udata za Petra Zrinskoga, doživjela je tragičnu sudbinu zatočenosti i izolacije iz koje ju je izbavila smrt.
U rodilištu Opće bolnice Virovitica bilo od 1967.2006. godine 45307 poroda, prosječno godišnje1133±250. Najveći broj poroda je bio 1984. godine (n=1501), nakon čega slijedi značajni pad do2006. ...godine (n=767). Kontinuirano je smanjenje perinatalnog mortaliteta u prvim petogodišnjimrazdobljima (39,14‰ do 13,57‰), stagnacija uz manji porast osamdesetih godina (14,61‰),značajni pad poratnih devedesetih godina (8,61‰) i novi porast u posljednjem petogodišnjemrazdoblju (10,04‰). Fetalni je mortalitet kontinuirano padao (13,06‰ do 3,83‰), uz znatniporast u posljednjem petogodišnjem razdoblju (6,39‰). Rani neonatalni mortalitet u trendu jestalnog smanjenja (24,03‰ do 3,17‰). Unapređenje antenatalne zaštite, provođenje sustavaregionalne organizacije perinatalne zaštite i dodatno obrazovanje doveli bi do daljnjeg sniženjaperinatalnog mortaliteta.
Analiziran je, kroz 10-godišnje razdoblje, perinatalni, fetalni i rani neonatalni mortalitet u šest izvanbolničkih rodilišta Republike Hrvatske. Sva mrtvorođena djeca i ona umrla prvih sedam (0–6) ...dana života su iz prijave perinatalne smrti analizirana s obzirom na dob trudnoće, porodnu težinu i bolest majke te vrijeme smrti. U 10 godina u izvanbolničkim rodilištima su rođena 13.023 djeteta porodne težine 500 grama odnosno 22 tjedna trudnoće. Bilo je 9 mrtvorođenih (0,64‰) i 9 rano neonatalno (0,69‰) umrle djece. Desetgodišnji prosječni perinatalni mortalitet za međunarodnu usporedbu (djeca 1000 grama) je bio 4,4 puta niži, a za svu djecu 500 grama (8,85‰) je bio 6,4 puta niži od republičkoga prosjeka. Pojavnost prijevremenih poroda je bila 0,94%, vrlo preranog rađanja (28–31 tjedan) 0,02%, a izrazito preranog rađanja (22–27 tjedana) 0,04%, znakovito višestruko niža od državnog prosjeka učestalosti preranog poroda u zemlji. Spomenuti podatci pokazuju kako su izvanbolnička rodilišta u domovima zdravlja vrlo uspješno obavljala zadaću koju im pridaje suvremeni zdravstveni perinatalni ustroj, tj. probir ugroženih trudnoća/fetusa i njihovo upućivanje u bolnice II. i III. razine.
SAŽETAK. Porodna trauma nije samo vječna i nezaobilazna opstetrička tema, ona je ostala aktualnom sve do današnjih dana. Nitko u rađaonicama nije »oslobođen« porodne traume, ali svatko od nas ima ...određenu percepciju ove opstetričke komplikacije. U najširem smislu ona, s jedne strane, obuhvaća fizičku / hipoksičnu traumu fetusa odnosno novorođenčeta i fizičku / psihičku traumu majke, povezanu s porodom. S druge strane, uže značenje ovog termina kojim se autori ovdje bave, podrazumjeva isključivo fizičke ozljede majke i novorođenog djeteta. Shodno tome, neposredan uzrok porodnim traumama je isključivo pretjerano djelovanje tlačnih ili vlačnih mehaničkih sila na meka ili koštana tkiva majčinog odnosno fetalnog organizma tijekom poroda. Premda se porodna trauma logično povezuje sa slučajevima vaginalnih poroda, novorođenčad porođena carskim rezom također nije pošteđena spomenutih ozljeda. Dok se učestalost nekih porodnih povreda nije bitnije mijenjala (npr. prijelom klavikule, pareza pleksus brahijalisa, kefalhematom, laceracije mekih česti porodnog kanala, ...), neke su se ozljede, na sreću, prorijedile (ruptura simfize, ruptura tentorija/falksa, ...). Ima više ¬podjela porodnih trauma (npr. na maternalne i neonatalne, fizičke i psihičke, »tipične« i slučajne, ...) te se i njihovi uzroci mogu klasificirati