Encouraged by the violent behavior of certain football fans in Brussels at Heysel Stadium on 29 May 1985, the Council of Europe European Convention on Spectator Violence and Misbehaviour at Sports ...Events and in particular at Football Matches i.e. Convention no. 120 (CETS no. 120) which entered into force on 1 November 1985. Convention no. 120 retained its original features until 2013 when the Council of Ministers concluded that it was outdated and that it was not in line with the experience gained since the entry into force. Consequently, the Standing Committee decided to draft a new text of the Convention and it resulted with Convention no. 218 (CETS no. 218) i.e. Council of Europe's Convention on an Integrated Safety, Security, and Service Approach at Football Matches and Other Sports Events. Safety measures, security measures and measures in the area of services, as a key part of Convention No. 218, aim to create a safe and secure environment at all sports events. An integrated approach to safety and security requires coordination at the international, national and local levels, and emphasizes the importance of effective co-operation with the police, emergency services and other partners not only in terms of guaranteeing physical security but also in preventing discriminatory and racist behavior. The importance of establishing a national football information point has also been established as a key mediator in the exchange of information on football matches with an international character as well as for the international cooperation of state bodies essential for the safety and security at football matches. Reasons for the emergence of Convention no. 218 is not only in the prevention of violent behavior at sporting events and in improving safety and security, but also in further development and better coordination of international cooperation in the prosecution of perpetrators of such inappropriate acts.
Potaknuto nasilničkim ponašanjima određenih nogometnih navijača u Bruxellesu na stadionu Heysel 29. svibnja 1985. godine, Vijeće Europe donijelo je Europsku konvenciju o nasilju i nedoličnom ponašanju gledatelja na športskim priredbama, posebice na nogometnim utakmicama (CETS br. 120), tzv. Konvenciju br. 120, koja je stupila na snagu 1. studenoga 1985. godine. Konvencija br. 120 zadržala je svoja izvorna obilježja sve do 2013. godine kada je Odbor ministara Vijeća Europe zaključio da je zastarjela i da nije usklađena s iskustvima stečenima od prvotnog stupanja na snagu iste Konvencije. Sukladno tome, Stalni odbor odlučio je izraditi novi tekst Konvencije i kao rezultat toga nastala je Konvencija Vijeća Europe o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama i drugim športskim priredbama (CETS br. 218), tzv. Konvencija br. 218. Sigurnosne mjere, mjere zaštite i mjere u području usluga, kao ključni dio Konvencije br. 218, imaju za cilj stvoriti sigurno i zaštićeno okruženje na svim športskim priredbama. Integrirani pristup sigurnosti zahtijeva koordinaciju na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te je naglašena važnost učinkovite suradnje s policijom, hitnim službama, kao i ostalim partnerima, ne samo u pogledu jamčenja tjelesne sigurnosti, već i u sprečavanju diskriminirajućeg i rasističkog ponašanja. Utvrđena je i važnost osnivanja nacionalne nogometne informacijske točke kao ključnog posrednika u razmjeni informacija i podataka o nogometnim utakmicama s međunarodnim predznakom kao i za međunarodnu suradnju državnih tijela bitnih za sigurnost na nogometnim utakmicama. Razlozi nastajanja Konvencije br. 218 nisu samo u sprečavanju nasilničkog ponašanja na športskim priredbama i poboljšanje sigurnosti i zaštite, već i daljnji razvitak te bolja koordinacija međunarodne suradnje u pogledu kaznenog progona počinitelja takvih delikata.
Organizator svake, pa tako i sportske priredbe, za štetu koju gledatelji pretrpe zbog izvanrednih okolnosti, kao što su nekontrolirano i iznenadno kretanje mase, opći nered, lažna uzbuna, tučnjava ...među navijačima, eksplozija i dim prilikom korištenja navijačkih rekvizita, prevelik broja gledatelja i sl., koje se na takvim priredbama mogu dogoditi, odgovara po pravilima iz čl. 1081. ZOO-a. Ove okolnosti možda jesu izvanredne, no nikako nisu nepredvidive, neizbježne i neuklonjive pa ne ulaze u područje više sile. Ako zbog tih okolnosti gledatelju sportskog natjecanja nastane šteta, organizator će za nju odgovarati samo zato što je organiziranjem priredbe stvorio rizik da neki događaj, koji možda sam po sebi ne predstavlja štetnu radnju, dovede do značajne štete. Različita su tumačenja ove vrste odgovornosti, no neovisno o tome, jasno je da ona postoji kako bi olakšala položaj oštećenika u slučaju kada on trpi štetu koja je nastala u takvim okolnostima zbog kojih će mu biti teško, ponekada i nemoguće, dokazati od koga ili čega šteta potječe. U radu će biti govora o mogućim uzrocima štete koja može nastati gledatelju na sportskom natjecanju, o pravnoj prirodi organizatorove odgovornosti, njezinim pretpostavkama i razlozima isključenja odgovornosti. Rad također donosi iscrpan pregled starije i novije sudske prakse koja se odnosi, kako na odgovornost upravo organizatora sportskih natjecanja, tako i na odgovornosti organizatora ostalih vrsta priredbi.
