Prehrana je najvažniji promjenjivi čimbenik uključen u razvojni proces kronične upale niskog intenziteta na razini visceralnog masnog tkiva. Proupalni/protuupalni potencijali glavnine namirnica i ...nutritivnih komponenti određeni su, vrednovani te prikazani kao DII (eng. dietary inflammatory index). DII je nutricionistički alat dizajniran na temelju opsežnog pregleda literature o učincima konzumacije pojedinih prehrambenih parametara na biomarkere upalnog procesa. Obrascu prehrane pridružen ukupni DII može se nalaziti u rasponu od 7.98 (maksimalni proupalni) do -8.87 (maksimalni protuupalni). Integrativni protuupalni pristup potencijalna je prekretnica u suočavanju s preuhranjenosti/debljinom, kroničnom upalom niskog intenziteta i njoj pridruženim kroničnim bolestima.
Manjak kompleksa piruvat dehidrogenaze (engl. Pyruvate Dehydrogenase Complex Deficiency, PDCD) rijedak je genetski neurometabolički poremećaj. Pripada u skupinu mitohondrijskih bolesti. Kliničke ...manifestacije se kreću od često smrtonosne, teške, novorođenačke laktacidoze do ozbiljnih neuroloških poremećaja kasnije tijekom života. Većina bolesnika ne doživi odraslu dob i rijetko je ova problematika nazočna u jedinicama intenzivnog
liječenja odraslih bolesnika. Jedan od važnijih terapijskih postupaka kod ovih bolesnika je ketogena prehrana s visokim udjelom masti kojom se proizvode ketoni kao alternativno gorivo za tijelo i mozak. Ponekad može biti potrebna parenteralna ketogena prehrana koja još uvijek nije precizno definirana u postojećim smjernicama za prehranu bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja. Prikazano je provođenje parenteralne ketogene prehrane,
te laboratorijski i klinički nadzor u 18-godišnje bolesnice s mitohondrijskom bolesti (PCDC) i to nakon abdominalnoga zahvata povezanog s upalnim komplikacijama, kada enteralna prehrana nije bila moguća. Prehrana je zahtijevala detaljni izračun osnovnih sastojaka kako bi se osigurala adekvatna opskrba energijom, volumenom i mikronutirijentima, a da bi se pri tome proizvela ketoza. Zajedno s ostalim metodama intenzivnoga liječenja, ovakav način prehrane pomogao je rješavanju komplikacija i ishodu liječenja ove epizode. U zaključku, pravilno propisana parenteralna ketogena prehrana kod bolesnika s PCDC smanjuje laktacidozu i učestalost neuroloških komplikacija. Treba je provoditi isključivo u jedinicama intenzivnoga liječenja, poglavito zbog nužnosti trajnog laboratorijskog i kliničkog nadzora. Kad god je moguće, treba ponovo što prije prijeći na enteralnu prehranu. Poželjno bi bilo imati
i točno definirane smjernice za parenteralnu ketogenu prehranu.
Uvod: Sočasna podvrženost več dejavnikom tveganja v povezavi z nezdravim življenjskim slogom vodi v nastanek kroničnih nenalezljivih bolezni in je v Sloveniji najbolj razširjena med mladimi odraslimi ...(25–34 let). Zdravstveni coaching je pristop zdravstvene vzgoje, ki bi bil lahko uporaben za zmanjševanje pojavnosti multiplih dejavnikov tveganja v povezavi z nezdravim življenjskim slogom med mladimi. Namen raziskave je bil pregledati in analizirati literaturo o uporabi zdravstvenega coachinga za zdrav življenjski slog mladih.Metode: Izveden je bil pregled znanstvene literature v podatkovnih bazah PubMed in PubMed Central. Upoštevana so bila priporočila PRISMA. Identificirane zadetke smo uvrstili v nivo hierarhije dokazov in ocenili kakovost s pomočjo orodja za ocenjevanje kakovosti raziskav z mešano metodološko zasnovo.Rezultati: Izmed 777 identificiranih zadetkov je bilo v končno analizo vključenih sedem izvirnih znanstvenih člankov. Zdravstveni coaching je pri obravnavi multiplih dejavnikov tveganja v povezavi z nezdravim življenjskim slogom najpogosteje uporabljen za hkratno promocijo zdrave prehrane in telesne dejavnosti. Uporaba pristopa pri mlajših od 35 let pogosto vključuje rabo sodobne informacijsko-komunikacijske tehnologije.Diskusija in zaključek: Zdravstveni coaching lahko pomembno vpliva na odpravo in preprečevanje multiplih dejavnikov tveganja v povezavi z nezdravim življenjskim slogom med mladimi. Implementacija pristopa mora temeljiti na premišljeni zasnovi in neprekinjeni evalvaciji uspešnosti in učinkovitosti.