na razne načine. Temeljna podjela na objektivne i subjektivne uzroke je važna s aspekta opstetričke i sudsko-medicinske prakse i pravne struke. Uzroci se mogu definirati kao objektivni, ako nose opće poznati povišeni rizik od nastanka traume, ako su u takvim završnicama poroda ozljede češće nego što je to uobičajeno ili ako su one gotovo ¬neizbježne i ako ne ovise ili tek malo ovise o iskustvu i djelovanju opstetričara. U spomenutu skupinu uzroka spadaju i svi nesretni slučajevi povezani s rijetkim i neprepoznatim bolestima ili patološkim stanjima najčešće fetusa, koji izravno ¬doprinose traumi i kod pravilno izvedenih opstetričkih postupaka. Takvi su uzročni čimbenici npr. relativna kefalopelvina disproporcija kod sužene zdjelice I. i II.stupnja ili makrosomije, sekundarna uterina inercija, zastoj ramena, izražena pretilost rodilje, rigidni meki dijelovi porodnog kanala, neke metaboličke, kromosomske ili tumorske bolesti fetusa, neke fetalne malformacije i dr. Kategorija subjektivnih uzroka obuhvaća više akcidentalne slučajeve porodnih trauma, koji ¬nastaju kao posljedica najčešće nestručnog, neopreznog ili površnog opstetričkog postupka u kliničkim situacijama bez povišenog rizika. Takve će traume češće izazvati neiskusni opstetričari i oni koji postupaju nepažljivo, nelogično, dekoncentrirano i koji se nepotrebno žure zbog navodnog nedostatka vremena. Porodne traume mogu biti blage i prolazne, a ishod izlječenje, ali one mogu biti i trajne i tragične, sa smrtnim ishodom ili invaliditetom. Posljedice medicinske, pravne i financijske prirode važne su za samo čedo, njihove roditelje, medicinske djelatnike, lokalnu zajednicu i cijelo društvo. Zato je neobično važna učinkovita primarna i sekundarna prevencija porođajnih trauma. Spomenutom cilju može doprinijeti iskusan neonatolog svojom brzom i točnom dijagnozom i primarnim zbrinjavanjem ozlijeđenog čeda, čime se sprječavaju sekundarna oštećenja. S druge strane, za neposredan oporavak i zdravlje rodilje izuzetno je važno brzo i pouzdano prepoznavanje ozljeda mekih česti porodnog kanala i njihova korektna kirurška reparacija. Osim perinatološkog (kliničkog) značaja zbog utjecaja na perinatalni mortalitet i morbiditet, porodna trauma je važna i sa sudsko-medicinskog aspekta, budući je i kod nas u Hrvatskoj sve češće predmet tužbi i odštetnih zahtjeva. Sve opstetričke intervencije nose određeni rizik i nema apsolutno sigurnih rješenja. Najmanji rizik od peripartalne ozljede nose apsolutno spontani vaginalni porod i elektivni carski rez. Dok carski rez samo smanjuje rizik za čedo, ali ga u potpunosti ne eliminira, perioperacijski maternalni morbiditet i mortalitet rastu 3 – 8 puta u odnosu na spontani porod. Zato nas strah od porodnih ozljeda ne smije u praktičnom radu opteretiti više nego što je potrebno i biti uzrokom pretjeranom porastu carskog reza. Uvođenje reda u klasifikaciju porodnih trauma i njihovih uzroka s aspekta prakse, pojašnjenje mehanizama i specifičnih opstetričkih situacija koje bi bile odgovorne za njihov nastanak i prikaz opstetričkih smjernica za primarno i sekundarno zbrinjavanje ¬nastalih ozljeda trebali bi pomoći u rješavanju sve brojnijih i ozbiljnih sudsko-medicinskih problema koji zaokupljaju pozornost i ometaju u radu opstetričare širom svijeta. Samo pravilnim, blagovremenim i odgovornim stručnim odlukama i postupcima opstetričari, istina, neće potpuno ukloniti porodne traume, ali će im značajno smanjiti broj i njihove štetne posljedice.