According to Art. 1081 of Law of Obligations, organizer of every event, including a sporting event, is liable for the damages that might occur to viewers due to extraordinary circumstances, which may happen on such events (such as uncontrolled and sudden movement of people, disorderly behavior, false alarm, scuffle among fans, explosion and smoke when using fan props, too many viewers, etc.). These circumstances may be extraordinary, but they are, by no means, unpredictable, inevitable or unrepairable, so they are not considered to be vis maior. If, due to these circumstances, spectator of a sporting event suffers damages, the organizer will be liable for it, because, by organizing such an event, he/she created a risk that an occurrence, which may not in itself constitute a harmful action, causes significant damage. There are different interpretations of this kind of liability, but regardless of those views, it is clear that it exists to alleviate the position of the injured party, if he/she suffers damages caused by extraordinary circumstances because of which it would be difficult, sometimes even impossible, to prove who or what actually caused the damage.
This paper will discuss possible causes of damages to the spectator in sporting events, legal nature of this type of liability, its prerequisites and reasons for exclusion of organizer’s liability. This paper will also provide a comprehensive overview of older and recent court decisions that relate to the liability of the organizers of sporting events, but also to the liability of organizers of other types of events.
Autorica je proučavala rad dramskih amaterskih društava u Zadru i okolici u prvom desetljeću nakon Drugoga svjetskog rata. U prvom dijelu rada proučavala je dopise koji su slali učitelji jer se ...trebalo skupiti podatke za pisanje almanaha o kulturno-prosvjetnom radu u Hrvatskoj od 1939.-1949. Od kopnenog dijela zadarske okolice posebno obrađuje kulturna događanja u Ninu i Posedarju, a od otočnog dijela zadarske okolice Preko, najveće mjesto na otoku Ugljanu, i Sali, također najveće mjesto na Dugom otoku. U drugom dijelu rada istražuje kulturno-prosvjetni rad u Zadru i okolici u kontekstu hrvatskog dramskog amaterizma. Nakon Drugoga svjetskog rata trebalo je stvoriti novog čovjeka pa se poticao dramski amaterizam jer su se aktivnim radom na predstavi najbolje učili sadržaji koje su vlasti propisivale. Dramski amaterizam podržavale su službene vlasti pa su izdavali udžbenike, a počeo je izlaziti i poseban časopis. Osnovali su Savez kulturnih društava kako bi mogli kontrolirati rad dramskih amatera, predlagati repertoar i pomagati ih materijalno, ali i stručnim savjetima te organizirati različite tečajeve za voditelje dramskih grupa. Prosvjetni odsjeci Kotarskih i Gradskih narodnih odbora bili su dužni voditi evidenciju o radu dramskih amaterskih grupa. Zabilježeno je vrlo aktivno kulturno-prosvjetno djelovanje za mjesta Nin, Preko, Biograd, Sali i Benkovac, ali za manja mjesta. U posebnom poglavlju autorica govori o dramskom amaterizmu u samom gradu Zadru koji nije imao kulturni kontinuitet zbog talijanske okupacije. Izdvaja RKUD „Petar Zoranić“, a potom istražuje rad dramskih grupa koje su se osnivale uz tvornice i srednje škole. U posljednjem poglavlju govori samo o smotrama dramskih amatera koje su se događale u Zadru, ali i u većim centrima zadarske okolice.
Nasilje na sportskim priredbama, posebno na fudbalskim utakmicama, predstavlja i dalje za sve evropske zemlje uznemirujući problem, koji poprima različite oblike, sa uočljivom tendencijom izmeštanja ...sa unutrašnjosti stadiona na okolne prostore, uključujući i širu urbanu sredinu. Republika Srbije ima razloga ne samo da bude uznemirena, nego i uzbunjena, zastrašena i užasnuta žestinom i obimom nasilja na sportskim priredbama ili u vezi sportskih priredbi u poslednjih nekoliko godina, koje je odnelo više života, izazvalo brojne teške i lake telesne povrede ljudi i prouzrokovalo ogromnu imovinsku štetu. Autor u reda analizira zakonske i praktične mere koje državni organi u Republici Srbiji preduzimaju na sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, u oblasti krivične odgovornosti. Problem je u Srbiji posebno izražen kada je u pitanju krivična i prekršajna odgovornost, pošto su se zakonske mere donošene u poslednjih deset godina do sada pokazivale kao nedovoljne da ostvare ciljeve generalne i posebne prevencije.
Linhartovo zgodnje pesništvo (Blumen aus Krain) in Dramatika (Miss Jenny Love), oboje pisano v nemščini, sta postala predmet večje znanstvene pozornosti v zadnjih desetletjih. Razprava preverja ...pridobljena dognanja in se na tej podlagi posveča odprtim vprašanjem - na katero pesniško oziroma dramsko tradicijo se navezujejo Linhartova zgodnja dela, zakaj se je Linhart odrekel izvirnemu pesnjenju in dramski ustvrjalnosti ter kakšen je pomen teh del za njegovo poznejšo dramsko-gledališko poustvarjalnost v obliki prirejanja tujih dramskih besedil za slovenske gledališke potrebe.
