Osnovni cilj istraživanja bio je ispitivanje odnosa između životnih ciljeva, bazičnih psiholoških potreba i dobrobiti, definisanih prema osnovnim pretpostavkama Teorije samoodređenja. Uzorak je ...obuhvatio 398 studenata (168 mladića i 230 devojaka), svih godina osnovnih akademskih studija i različitih fakulteta iz Niša, Kragujevca i Kosovske Mitrovice, starosti od 18 do 36 godina. Ekstrinzički i intrinzički ciljevi procenjivani su Upitnikom životnih ciljeva (AI), bazične psihološke potrebe Skalom bazičnih psiholoških potreba (BNSSL), a dobrobit Skalom opšteg zadovoljstva životom (SOZŽ) i Skalom smisla života (PIL). Relacije su ispitane primenom metoda strukturalnih jednačina, u kojoj su egzogene varijable ekstrinzički i intrinzički ciljevi, a endogene varijable psihološke potrebe i dobrobit. Rezultati pokazuju da model, koji podrazumeva indirektan uticaj intrinzičkih ciljeva na dobrobit, i to preko psiholoških potreba, kao i direktan i indirektan uticaj ekstrinzičkih ciljeva na dobrobit, ima donekle prihvatljivo slaganje sa empirijskim podacima (?2/df = 4.559; RMSEA = .095; RMSSR = .1354; CFI = .917). Međutim, uvođenjem veze između ekstrinzičkih i intrinzičkih ciljeva, teorijski model pokazuje zadovoljavajuće slaganje sa empirijskim podacima (?2/df = 2.963; RMSEA = .070; RMSSR = .0425; CFI = .955). Dobijeni rezultati u skladu su sa Teorijom samoodređenja.
Cilj ovoga rada bio je istražiti mogu li se sudionici razvrstati
u grupe s obzirom na svoje intrinzične i ekstrinzične životne
ciljeve te kako se te grupe razlikuju po zadovoljenju
temeljnih ...psiholoških potreba i dobrobiti. Na 835 studenata
primijenjena su četiri upitnika: Indeks aspiracija (Aspiration
Index, Kasser i Ryan, 1996.), Skala temeljnih psiholoških
potreba (The Basic Psychological Needs Scale, Gagnè,
2003.), Skala subjektivne vitalnosti (Subjective Vitality Scale,
Ryan i Frederick, 1997.) i Skala zadovoljstva životom (The
Satisfaction with Life Scale, Diener i sur., 1985.). K-Means
klasterskom analizom sudionici su razvrstani prema svojim
životnim aspiracijama – s obzirom na njihovu važnost,
sadašnju ostvarenost i izglednost ostvarivanja u budućnosti.
Za sva ova tri kriterija dobivena su četiri klastera. Prvi
uključuje pojedince s visokim ekstrinzičnim i niskim
intrinzičnim životnim ciljevima. U drugom su oni s visokim
intrinzičnim i niskim ekstrinzičnim aspiracijama. Treći
uključuje one s visokim i intrinzičnim i ekstrinzičnim ciljevima,
a četvrti one s niskima – intrinzičnima i ekstrinzičnima.
Grupa s visokim rezultatom i na intrinzičnim i na
ekstrinzičnim ciljevima ima i najviše rezultate na mjerama
dobrobiti. Slijedi grupa s visokim intrinzičnim i niskim
ekstrinzičnim ciljevima. Te dvije grupe, u usporedbi s onima
koje imaju niske intrinzične ciljeve, imaju i više rezultate na
svim temeljnim psihološkim potrebama. Ovi nalazi
sugeriraju da dobrobiti mogu pridonositi i intrinzični i
ekstrinzični ciljevi.
Posljednjih 20-ak godina o očevima i majkama govori se kao o ravnopravnim
sudionicima u odgoju. Tema ovog rada je istražiti kakva su iskustva zadarskih srednjoškolaca
o uključenosti njihova oca u ...odgoj. U istraživanju je sudjelovalo 470 učenika drugih razreda
srednjih škola Zadarske županije. Anketni upitnik se sastojao od 26 pitanja zatvorenog i jednog
pitanja otvorenog tipa. Rezultati ukazuju na to da su očevi najangažiraniji po pitanju kontrole
djeteta u smislu davanja upozorenja, dok se rijetko uključuju u aktivnosti vezane za pomoć u
savladavanju školskog gradiva, slušanje i razumijevanje djetetovih potreba. Više od polovice
očeva nikad ili vrlo rijetko posjećuje roditeljske sastanke, dok 71 % njih nikad ne odlazi ili vrlo
rijetko odlazi na individualne razgovore s razrednikom. Sve ovo ukazuje na potrebu za dodatnom
senzibilizacijom društva po pitanju uključenost oca u odgoj djeteta te podrškom očevima u
obavljanju roditeljske uloge.
