Modernizacijske promjene koje su zahvatile hrvatsko društvo u drugoj polovini 19. stoljeća utjecale su na zapošljavanje velikog broja žena izvan kućanstva. Ta je činjenica uvjetovala otvaranje ...dječjih zabavišta kao specifičnih ustanova za predškolsku djecu. Prva takva ustanova na našim je prostorima osnovana 1869. godine u Zagrebu. Uslijedilo je njihovo otvaranje i u drugim hrvatskim krajevima. Otvaranje prvih ustanova za predškolsku djecu privuklo je
pozornost domaćih pedagogija koji su o toj tematici počeli objavljivati radove. Početak rada prvih zabavišta doveo je i do otvaranja jednogodišnjeg tečaja za obrazovanje zabavišnih učiteljica u šk. god. 1880/81. Sve navedeno ukazuje na činjenicu da je nacionalna predškolska praksa išla ukorak s europskim iskustvima u koncipiranju institucijskog predškolskog odgoja.
Ako pogledamo učiteljsku motivaciju za izbor određenog stručnog skupa, vidjet ćemo da su učitelji spremni ići na stručne skupove, ali oni koji im se nude ne zadovoljavaju njihove interese. Najčešće ...učitelji slobodno biraju svoje daljnje obrazovanje pa žele izabrati stručne skupove koji odgovaraju njihovim profesionalnim interesima. Predmet istraživanja koje je u tijeku jest razvijanje modela, koji će prikazivati učiteljska individualna područja u profesionalnom napredovanju. Glavni je cilj unaprijediti stručno usavršavanje učitelja koristeći kao polazište ponudu koju osiguravaju obrazovne vlasti. To će se ostvariti dodatnom ponudom seminara u organizaciji Učiteljskog fakulteta, koji je zadužen za mogućnosti cjeloživotnog obrazovanja koja su dostupna učiteljima
Cilj ovog rada bio je ispitati mišljenja o profesionalnom razvoju i kvaliteti učiteljeva profesionalnog djelovanja te utjecaju samovrednovanja na kvalitetu nastave i profesionalnu kompetentnost ...učitelja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 učitelja razredne i predmetne nastave te ravnatelja i stručnih suradnika (vodstva škole) osnovnih škola Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije.
Rezultati su pokazali da većina učitelja smatra da se prosuđivanje profesionalne uspješnosti učitelja na temelju kvalitete nastave i učeničkih postignuća vršilo tek djelomično, da su se do sada napredovanje i profesionalni razvoj učitelja nesustavno, djelomično i povremeno temeljili na kvaliteti učiteljeva profesionalnog djelovanja te da se kvaliteta profesionalnog rada učitelja u njihovoj školi priznaje tek donekle.
Vodstvo škole je iskazalo veće slaganje, u odnosu na učitelje razredne i predmetne nastave, u tvrdnjama da je osposobljenost za planiranje i provođenje samovrednovanja bitna sastavnica učiteljske kompetentnosti, da bi učitelji trebali stalno pratiti i procjenjivati kvalitetu vlastitog rada, da je važno da učenici i vodstvo škole stalno prate i procjenjuju kvalitetu nastave te da samovrednovanje učitelja bitno pridonosi praćenju i unapređivanju kvalitete nastave.
U radu se razmatra stanje postojećega obrazovnog sustava u suvremenim društvenim uvjetima, našim i inozemnim. Ujedno se tretira pitanje naše nepripremljenosti (na svim mogućim razinama) za utjecaje ...stranih „interesenata“. Poseban interes vezan je uz moguće inoviranje sveučilišne nastave uz kvalitetni aktivni angažman sveučilišnih nastavnika, ali i studenata.
