U radu je dan kratak pregled tehnoloških procesa masovne proizvodnje sirovog čelika u Republici Hrvatskoj (RH) u razdoblju od 1954. do 2020. godine s naglaskom na proizvodnju čelika u razdoblju od ...1992. do 2020. godine. Proizvođači čelika bile su željezare u Sisku i Splitu. Masovna proizvodnja čelika provodila se u Siemens-Martinovim (Sisak) i elektrolučnim pećima (Sisak i Split). Danas se čelik proizvodi samo u ABS Sisak d. o. o. u moderniziranoj elektrolučnoj peći uključujući i primjenu postupaka sekundarne metalurgije (lonac-peć i vakuum otplinjač). Zbog devastacije prerađivačkih kapaciteta (prije 2012. godine) u Željezari Sisak i gašenja proizvodnje čelika u Željezari Split u RH danas nema mogućnosti plastične prerade vlastitog čelika u poluproizvode i/ili gotove proizvode. U RH je u razdoblju od 1954. do 2020. godine ukupno proizvedeno oko 9,3 Mt sirovog čelika (ugljični i niskolegirani čelici). Sažeto je prikazana i uloga visokoškolskog obrazovanja i znanstvenoistraživačkog rada u proizvodnji čelika u RH.
Obična heljda (Fagopyrum esculentum Moench) posljednjih godina privukla je veliku pozornost zbog visoke prehrambene vrijednosti i ljekovitih svojstava. Ova kultura ima dugu povijest uzgoja u ...sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a posebno je interesantna u sustavu ekološkog uzgoja. Posljednjih godina raste interes za proizvodnjom i konzumiranjem heljde, no problem predstavlja nedostatak odgovarajućeg sjemenskog materijala. Naime na sortnoj listi Republike Hrvatske nema niti jedne upisane sorte heljde, te se sadašnja proizvodnja temelji uglavnom na sjemenu tradicijskih kultivara (lokalnih populacija) te na uvozu stranih (uglavnom slovenskih) sorata od strane vlasnika OPG-ova. Cilj ovog rada je informirati stručnu javnost o utjecaju načina proizvodnje i roka sjetve na morfološka i agronomska svojstva tradicijskog kultivara heljde Varaždinska. Na osnovu rezultata ovog istraživanja nije utvrđena značajna razlika tradicijskog kultivara u odnosu na strane sorte ni u jednom od mjerenih morfoloških (visina biljke, broj grana po biljci i broj cvatova po biljci) i agronomskih (masa zrna po biljci i masa 1000 zrna) svojstava. Način proizvodnje (konvencionalni, ekološki) također nije značajno utjecao na prosječne vrijednosti mjerenih morfoloških i agronomskih svojstava, iako je utvrđena veća vrijednost morfoloških svojstava u ekološkoj proizvodnji.
Due to its high nutritional value and medicinal properties buckwheat (Fagopyrum esculentum Moench) has attracted increasing attention in recent years. This crop has a long history of cultivation in northwestern Croatia. There is special interest in growing buckwheat in organic cropping system. In recent years, interest on the production and
consumption of buckwheat is growing, but the problem is the lack of appropriate seed material. Not a single variety of buckwheat is registered on the variety list of the Republic of Croatia, and the current production is based mainly on seeds of traditional cultivars (local populations) and on the import of foreign (mostly Slovenian) varieties by family farm owners. The aim of this paper is to inform the professional public about the impact of cropping systems and sowing dates on the morphological and agronomic traits of the traditional buckwheat cultivar Varaždinska. Based on the results of this research, no significant difference was found between the traditional cultivar in relation to foreign varieties in any of the measured morphological (plant height, number of branches per plant and number of inflorescences
per plant) and agronomic (grain weight per plant and 1000 grain weight)
traits. The cropping systems (conventional, organic) also did not significantly affect the average values of the measured morphological and agronomic traits, although a higher value of morphological traits in
organic cropping system was found.
