Crkva u očima mladih MANDARIĆ, Valentina
Bogoslovska smotra,
05/2002, Letnik:
71, Številka:
4
Paper
Odprti dostop
U ovom radu autorica, koristeći se rezultatima sociο-religijskih istraživanja o religioznosti adolescenata i mladih, razmišlja o odnosu mladih i Crkve i to pod vidom pripadnosti i identifikacije. ...Istraživanja pokazuju da je kod mladih sve izraženija parcijalna pripadnost, a u opadanju identifikacija s njenim temeljnim naučavanjem. Mladi se uglavnom osjećaju, a tako ih se najčešće i tretira, kao pasivni konzumatori crkvenih usluga. U tome se mladi u Hrvatskoj ne razlikuju mnogo od mladih u drugim europskim zemljama. No, bez obzira na to u očima mladih Crkva kao institucija još uvijek ima veliki ugled. Mladi Crkvu najviše doživljavaju kroz njeno socijalno, kulturalno i društveno zalaganje u konkretnom društvu, posebno na socijalnom području. Oni imaju dosta poteškoća u shvaćanju i prihvaćanju otajstvene dimenzije Crkve i zbog toga njihova slika Crkve nije uvijek cjelovita. U razmišljanjima mladih o Crkvi dominira subjektivizam. Autorica na kraju donosi nekoliko smjernica koje mogu pomoći u otkrivanju mladima pravog lica Crkve.
Tekst obrađuje dio problema istraživanja uzroka međurepubličkih migracija. Polazi se od pitanja koliko se uzroci međurepubličkih migracija mogu obrazlagati kao etnički poticaji na osnovi podataka o ...izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti. Pokazuje se da je za analizu uzroka međurepubličkih migracija nužno uzeti u obzir niz elemenata. Struktura međurepubličkih migracija prema izjavama o nacionalnoj pripadnosti nije direktan ključ za odgovor o etničkim uzrocima, ali je važan pokazatelj za stanje s obzirom na nacionalnost u određenoj višenacionalnoj zajednici.
Autorica nastoji popisati mogućnosti ostvarenja dubinske reference posvojnosti/pripadnosti u površinskoj strukturi hrvatskog i francuskog jezika, osobito na morfemskoj razini.
VJERNIČKE LEGITIMACIJE Platon, P
Služba Božja,
05/1964, Letnik:
4, Številka:
3
Web Resource
Odprti dostop
Od prevelike je važnosti bilo uvijek, a osobito danas, da župnik vodi kartoteku ili stanje duša. Pastir mora imati apsolutnu evidenciju svojih ovaca. Inače svakako nije nasljednik Pastira, koji je ...rekao: Ja sam pastir dobri. Znam svoje ovce i one poznaju mene.
Istočna Hrvatska je kao regija prepoznatljiva po agrarnoj tradiciji i njoj svojstvenoj kulturi u kojoj je važno mjesto imala religija. Konkretno, kroz dugu je povijest rimokatolička vjera bila ...najraširenija i ostavila je najdublje tragove u duhovnosti, ali i praksi svakodnevice toga kraja. Unatoč živoj prošlosti, čestim promjenama država i vladara, prodoru islama i pravoslavlja, kao i brojnih drugih vjerskih zajednica, katolička je vjeroispovijest bila i ostala dominantna kako brojem vjernika, tako i utjecajem na društvene procese Slavonije i Baranje. Nova je hrvatska stvarnost tu prisutnost katoličanstva još više naglasila. Na primjeru šest gradova Slavonije i Baranje ovaj članak prati kretanje i omjere rimokatoličke vjeroispovijesti prema pravoslavnoj i ostalim vjerskim zajednicama. Pokazuje se da je, kako krajem 19. stoljeća, tako i krajem 20., rimokatolička vjeroispovijest najbrojnija: čak 4/5, pa i više, stanovnika je rimokatoličke vjeroispovijesti. Rad također analizira »faze« odnosa politika – vjera u posljednjih desetak godina, te ukazuje na u svakodnevici izraženiji utjecaj svijesti o konfesionalnoj pripadnosti među stanovnicima istočne Hrvatske, gdje su tragovi rata još vrlo svježi i gdje je još i danas konfesionalno i nacionalno nerazdvojeno.
Postojanje društveno-prostornih identifikacija globalna je činjenica. Regionalizam je veliki izazov ovog povijesnog razdoblja. Procesi regionalizacije odvijaju se u starim nacionalnim državama poput ...Italije, i u mladim, poput Hrvatske. Pojava teritorijalne organizacije i njenog predstavljanja, što je do sada smatrano samo izvršnim okrajcima negdje drugdje donesenih odluka, procesi su koje treba podržati ne samo zbog očekivanih pozitivnih rezultata već i zbog visoke cijene koju bi trebalo platiti zbog odustajanja od toga.
Regionalizmu kao teritorijalnoj i subnacionalnoj dimenziji priznaje se mogućnost ostvarivanja djelotvornijih rješenja problema kao što su zapošljavanje, ekonomska i produktivna organizacija, solidarnost i novi oblici konkurencije.
Na ovoj su razini prije svega one europske regije koje se mogu predstaviti u svojstvu novih subjekata ekonomskog i kulturnog razvoja. Pod utjecajem izazova unutrašnje (dez)integracije u Hrvatskoj se postavljaju pitanja koja se svode na dilemu je li regiju oprečna državi, odnosno je li ona država u državi? To potiče neproduktivne sukobe.
Nekoliko napomena uz Pomorski zakonik Branko Jakaša
Uporedno pomorsko pravo = Comparative maritime law,
12/1994, Letnik:
36, Številka:
141-144
Journal Article
Odprti dostop
Pomorski zakonik Republike Hrvatske, u odnosu na ranije propise, predstavlja nesumnjiv napredak u razvoju pomorskog prava. Neizbježno je da se u jednom tako velikom normativnom aktu nalaze rješenja s ...kojima se ne moraju svi slagati. Autor iznosi nekoliko napomena uz propise koji, prema njegovom mišljenju, ne predstavljaju najprikladnija rješenja. To se posebno odnosi na neke definicije Zakonika, pomorsko dobro, posebno definiciju morske obale, državnu pripadnost broda, postupak upisa u upisnik hrvatskih brodova, odgovornost brodara za smrt ili tjelesne ozljede članova posade, te prijelazne odredbe.
Pomorski zakonik Republike Hrvatske, u odnosu na ranije propise, predstavlja nesumnjiv napredak u razvoju pomorskog prava. Neizbježno je da se u jednom tako velikom normativnom aktu nalaze rješenja s ...kojima se ne moraju svi slagati.
Autor iznosi nekoliko napomena uz propise koji, prema njegovom mišljenju, ne predstavljaju najprikladnija rješenja. To se posebno odnosi na neke definicije Zakonika, pomorsko dobro, posebno definiciju morske obale, državnu pripadnost broda, postupak upisa u upisnik hrvatskih brodova, odgovornost brodara za smrt ili tjelesne ozljede članova posade, te prijelazne odredbe.