Istraživačka pitanja konkretiziraju se preko interdisciplinarnoga i internacionalnog pristupa i orijentacije. Načelo interaktivnosti između nastavnika i studenata u visokom obrazovanju pitanje je jamstva kvalitetne izvedbe i korektne promocije značaja intelektualnosti. Posebna težina pridaje se sustavnosti profesionalnoga razvoja i usavršavanja nastavnika te odgovarajućega utjecaja na socijalne, mentalne i emocionalne kompetencije studenata. Iz toga proizlazi ukazivanje na potrebu intenzivnijega razvoja sveučilišnog visokog obrazovanja – profesora, asistenata i studenata preko programskih, organizacijskih, komuni-kacijskih i drugih oblika djelovanja.
Metodološki, spoznajama pomažu pokazatelji inozemnih i domaćih istraživanja te usporedna analiza podataka čiji rezultati egzaktno pokazuju činjenično stanje u visokom obrazovanju. Na osnovi takvih pokazatelja vidljive su i implikacije, nekontrolirano uključene, u praksu sveučilišne nastave i njezinih rezultata
U ovome se radu evaluira pilot-program izrađen sa svrhom pružanja podrške razvoju emocionalne kompetencije učitelja te prikazuju iskustva učitelja s obrazovanjem emocija tijekom njihove karijere. ...Program je izrađen na temelju projekta 'EL4VET ̶ Učitelji prvi: uporaba emocionalne pismenosti za unaprjeđenje obrazovanja i podučavanja u strukovnim školama u 21. stoljeću'. Procjena pilot-programa utemeljena je na istraživanju i analizi prikupljenih podataka sa svrhom istraživanja percepcija sudionika o povezanosti između sadržaja programa i njihova rada u školi. Rezultati pokazuju da program predstavlja koristan okvir za analizu učitelja, promišljanje i emocionalnu kompetenciju u cilju unaprjeđenja nastave koju izvode. Pitanje razvoja emocionalne kompetencije učitelja doprinosi široj raspravi o izazovima i modernim trendovima u razvoju početnog obrazovanja učitelja, uvođenju u profesiju i kontinuiranom profesionalnom razvoju učitelja. Također se postavlja pitanje obrazovanja emocija za učitelje tijekom njihove karijere, kao i pitanje prepoznavanja važnosti stvaranja i održavanja integriranih profesionalnih kultura učenja sa svrhom pružanja podrške obrazovanju učitelja u početnoj fazi kontinuuma i fazi njihova uvođenja u praksu.
Jedan od alata podrške profesionalnom razvoju odgajatelja svakako je i rad na izradi Mape profesionalnog razvoja. U članku naših slovenskih suradnica pročitajte kako pomoću Mape profesionalnog ...razvoja potaknuti ideju socijalnog konstruktivizma u profesionalnom razvoju odgajatelja.
Rad se na teorijskoj i empirijskoj razini bavi odnosom koncepata društvenog statusa i profesionalnog razvoja odgajateljske profesije. Problematizira se mogućnost dopunjavanja dominantno sociološke i ...pedagoške tradicije iz kojih su proistekli. Nizak društveni status odgajateljske profesije nije bitno poboljšan ni u kontekstu neprestanog nastajanja novih profesija u društvu kasne modernosti, ni u kontekstu bujanja različitih pristupa profesionalnom razvoju. Zato nas je zanimalo kakvi su stavovi odgajatelja o položaju i ugledu njihove profesije u našem društvu te postoji li povezanost navedenih stavova s odnosom odgajatelja prema profesionalnom razvoju. U prosincu 2013. godine metodom ankete provedeno je istraživanje na uzorku od N=270 odgajatelja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području Zagreba i Rijeke. Rezultati su pokazali da odgajatelji smatraju da obavljaju iznimno odgovoran posao koji je profesionalno, statusno i materijalno podcijenjen u našem društvu. Međutim, iz rezultata proizlazi da postoji i određena povezanost između pozitivnih kultura odgojno-obrazovnih ustanova, profesionalnog razvoja odgajatelja i njegove pozitivnije percepcije društvenog statusa odgajateljske profesije. Ta bi povezanost trebala biti dodatno istražena budući da otvara prostor za raspravu o mogućnostima promjene društvenog statusa profesije djelovanjem odozdo, u mikrokontekstu.