Duhan se na području Hercegovine počeo uzgajati u 17. stoljeću. Proizvodio se za vlastite potrebe, dok su se viškovi koristili za robnu razmjenu. Turska je na ovim prostorima prva uvela jednu vrstu ...poreza na njegovu proizvodnju, da bi pred kraj svoje vladavine uspostavila monopol na duhan. Dolaskom Austrougarske uvodi se pravičniji monopolski zakon koji je doveo do uspona proizvodnje duhana u Hercegovini. Takvo stanje zadržalo se do 1918. godine kada prilike za hercegovačke proizvođače postaju manje povoljne. Nepravedna procjena duhana za vremena Kraljevine Jugoslavije, niske otkupne cijene, porezna opterećenja i takse na proizvodnju dovele su do pojave krijumčarenja duhana. U doba nove Jugoslavije također su zabilježeni usponi i padovi u produkciji duhanske sirovine, a takav trend se zadržao do Domovinskog rata. Premda su se carstva, vlasti i monopolski zakoni mijenjali, duhan je dugi niz godina predstavljao osnovicu hercegovačkog gospodarstva.
Tobacco began to be grown in Herzegovina in the 17th century. It was produced for its own needs, while surpluses were used for commodity exchange. Turkey was the first country to introduce a tax on its production, and at the end of its rule established a monopoly on tobacco. With the arrival of Austria Hungary, a more equitable monopoly law was introduced, which led to the rise of tobacco production in Herzegovina. This state of affairs persisted until 1918 when opportunities for Herzegovinian producers became less favorable. Unfair assessment of tobacco during the time of the kingdom of Yugoslavia, low purchase prices, tax burdens and taxes on production led to the emergence of tobacco smuggling. In the time of the new Yugoslavia, there were also ups and downs in the production of tobacco raw materials, and such a trend persisted until the Homeland War. Although empires, authorities and monopoly laws changed, tobacco was for many years the basis of Herzegovinian economy.
U radu je analizirana klasifikacija zemljista Backe na osnovu
morfolosko-genetskog kriterijuma. Klasifikacija pedoloskog pokrivaca Backe
obuhvata tri reda i deset klasa: a) automorfni, b) hidromorfni ...i v)
halomorfni red zemljista. U automorfnom redu zemljista cernozem predstavlja
najdominantniji tip zemljista (94,5%), zatim ritska smonica (2,67%) i
rigosoli (1,26%). Cernozem je u Backoj formiran na lesnim zaravnima, lesnim
i aluvijalnim terasama. Hidromorfni red zemljista je predstavljen livadskim
crnicama (66,9%), aluvijalnim zemljistima (19,1%) i ritskim crnicama (13,1%).
Livadske crnice u Backoj zauzimaju aluvijalne ravni autohtonih backih reka
i odlikuje ih znatan broj podtipova. U halomorfnom redu zemljista soloncaci
imaju dominantno ucesce (57,7%), solonjeci (32,1%) i solodji (svega 10,1%).
Njihov areal distribucije u Backoj obuhvata fosilne recne i lesne terase.
Povoljna struktura i distribucija plodnih tipova zemljista omogucava planiranje
odrzive poljoprivredne proizvodnje u Backoj.
U ovom radu je analizirana proizvodnja uljane repice kroz četiri vegetacijske sezone od 2016./2017. do 2019./2020. godine na području Valpova (Osječko-baranjska županija). Prosječne temperature u ...vegetacijama uljane repice od 2016./2017. do 2019./2020. godine su iznosile nešto više od 10°C. Ukupna količina oborina u vegetaciji uljane repice (rujan – lipanj) se kretala od 443,1 mm (2019./2020. godine) do 624,2 mm (2017./2018.). Temperature za vrijeme sjetve nisu odstupale od višegodišnjeg prosjeka i bile su povoljne za uljanu repicu, što je uz dovoljnu količinu oborina nakon sjetve rezultiralo dobrim nicanjem uljane repice u svim analiziranim godinama. Specifičnost 2017./2018. vegetacijske sezone je da su visoke temperature zraka u travnju i svibnju dovele do ranijeg sazrijevanja uljane repice, što je pomaknulo rok žetve za 20-ak dana prije uobičajenih rokova krajem lipnja. Suprotno, 2018./2019. obilježena je većim količinama oborina u lipnju (112,8 mm), što je dovelo do pomicanja rokova žetve za nekoliko dana. U analiziranom razdoblju ostvaren je prosječan sjemena 3,1 t ha-1, a ovisno o vegetacijskoj sezoni prinos je varirao od 2,69 t ha-1 (2019./2020.) do 3,47 t ha-1 (2016./2017.).