U članku se prikazuju urbanistički razvitak i izgradnja Prokurativa, današnjeg Trga Republike u Splitu. Kroz XIX. stoljeće do naših vremena taj monumenalno oblikovan prostor u oblicima ...neorenesanse služio je u raznim društvenim prilikama kao mjesto važnih političkih i umjetničkih događanja u javnom životu grada. Sklop se nalazi u užem središtu grada pa je postao važno mjesto susreta i okupljanja građana.
Vsebina:Zv. 1: Saj sem pravil mnogokrat ; Rožmarin ; Zdravica ; Moj spominek (besede zložil V. Vodnik) ; Planinar (besede in napev zložil B. Potočnik) ; Pod oknom (besede zložil F. Prešeren, napev J. ...Fleišman) ; Dolenjska zdravica ; Zadovoljni Kranjec (besede zložil V. Vodnik) ; Bleško jezero (besede zložil K. Huber, napev Kamilo Mašek) ; Gorenjska zdravica ; Na jezeru (besede in napev zložil Miroslav Vilhar) ; Na zdravje!Zv. 2: Zagorska ; Nekaj novega ; Slovó ; V planinsko vas ; Vojaška ; Tolažba ; Zvonikarjeva (besede in napev zložil Bl. Potočnik) ; Svarjenje ; Vse mine (besede zložil V. Orožen) ; Veselja dom (besede in napev zložil A. M. Slomšek) ; Dolenjska (besede in napev zložil B. Potočnik) ; Pri luni (besede in napev zložil Miroslav Vilhar)
Vsebina: Perice ; Sladko je vince ; Stoji mi lepo polje ; Mati ziblje ; Pijte, jejte! ; Dekle na vrtec gre ; Dober večer ; Ženka mi v goste gre; Sem bila stara sedem let ; Kukovca mi nosi list ; ...Vidim, draga moja! ; Glej, kak' mimo gre ; Stoji mi poljice ; Pomlad (Sneg za to leto) ; Oj deklica, povej mi to ; Ena ptica piriletela ; Pojmo na Štajersko ; Ptička veselo žvrli ; Eno si zapojmo ; Le hitro, mati ; Lep ti je brezov les ; Od kod si, dekle ; N'coj je prav lep večer ; Prišel je jagerček mlad ; Kako b'te ljubila ; Tam, kjer lunica ; Jaz pa le počasi ; Jaz sem revček fajfco zgubu ; Na Vršacu ; Štirje fatje igrajo ; Barčica je splavala ; Goreči ogenj ; Slepec (Le enkrat bi videl) ; Dober večer ; Kdaj moram piti (Vjeseni moram piti) ; Srečno, srečno ; V nedeljo jutro ; Janez, kaj se kujaš ; Hudi glas z Gradca gre ; Tam na zelenem travniku ; Kaj pa dekle tukaj delaš ; Fantje po polj gredo ; Pevaj mi, črni kos ; Ne bom se možila ; Na Gorenjskem je fletno ; Ptičke po zraku zletajo ; Jaz sem čula ptička peti ; Že rožce cvetejo ; Nobene bukvice ; Razpodite se megličice
Vsebina: Prišla bo pomlad ; Dekle na vrtu zelenem sedi ; Še za en literček vinca bom dal ; Pojte, pojte drobne ptičke ; Lepo je pomlad ; Delaj dekle pušeljc ; Oj, kod bova vandrala ; Jurij Benko, ...vzemi Lenko ; Na klopci sva sedela ; Moja ljubca je še mlada ; Od C'lovca pa do Marburga ; V Gorjah zvoni ; Ko ptičica sem pevala ; Vsi so prihajali ; Ljuba ti, pomlad zelena ; Čez tri gore, čez tri dole ; Ptički pojejo ; Regiment po cesti gre ; Gozdič je že zelen ; Odpri mi kamrico ; Kaj naj tebi dam ; Solnce je šlo za goro ; Pastarička ovce pase ; Slovenski smo fantje ; Ljubljan'ca, Ljubljan'ca ; Slovo ; Po gorah grmi in se bliska Trije kovači ; Jaz pa pojdem na Gorenjsko ; Pod klančkom sva se srečala ; Nič ne maram ; Visoka je gora ; Pij, pij, saj ga'niamo več ; Megla v jezeru ; Barkica izplavala ; Ena ptičea priletela ; Nikdar ne bom pozabil ; Danes je taisti dan ; Mi ptičea zapoje ; Moj očka imajo konjčka dva ; Kaj boš za mano hodil ; Oglar je zavber fant ; Tlaka m' je ukazana ; Pobič sem star šele 18 let ; Dekle, kdo bo tebe troštal ; Kadar boš ti vandrat šel ; Zmiraj vesel ; Na planincah solnce sije ; Soča voda je šumela ; En starček je živel