U radu se navode nedostatci tradicionalnih oblika profesionalnog razvoja učitelja (odgajatelja), a ističe vrijednost kontinuiranog istraživanja vlastite odgojno-obrazovne prakse, koje učitelje ...osposobljava za refleksivne praktičare. Takav se pristup profesionalnom razvoju, koji otvara put emancipaciji i profesionalnoj autonomiji učitelja, velikim dijelom oslanja na njihovo profesionalno povezivanje, zajedništvo i suradnju. Povezivanje i suradnja učitelja sa sustručnjacima vode prema razvoju profesionalne zajednice učenja, u kojoj oni zajedno istražuju i raspravljaju o vlastitoj odgojno-obrazovnoj praksi, i kontinuirano zajednički uče. Akcijskim - etnografskim istraživanjem, provedenim u četiri vrtića, nastojala se postupno podizati kvaliteta odgojno-obrazovne prakse te postići kultura dijaloga i zajedničko učenje kroz raspravu. U istraživanju se pokazalo kako kvaliteta zajedničkih rasprava svih djelatnika vrtića istodobno potiče razvoj odgojno-obrazovne prakse, ali se kroz razvoj prakse i sama povratno razvija. Kako predstavlja uzrok, ali i posljedicu ostvarivanja kvalitetnije odgojno-obrazovne prakse, rasprava se može smatrati temeljnim modalitetom zajedničkog učenja odgajatelja i stručnih suradnika vrtića te instrumentom razvoja vrtića u cjelini.
Autorice naglašavaju značenje učiteljevih shvaćanja regulacije
učenja. Naime, u okviru kognitivno – konstruktivističkog razumijevanja učiteljeva profesionalnog razvoja, učiteljevo postupanje je ...vođeno i utemeljeno u pojedinčevom sistemu uvjerenja, vrijednosti i principa. U teorijskim ishodištima ispostavljamo tri modela koja proučavaju utjecaj učiteljevih shvaćanja na njegova razmišljanja, doživljavanja i postupanja. U drugom dijelu prezentirani su rezultati istraživanja u kojem su sudjelovali slovenski osnovnoškolski (N=360) i gimnazijski (N=182) učitelji materinjeg jezika. U istraživanju su proučavane razlike u učiteljevim shvaćanjima regulacije učenja između grupa učitelja s obzirom na stupanj profesionalnog razvoja (prema F. Fuller), a koje su određene s obzirom na pitanja koja učitelj postavlja u svojem radu.
Početkom 21. stoljeća supervizija je u Hrvatskoj postajala sve prisutnija u području psihosocijalnog rada, pa su jačale inicijative za njezinim formalnim uvođenjem u sustav odgoja i obrazovanja, ...prije svega s ciljem pružanja kvalitetne potpore učiteljima i nastavnicima. Na temelju suradnje sa stručnjacima u obrazovanju i superviziji, Agencija za odgoj i obrazovanje izrađuje prijedlog projekta »Jačanje kapaciteta za integrativnu superviziju u Agenciji za odgoj i obrazovanje« u okviru programa pretpristupne pomoći Phare. Osnovni cilj projekta, u trajanju od 24 mjeseca (2007.–2009.), bio je osposobiti grupu od 15 viših savjetnika AZOO-a za integrativnu superviziju te im pomoći u osmišljavanju načina uvođenja integrativne supervizije u sustav odgoja i obrazovanja. Jedna od temeljnih aktivnosti Agencije za odgoj i obrazovanje jest stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika od predškolske do srednjoškolske razine. Za razliku od uobičajenog stručnog usavršavanja, integrativna supervizija povezuje različite oblike učenja na nov način tako da od slušatelja i primatelja informacija korisnici postaju aktivni sudionici te se integrativna supervizija uvodi kao metoda osobnog i profesionalnog razvoja.
