Negativni stereotipi o knjižničarima problem su s kojim se knjižničarska struka već dulje vrijeme susreće. Na njihovu dugotrajnost ukazuju i brojni radovi pisani na ovu temu, kako noviji, tako i oni ...starijeg datuma, a na koje se ovaj rad referira. Smatra se da su širenju i utvrđivanju takvih stereotipa velikim dijelom pripomogli uglavnom negativni medijski prikazi. Nepoznavanje struke, s jedne strane, i vjerovanje ovakvim stereotipima, s druge, dovodi do negativnog doživljavanja struke u javnosti, lošijeg samopoimanja kod njenih djelatnika, a takva slika može utjecati i na slabije financiranje knjižnicâ. Iz ovih razloga, treba ukazati na činjenicu da je stereotip tek jedna, često neutemeljena slika entiteta te da on, ukoliko je negativan, nerijetko može biti i jako štetan. Ovaj se rad bavi pitanjem utemeljenosti i negativne obojanosti dvaju uvriježenih knjižničarskih stereotipa (stereotipnom poimanju knjižničarstva kao mahom ženske profesije i stereotipnom poimanju knjižničara kao njenih neuglednih i nekomunikativnih predstavnika), kao i pitanjem potrebe za njihovim pobijanjem.
Sestrinstvo je danas priznata profesija koju nitko ne osporava. Moderno sestrinstvo favorizira edukaciju kao prioritet u profesionalnom životu medicinskih sestara. Više i visoko obrazovanje ...medicinskih sestara standard je u modernim državama. Uspješnost medicinske sestre ne ovisi samo o njezinoj humanosti i sposobnosti svladavanja suvremene tehnologije nego i o trajnoj edukaciji medicinskih sestara. Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti kakvi su stavovi i mišljenja studenata svih godina preddiplomskog studija sestrinstva o sestrinstvu, identitetu profesije, ulozi i položaju u zdravstvenom timu i obrazovanju, odnosno promjenama i mogućnostima u obrazovanju medicinskih sestara i tehničara u Republici Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovao ukupno 281 sudionik sa svih godina preddiplomskog studija sestrinstva. Najveći broj ispitanih, njih 87,19% (N = 245) u dobi je od 19 do 22 godine, prema očekivanju, veći je broj ispitanih osoba ženskog spola, njih 91,46% (N = 257), dok je u istraživanju sudjelovalo samo 8,54% (N = 24) ispitanika muškog spola. Dobiveni rezultati upućuju na veliku zainteresiranost za jačanje sestrinstva kao profesije te napredak sestrinstva k svjetlijoj i boljoj budućnosti u Republici Hrvatskoj.
The article clarifies the rate of professionalism in the field of geodesy and its position toward some other comparable professions with the help of sociological tools. The mirroring picture gained ...by this analysis enables the profession to find answers to the question of its position in the society and can serve as a stimulus for an empowered improvement of its quality for the experts and the profession itself.
Kako se profesionalno vide odgajatelji i ravnatelji? U članku se iznosi istraživanje o proučavanju znanja i kompetencija potrebnih odgajateljima i ravnateljima kako bi uspješno profesionalno ...djelovali u odgojno-obrazovnoj praksi.
The article shows the ethical codes applied by a Slovenian geodesy surveyor and clarifies with sociological tools the rate of professionalism in the field of geodesy from the professional ethics ...viewpoint. The mirroring picture gained by this analysis enables the profession to find the answers to the question regarding its position in the society and can serve as a stimulus for an accelerated improvement of its quality – for the experts and the profession itself.
Profesionalna etika važan je dio odgajateljeve profesije, na kojoj treba raditi, graditi je i nadograđivati. U članku se problematizira značenje i potrebitost profesionalne etike odgajatelja.