Sindrom kratkog crijeva očituje se malapsorpcijom koja je posljedica opsežne resekcije crijeva. Duljina crijeva preostaloga nakon kirurške resekcije smatra se glavnom odrednicom ishoda u tih ...bolesnika. Liječenje sindroma složeno je i nalaže multidisciplinarni pristup radi smanjenja morbiditeta i mortaliteta. Ovaj prikaz opisuje 60-godišnju bolesnicu koja je podvrgnuta multiplim resekcijama crijeva, što je rezultiralo preostalim tankim crijevom duljine 30 cm postduodenalno i terminalnom jejunostomom. Njezin boravak u jedinici intenzivnog liječenja zakomplicirao se zbog razvoja respiratornog zatajenja, bilateralne pneumonije i sepse. Pacijentica je mehanički ventilirana i liječena antimikrobnim lijekovima u skladu s rezultatima mikrobioloških pretraga i antibiogramom. Inicijalno je započeta potpuna parenteralna prehrana, dok se enteralna prehrana uvodila postupno. U liječenju bolesnice sudjelovao je multidisciplinarni tim sastavljen od anesteziologa, kirurga i gastroenterologa. Nakon četiri mjeseca bolničkog liječenja pacijentica je otpuštena kući opremljena tuneliranim središnjim venskim kateterom, a parenteralna je prehrana nastavljena u kućnim uvjetima u kombinaciji s peroralnim hranjenjem.
Porast slučajeva muške neplodnosti tijekom posljednja dva desetljeća, vjerojatno i zbog izloženosti okolišnim čimbenicima, izazvao je značajan interes. Izvješća klinika za neplodnost pokazala su da ...kronične bolesti i nasljedni čimbenici ili neke zdravstvene smetnje mogu samo djelomično objasniti trenutačnu incidenciju muške neplodnosti. Životni okoliš i radna okolina mogu imati značajnu ulogu u izlaganju složenim smjesama spojeva s endokrinim djelovanjem (ED), koji su povezani s raznim poremećajima plodnosti. Cilj je ovoga preglednog rada dati uvid u trenutačno znanje o tipovima izloženosti koji mogu biti povezani s muškom neplodnošću. Naše se istraživanje oslanjalo na sustavnu pretragu PubMeda, Scopusa i Web of Sciencea za članke objavljene od siječnja 2000. do rujna 2020. Rezultati su pokazali da je za neke čimbenike dobro dokumentirana povezanost s muškom neplodnošću, što uključuje pušenje, neke fiziološke poremećaje te kronične bolesti poput pretilosti i dijabetesa, koji sami po sebi mogu odražavati životne navike i izloženost okolišu, posebice spojevima s ED-om poput ftalata, bisfenola, pesticida i protupožarnih zaštita. Međutim, broj studija o etiologiji muške neplodnosti još je uvijek premalen u usporedbi s veličinom zahvaćene populacije. Medicina rada tijekom sistematskih pregleda ne prikuplja podatke o muškoj neplodnosti premda su spojevi s ED-om prisutni u mnogim tehnološkim procesima.
The upsurge in male infertility over the last two decades, possibly due to environmental exposure, has raised significant interest, particularly boosted by reports from fertility clinics, which ...showed that chronic diseases and hereditary or other medical conditions might only partially explain current incidence of male infertility. Both environmental and occupational settings may have a significant role in exposure to complex mixtures of endocrine disruptors (ED), which play a major role in fertility disorders. The aim of this review is to give an insight into the current knowledge on exposure settings which may be associated with male infertility. Our study relied on a systematic search of PubMed, Scopus, and Web of Science for articles published between January 2000 and September 2020. It showed that some well documented factors associated with male infertility include smoking, and physiological disturbances or chronic diseases such as obesity and diabetes, which in turn, may also reflect lifestyle choices and environmental exposures, especially to EDs such as phthalates, bisphenols, pesticides, and flame retardants. However, the number of studies on the aetiology of male infertility is still too low in comparison with the size of affected population. Occupational health follow-ups and medical surveillance do not collect any data on male infertility, even though ED chemicals are part of many technological processes.