V prispevku je predstavljena kvalitativna empirična raziskava o odnosu starejših odraslih do sodobne likovne umetnosti, ki je bila opravljena z analizo odzivov na razstavo del umetnika Jožeta Baršija ...v Muzeju sodobne umetnosti v Ljubljani spomladi 2013. Izpeljani sta bili dve fokusni skupini – pred ogledom razstave in po njem, ko so starejši prišli v neposreden stik z umetnikom in njegovimi deli. Rezultati kažejo na odnos starejših odraslih do sodobne (slovenske) likovne umetnosti in potencial ustrezno zasnovanega izobraževanja pri razvoju zmožnosti za doživljanje in estetsko presojanje likovnih del. Analiza, ki je temeljila predvsem na teoriji kulturnega kapitala in na s tem povezanem konceptu estetske kompetence, teoriji izobraževalnih potreb starejših in teoriji likovne umetnosti, je pokazala na pomen družbenega in kulturnega konteksta. Avtorica raziskave ugotavlja, da mora izobraževanje starejših na področju sodobne likovne umetnosti ponuditi starejšim odraslim več raznolikih možnosti, pri čemer imajo muzeji kot družbene institucije posebno vlogo. Če z izobraževanjem zgolj sledimo že razvitim potrebam (osebnim zanimanjem) starejših odraslih, jih v doživljanje sodobne likovne umetnosti ne privabimo.
Uloga knjižnica u migraciji Krtalić, Maja
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
12/2022, Letnik:
65, Številka:
3
Paper
Odprti dostop
Cilj. Ovaj rad bavi se temom migracije i ulogom koju knjižnice imaju u procesu prilagodbe migranata. Svrha je rada, na temelju pregleda literature, predstaviti spoznaje o knjižničnim uslugama u ...odnosu na potrebe migranata, percepciji knjižnica od strane migranata i preprekama u korištenju knjižnica.
Pristup/metodologija/dizajn. Rad donosi spoznaje na temelju pregleda i analize literature objavljene u području informacijskih znanosti na temu knjižnica i informacijskih potreba migranata. Uočene spoznaje na kraju rada sintetiziraju se u obliku preporuka knjižnicama.
Rezultati. Predstavljene su informacijske potrebe migranata i najčešći izvori informacija. Opisane su usluge koje knjižnice nude migrantima kroz svoje programe, zbirke i prostor te opažene prepreke s kojima se migranti suočavaju prilikom korištenja knjižnica u zemlji koja je odredište. Analizirana je uloga knjižnica u razvoju multikulturnog društva te važnost čitanja u izgradnji i održavanju identiteta. Većina predstavljenih tema vezana je za usluge i potrebe u odnosu na zemlju doseljenja, dok je opažen jaz u postojećoj literaturi o informacijskim potrebama i knjižničnim uslugama iseljenika u odnosu na domovinu.
Ograničenja. Terminološki, rad koristi pojam migranti kao opći pojam te promatra problematiku na razini koja je primjenjiva na razne skupine migranata. Iako je većina usluga promotrena u kontekstu narodnih knjižnica, spoznaje su primjenjive i na druge vrste knjižnica kojima su migranti potencijalna korisnička skupina kao što su, primjerice, akademske knjižnice.
Originalnost/vrijednost. Rad donosi pregled temeljnih spoznaja o knjižničnim uslugama za migrante te može koristiti knjižnicama pri oblikovanju usluga za migrante, ali i ostalim tijelima i udrugama kojima su važna pitanja informacijskih potreba, integracije, očuvanja identiteta i dobrobiti migranata. Rad potiče i svijest o nezaobilaznoj ulozi koju pristup informacijama ima u poticanju društvene uključenosti te ulozi knjižnica u razvoju tolerancije i demokratskog društva.
Izobraževalne potrebe v turizmu Šturmberger, Karmen
AS. Andragoška spoznanja,
12/2007, Letnik:
13, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Razvijanje klime, ki je v lokalni skupnosti naklonjena izobraževanju in usposabljanju kot nosilcema razvoja, poteka postopoma. K temu prav gotovo pripomorejo posamezne faze andragoškega ciklusa. V ...raziskavi se avtorica posveti prvi fazi andragoškega ciklusa. Proučevanje in ugotavljanje potreb je namreč eden izmed vidikov obravnavanja in proučevanja človeka, njegove osebnosti ter njegove vpetosti v organizacijo in lokalno skupnost, poleg tega pa se vsak lokalni projekt začne z analizo izobraževalnih in drugih potreb ljudi, njihovih problemov, zmožnosti in priložnosti za razvoj. Avtorica pri tem opozori na razsežnosti globalizacije, razvoj informacijsko komunikacijske tehnologije in druge vzporedne pojave ter opredeli njihov vpliv na lokalno skupnost in posameznike v povezavi s potrebami po znanju. V okviru empiričnega dela je avtorica na študiji primera na območju občine Ormož izvedla raziskavo ugotavljanja potreb po znanju vodilnih, ki se ukvarjajo z gostinstvom in turizmom profesionalno (javni in zasebni sektor) in prostovoljno. Podobna raziskava v tem lokalnem okolju še ni bila izvedena. Izhodišče za raziskavo so bile med drugim tudi ugotovitve in problemi, ki so zapisani v občinskem razvojnem programu. Potrebe po znanjih je ugotavljala po posameznih sklopih, in sicer znanja s področja sporazumevanja, znanja o kakovosti storitev, znanja tujih jezikov, računalniška znanja, znanja s področja promocije, trženja in prodaje ter znanja s področja lokalnih značilnosti območja.