Pedagoški djelatnici inicijalnim obrazovanjem, praksom i trajnim usavršavanjem osim znanja, vještina i sposobnosti, razvijaju vrijednosti i stavove potrebne za poticanje cjelovitog razvoja djeteta. ...Uvjerenja i stavovi mogu znatno odrediti djelovanje pojedinaca. Stoga je s ciljem utvrđivanja razlike u uvjerenjima o odgoju djece i slici djeteta između roditelja pedagoških i nepedagoških zanimanja provedeno istraživanje na uzorku od 544 visokoobrazovana ispitanika. Uzorak je činilo 247 roditelja pedagoških zanimanja (odgojitelji, učitelji, nastavnici, pedagozi) i 297 roditelja nepedagoških zanimanja (ekonomisti, pravnici, zdravstveni djelatnici, inženjeri). Iako se u istraživanju krenulo od generalne hipoteze da ne postoji razlika u uvjerenjima o odgoju djece i slici djeteta između roditelja pedagoških i nepedagoških zanimanja, rezultati su pokazali postojanje razlike. Ispitanici koji su po zanimanju odgojitelji i učitelji više nego ispitanici drugih zanimanja smatraju da u odgoju djece nije potrebno tjelesno kažnjavanje, već da treba biti više aktivno uključen i koristiti se indukcijom. Također, imaju suvremeniji pogled na sliku djeteta. Na temelju svih rezultata moguće je zaključiti da postoji potreba većeg angažmana pedagoških djelatnika u poticanju razvoja pedagoške kompetencije roditelja.
Autor govori o potrebi profesionalnosti vjeroučitelja podsjetivši na početku na značajke i posebnosti suodnosa učitelja i vjeroučitelja, školskog vjeronauka i župne kateheze, odnosno školskog ...vjeroučitelja i župnog katehete, imajući posebno na umu lik učitelja u školi općenito i njegovo zanimanje. Osim toga ističe posebnost i značajke zvanja, zanimanja, poziva i duhovnosti vjeroučitelja općenito i prema dokumentima crkvenog učiteljstva, posebnu ulogu vjeroučitelja svjedoka vjere kao i potrebu za daljnjim profesionalnim i teološkim osposobljavanjem. Primjer pripreme vjeroučitelja na Salezijanskom papinskom sveučilištu u Rimu i na Katehetskom institutu Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu pokazuje brojne srodnosti, ali i neke specifičnosti. Članak završava osvrtom na neka aktualna pitanja vjeroučitelja u Hrvatskoj danas, kao što su pripravnički staž, polaganje stručnih ispita, služba mentora i savjetnika.
Autor posebice ističe njemačko okruženje u kojem je članak nastao te poimanje školskog vjeronauka koje tamo prevladava. Schepens želi prikazati duhovnost kao sastavnicu vjeroučiteljeve ...profesionalnosti, a odgojno iskustvo kao mjesto u kojemu se rađa duhovnost.
Danas se s raznih strana ističe važnost vjeroučiteljeve duhovnosti. Autor duhovnost smješta u kršćansko okruženje i ističe kako je duhovnost povezana s iskustvom življenja kršćanske vjere. Duhovnost vjeroučitelja blisko je povezana s vršenjem njegove profesije u školskom okruženju. Kao zaposlenik škole, on ima specifičan odgojno-obrazovni zadatak. Po svojoj povezanosti s Crkvom, pozvan je i na kritičku solidarnost s Crkvom. Kao specifičan "pastoralni djelatnik", nastoji pomoći mladima da bliže i što sveobuhvatnije upoznaju kršćansku religiju. Kao teološki kompetentna osoba, pomaže mladima da u vjeri dobiju bolje motrište za svoj život. Stoga je pozvan gajiti osoban odnos prema kršćanskoj poruci. Danas to konkretno znači da je vjeroučitelj pozvan biti svjedok vjere u školskom okruženju, a ujedno i specifičan "prorok" i "pastir" koji pomaže učenicima na putu njihovoga osobnog razvoja i rasta njihove samostalnosti.
Živimo u svijetu u kojem se uočava opća kriza profesionalnog vrednovanja nastavnika općenito: njihov se rad ne vrednuje na odgovarajući način. Vjeroučitelji osjećaju potrebu da budu društveno, ...profesionalno i crkveno priznati. Nedovoljno profesionalno priznavanje očituje se i kao niža plaća i kao drugačiji pristup prema vjeroučiteljima na poslu. Na crkvenom području osim pojedinih izjava i podjele kanonskog mandata, važno je vrednovanje vjeroučiteljeva rada i područje njegova angažiranja u sindikatima. Vjeroučitelji, koji imaju istu razinu obrazovanja kao i ostali nastavnici, svojim djelovanjem i podučavanjem pridonose odgoju i obrazovanju u pozitivnim vrijednostima te cjelovitom odgoju i obrazovanju učenika. Forum podržava konfesionalno opredjeljenje školskog vjeronauka. Svojim djelovanjem, Forum Erelgune će i nadalje nastojati podržavati specifičan doprinos vjeroučitelja na društvenom, profesionalnom i crkvenom području.
PDF