Uvod: Zdrava prehrana in telesna aktivnost sta neločljivo povezani določilnici zdravja mladostnikov. Namen raziskave je bil (1) ovrednotiti prehranski status ter prehranjevalne navade dijakov 3. ...letnikov srednješolskega izobraževanja v primorsko-notranjski regiji in (2) preučiti navade njihove telesne aktivnosti ter (3) raziskati povezavo med njihovimi indeksi telesne mase (kg/m2) in prehranskimi navadami.
Metode: Raziskava je bila opravljena spomladi 2015 na vzorcu dijakov 3. letnikov (n = 166) v primorskonotranjski regiji. Njihova povprečna starost je bila 18,2 let. Uporabljen je bil anonimni spletni vprašalnik 1KA s 44 vprašanji. S programom SPSS verzija 22 je bila izvedena opisna in inferenčna statistika.
Rezultati: Dijaki ne uživajo sadja in zelenjave vsak dan (74 % fantov in 63 % deklet), pri čemer je primanjkljaj skupnega vnosa zelenjave (fantje: 151,3 g, dekleta: 166,7 g) in stročnic (fantje: 138,2 g, dekleta: 141,8 g) večji, kot je pri vnosu sadja (fantje: 172,4 g, dekleta: 170,9 g). Tudi uživanje rib je glede na priporočila premajhno, priporočene količine dosega le 5,4 % deklet in 4,5 %. Dijaki tudi niso dovolj telesno aktivni.
Diskusija in zaključek: Kljub številnim ukrepom prehranske politike je med dijaki še vedno premajhen vnos sadja in zelenjave. Šolski obroki bi morali pogosteje vsebovati zelenjavo, stročnice in ribe. Za spodbujanje telesne aktivnosti bi morali mladim šport približati kot vrednoto, dostopno vsem mladostnikom.
Hud akutni pankreatitis (HAP) je akutna vnetna bolezen trebušne slinavke, ki je še vedno povezana z visoko obolevnostjo in smrtnostjo. Glavna značilnost bolezni je hud sistemski vnetni odgovor ...organizma, ki velikokrat vodi v odpoved več organskih sistemov. Za oceno optimalnega načina zdravljenja je potreben individualni pristop, ki temelji na pozornem spremljanju kliničnih znakov, intenzivnem monitoriranju ter krvnih in slikovnih preiskavah. Infekcijski zapleti dodatno otežijo potek bolezni in pomembno vplivajo na večjo smrtnost pri bolnikih, ki so preživeli prvo vnetno fazo bolezni. Diagnosticiranje okužene nekroze trebušne slinavke je pogosto težavna naloga. Edina jasna indikacija za protimikrobno zdravljenje HAP je dokazana okužena nekroza trebušne slinavke. Če stanje bolnika omogoča, se ta hrani enteralno, v nasprotnem primeru pa parenteralno oziroma kombinirano. Sodobno kirurško zdravljenje HAP temelji na odloženih kirurških posegih, ki naj vključujejo različne minimalno invazivne tehnike. Intenzivno zdravljenje bolnikov s HAP obsega podporno zdravljenje ter preprečevanje zapletov.