Edukacija udomitelja djece čini temelj prevencije teškoća u prilagodbi i funkcioniranju udomljenog djeteta i udomiteljske obitelji te čini osnovu za osiguranje uvjeta za kvalitetni razvoj djeteta u ...udomiteljskoj obitelji. Edukacija udomitelja je kompleksan proces pripreme i razvoja kompetencija potencijalnih te podrške i osnaživanja kompetencija postojećih udomitelja za uspješnije nošenje s izazovima udomiteljstva i pružanje kvalitetne skrbi udomljenom djetetu. Cilj rada je ponuditi prikaz rezultata istraživanja o sadržaju, organizacijskim aspektima i ishodima različitih modela edukacije udomitelja te dati njihov sistematičan pregled. Temeljem analize različitih kriterija, u radu su predstavljene i klasifikacije postojećih modela edukacije udomitelja koje mogu poslužiti praktičarima i istraživačima za analizu prakse u ovom području. Zaključno, istaknute su smjernice za unapređenje sustava edukacije udomitelja djece u Hrvatskoj.
Obrazovanje tijekom epidemije postavilo nam je velike izazove. Novo okruženje za učenje zahtijevalo je razne prilagodbe. U ovom radu pokušavamo prikazati prednosti i nedostatke obrazovanja na ...daljinu. Na temelju istraživanja nalazimo da obrazovanje na daljinu ima dobre posljedice u mnogim aspektima. Učenici su se mogli više prilagođavati vremenu posvećenom školskom radu, nisu morali nastupati pred drugim učenicima i imali su stalnu podršku roditelja u svom kućnom okruženju. Skrećemo pozornost i na slabosti obrazovanja na daljinu, koje su najviše osjetile ranjivije skupine učenika, među kojima su i učenici s posebnim potrebama koji imaju dodatnu stručnu pomoć u školi. Nedostaci obrazovanja na daljinu uključuju socijalnu distancu, puno vremena provedenog iza ekrana i ograničene mogućnosti komunikacije.
This paper provides a discussion about the relevance of medical terminology within the social work context. The authors use the example of dual diagnoses to argue for less stigmatised attitudes ...toward people who become, in the process of help, labelled as people with dual diagnoses. It sets out that using medical terminology in the field of social work is more often a strategy to exclude people from the system of help than as a moment of providing adequate help. It is concluded that social workers do not need the knowledge about diagnoses - knowing the diagnosis is important only as information that illustrates users' specific experience and perception of reality, the available resources and obstacles that people face in their everyday life. The planning of a social work intervention should be based on an operational definition of everyday life, e.g. how people live through the day, what are the important and valued roles they play in life, what are their wishes and needs.
Pregled literature pokazuje da o djeci izbjeglicama u Hrvatskoj nedostaje podataka temeljenih na istraživanjima. Ovim radom želio se dobiti bolji uvid u iskustvo dolaska djece izbjeglica u Hrvatsku, ...njihovu prilagodbu na nove uvjete života i njihova očekivanja u budućnosti. Provedeni su intervjui s djecom izbjeglicama (N = 10) koja se trenutno nalaze u Hrvatskoj. Raspon dobi djece bio je od 8 do 16 godina. Tematskom analizom odgovora iz intervjua izdvojeno je 14 podtema svrstanih u tri šire kategorije, odnosno glavne teme: iskustvo dolaska i migracije, iskustvo života u Hrvatskoj te potrebe i želje za budućnost. Djeca izbjeglice opisala su različita iskustva dolaska u Hrvatsku te kao najvažnijim za svoj život, odnosno prilagodbu navodili su podršku obitelji, prijatelja, nastavnika, volontera i zaposlenika prihvatilišta i osnovne škole. Iskazali su potrebu za stabilnim i legalnim statusom izbjeglice u Hrvatskoj, sigurnim domom te želju za učenjem, posebno hrvatskoga jezika. Rezultati upućuju na važnost sustava podrške, formalne i neformalne, za proces prilagodbe djece izbjeglica na nove uvjete života. U radu se opisuje smjer u kojem je moguće dalje istraživati temu i daje uvid u područja gdje je potrebno i moguće praktično djelovati.
PDF