Cilj rada. Evaluirati perinatalni ishod nedonoščadi u rodilištu Opće bolnice Karlovac u 2005. godini. Materijal i metode. Od 972 živorođene djece, bilo je 40 nedonoščadi, odnosno 4,12%. Analizirani ...su podatci iz rodilišne dokumentacije te otpusna pisma iz centara tercijarne skrbi. Rezultati. Bilo je 77.5% vaginalnih poroda i 22,5% nedonoščadi porođene carskim rezom. Antropometrijske vrijednosti porodne težine, duljine i opsega glave odgovarale su rasponu centilnih vrijednosti za gestacijsku dob. Najveći broj djece je imao uredne vrijednosti Apgar indeksa u prvoj (65%) i petoj (67,5%) minuti. Čak 15% nedonoščadi je imalo Apgar indeks manji od 4 u prvoj minuti, a 10% u petoj minuti. U ustanovu tercijarne skrbi je premješteno 30% nedonoščadi, a 70% ih je liječeno u rodilištu Opće bolnice. Prosječna gestacijska dob nedonoščadi koja je premještena u ustanovu tercijarne skrbi je 33 tjedna, a liječene u rodilištu OB Karlovac 35 tjedana. Najveći broj nedonoščadi (50.0%) premješteno je zbog respiratornog distres sindroma, 33,33% nedonoščadi zbog zatajenja disanja, te po jedno nedonošče s atrezijom anusa (8,33%) i dijabetičkom fetopatijom (8,33%). U morbiditetu je najčešće zastupljena hiperbilirubinemija (65%), potom perinatalna infekcija u 57,5%. Na trećem mjestu je peri-interventrikularno krvarenje sa 42,5%, nakon čega slijedi respiratorni distres sindrom u 25% nedonoščadi. Zaključak. Podaci o perinatalnom ishodu nedonoščadi mogu se koristiti za procjenu, evaluaciju, planiranje i unapređenje njihove perinatalne skrbi. Smatramo da bi trebalo povećati transport ugrožene nedonoščadi »in utero« u centre tercijarne skrbi, pojačati antenatalni nadzor ugroženih trudnoća i liječenje patoloških stanja u trudnoći.
U Hrvatskoj je od 1986. prirodni priraštaj nizak, a od 1991. postaje negativnim – više pučanstva umire, nego se rađa. U 2003. godini je umrlo 12.907 stanovnika više, nego se rodilo, negativni ...priraštaj iznosi –2,9. Učestalost nedonoščadi je 2002. godine bila 5,88%, a novorođenčadi niske porodne težine 5,79%. Perinatalni mortalitet za svu djecu 1000 g je bio 6,3‰, a za djecu 500 g 9,5‰. Fetalni mortalitet za djecu 1000 g je bio 4,1‰, a za djecu 500 g 4,4‰. Odgovarajući rani neonatalni mortalitet je bio 2,2‰ i 3,9‰. U porodu je umrlo 9 plodova, što je 0,23‰. Rani neonatalni mortalitet se smanjuje porastom težine novorođenčadi: za djecu 500–999 g je bio 632‰, za djecu 1000–1499 g 108‰, za 1500–1999 g 23,0‰, za 2000–2499 g 14,7‰ te za djecu 2500 g 1,0‰. U 25 od 36 rodilišta je perinatalni mortalitet bio manji od 7,0‰, a samo u 5 rodilišta veći od 10,0‰. Maternalna je smrtnost bila 5 žena, 12,7/100.000. Eklampsija je bila 21 ili 0,53‰. Carskim rezom je dovršeno 5.977 trudnoća, što je 15,1%, u neznatnom je porastu prema prethodnoj godini. Od svih SC bilo je 24,8% ponovljenih, a 62,9% od 2358 žena s ranijim carskim rezom je ponovno rodilo carskim rezom. Antenatalna skrb pokazuje istu razinu kao prethodne 2002. godine: po trudnici je bilo prosječno 8,10 pregleda, 52,3% je pregledano 9 puta, ali još uvijek je 12,4% trudnica bilo bez pregleda ili s manje od 6 pregleda. Prosječni broj pregleda ultrazvukom je bio 3,81, njih 54,1% je bilo pregledano 4 puta. U rodilištima III. razine, s JINT, niži je RNM za djecu 500–999 g, 1000–1499 g i za djecu 1500–1999 g, a za djecu 2000–2499 g i 2500 g se rani neonatalni mortalitet izjednačuje u rodilištima I., II. i III. razine. Organizacija perinatalne zaštite u Hrvatskoj u tri razine, s formiranjem jedinica intenzivne neonatalne terapije (JINT) i njege (JINNj), uz popunu tih jedinica opremom i uz odgovarajuću izobrazbu deficitarnih kadrova primarna¬ su zadaća perinatalne zdravstvene skrbi.
Notizia relativa a "Attività dei banditi e dei ribelli" a Castiglione Chiavarese (Genova) riguardante "Porodi Valerio", contenuta nella pagina 37 del Notiziario della Guardia Nazionale Repubblicana ...del giorno 19-07-1944
Notizia relativa a "Attività dei banditi e dei ribelli" a Castiglione Chiavarese (Genova) riguardante "Porodi Valerio", contenuta nella pagina 37 del Notiziario della Guardia Nazionale Repubblicana del giorno 19-07-1944
PDF