Pozadina istraživanja. Rhodiola rosea (ružičasti žednjak) i Punica granatum (nar), kao i mnoge druge vrste ljekovitog bilja, imaju razna biološka svojstva, poput adaptogenih, antioksidacijskih i ...protuupalnih svojstava. Međutim, još uvijek nije dovoljno istražen njihov utjecaj na metaboličke procese, osobito pri neuravnoteženoj prehrani. Poremećaj metabolizma lipida glavni je uzročnik mnogih bolesti, uključujući pretilost, poremećaje krvožilnog sustava, nealkoholnu bolest jetre, povišeni tlak, aterosklerozu i inzulinsku rezistenciju. Posljednjih je godina dostupno sve više informacija o pozitivnim učincima nutrijenata iz prirodnih izvora na metabolizam lipida. Stoga je svrha ovoga rada bila utvrditi glavne učinke rizoma ružičastog žednjaka i kore nara na fiziološku aktivnost i metabolizam životinja hranjenih visokokaloričnom hranom. Ovo je istraživanje bitno za razvoj lijekova i dodataka prehrani koji se koriste za liječenje i profilaksu metaboličkih poremećaja. Eksperimentalni pristup. Tijekom tridesetodnevnog eksperimenta odredili smo učinak rizoma ružičastog žednjaka (Rhodiola rosea L.) i kore nara (Punica granatum L.) na fiziološku aktivnost i metabolizam 24 laboratorijska štakora hranjenih visokokaloričnom hranom. Njihova je fizička aktivnost procijenjena na osnovu povećanja tjelesne mase i promjene relativne mase unutarnjih organa, te funkcionalnom stanju središnjeg živčanog sustava, vidljivog iz indikatora lokomotorne aktivnosti i emocionalnog stanja, određenih testom otvorenog polja. Utjecaj dodataka prehrani na metaboličke procese određen je na osnovu kompletne krvne slike. Rezultati i zaključci. Tjelesna masa štakora hranjenih rizomom ružičastog žednjaka (R. rosea) dosegla je 125,8 % početne mase, onih hranjenih korom nara (P. granatum) 123,9 % početne mase, dok je kontrolna skupina dosegla samo 111,5 % početne tjelesne mase. Prehrana mužjaka štakora koja je sadržavala rizom ružičastog žednjaka tijekom mjesec dana ispitivanja nije bitno utjecala na promjenu relativne mase unutarnjih organa, a konzumacijom kore nara smanjile su se relativne mase timusa, jetre i mozga. Dodatak rizoma ružičastog žednjaka hrani povećao je aktivnost alkalne fosfataze, te smanjio koncentraciju uree i uree nitrata u krvi štakora. Ovakva je prehrana dovela i do izrazitog pada koncentracije bilirubina i triglicerida u plazmi (do 57,0 % u usporedbi s kontrolnom skupinom). Osim toga, prouzročila je neznatno smanjenje vrijednosti aterogenog indeksa plazme. Dodatkom kore nara se povećala aktivnost alkalne fosfataze, a smanjile su se koncentracije triglicerida i glukoze u krvi. Kora nara imala je velik utjecaj na porast vrijednosti aterogenog indeksa plazme (do 518,6 % u usporedbi s kontrolom) uslijed pada koncentracije lipoproteina velike gustoće (do 57,1 %) i istovremenog porasta koncentracije lipoproteina male gustoće (do 158,3 % u usporedbi s kontrolom). U otvorenom testu nisu opažene bitne promjene u ponašanju štakora. Novina i znanstveni doprinos. Rezultati pokazuju da su rizom ružičastog žednjaka i kora nara sigurni dodaci visokokaloričnoj prehrani, koji ne uzrokuju nuspojave i patološke promjene, a bitno utječu na metabolizam lipida i ugljikohidrata. Ovo je istraživanje potvrdilo mogućnost uporabe rizoma ružičastog žednjaka (R. Rosea) i kore nara (P. granatum) u proizvodnji nutraceutika i farmakoloških proizvoda za liječenje metaboličkih poremećaja ljudi i životinja. Potrebno je provesti dodatna istraživanja za utvrđivanje potrebnih doza i trajanja primjene.
Nakon otpusta iz Jedinice intenzivnog liječenja 55-godišnjem bolesniku je na bolesničkom odjelu nenamjerno primijenjen enteralni pripravak intravenskim putem uslijed čega je došlo do naglog ...pogoršanja kardiorespiratornog statusa bolesnika manifestiranog tahidispnejom i preznojavanjem uz tahikardiju, hipotenziju i hipoksiju. Po ponovnom prijemu u Jedinicu intenzivnog liječenja stanje bolesnika je kroz četiri dana stabilizirano te je bolesnik otpušten dobrog općeg stanja. Liječen je oksigenoterapijom, infuzijskim otopinama uz stimulaciju diureze, antibiotskom terapijom te kortikosteroidnom terapijom uz inhibitore protonske pumpe. Stanje bolesnika nije zahtijevalo mehaničku ventilaciju kao ni vazoaktivnu potporu. Ovaj slučaj pokazuje kako je potrebna stalna edukacija zdravstvenog osoblja i strogo pridržavanje sigurnosnih protokola kako bi se ovakvi slučajevi spriječili u budućnosti.
PDF