This study analyzes the production of oilseed rape in four vegetation seasons (2016/2017. - 2019/2020) in the area of Valpovo (Osijek-Baranja County). Mean temperature in oilseed rape vegetation from 2016/2017 to 2019/2020 was around 10 °C. The total amount of precipitation in rapeseed vegetation (September - June) ranges from 443.1 mm (2019/2020) to 624.2 mm (2017/2018). The temperature during sowing did not deviate from the multi-year average, and was favorable for oilseed rape. With that regard, the rainfall after sowing was enough for oilseed rape emergence. Specificity of 2017/2018 growing season was very high air temperature in April and May, which led to the earlier harvest of the oilseed rape by about 20 days. On the contraty, 2018/2019 year had high rainfall in June (112.8 mm), which delyed the harvest for a few days. The average seed yield in the analyzed period was 3.1 t ha-1 and it varied from 2.69 t ha-1 (2019/2020) to 3.47 t ha-1 (2016 / 2017).
Uzgoj vinove loze i proizvodnja vina imaju dugu tradiciju na podneblju Hercegovine. Vremenom se u Hercegovini među mnoštvom vinskih kultivara lokalnog sortimenta svojom kakvoćom izdvojio kultivar ...Žilavka. Uz Žilavku se u hercegovačkim nasadima vinove loze uzgajaju i prateće sorte Bena, Krkošija i Dobrogostina. Zahvaljujući dobrim proizvodnim osobinama te specifičnom, ugodnom mirisu vina Žilavka predstavlja najzastupljeniju autohtonu sortu Hercegovine. U kombinaciji s pratećim sortama daje visokokvalitetno bijelo vino koje je 1970. godine zakonom zaštićeno i proglašeno čuvenim pod nazivom Žilavka Mostar.
The cultivation of vines and the production of wine have a long tradition in the region of Herzegovina. Over time, in Herzegovina, among the multitude of wine cultivars of the local assortment, the cultivar Žilavka stood out with its quality. Along with Žilavka, accompanying varieties of Bena, Krkošija and Dobrogostina are grown in Herzegovinian vine plantations. Thanks to its good production characteristics and the specific, pleasant smell of wine Žilavka represents the most common indigenous variety of Herzegovina. In combination with accompanying varieties, it gives high-quality white wine, which was protected by law in 1970 and declared famous under the name Žilavka Mostar.
Prema povijesnim podatcima vinova loza se na području Hercegovine uzgajala i u vrijeme starih Ilira, odnosno plemena Daorsa. Ljetopisi navode da su Rimljani, Dubrovčani, Turci i Habsburgovci bili ...pohlepni za ovom zemljom upravo zbog vinove loze i grožđa. Za turske okupacije razvoj vinarstva u Hercegovini bio je prilično usporen i ograničen. U to doba proizvodnja vina u smanjenom obujmu održala se na području Hercegovine, iz koje se vino uvozilo u Bosnu. Dolaskom Austrougarske na ove prostore vinarski sektor je revitaliziran, zbog čega je proizvodnja vina doživjela svoj maksimum 1912. godine. Nositelji razvoja vinarstva koncem 19. i početkom 20. stoljeća bili su privatni vinari i podrumari. Progresu vinarskog sektora pridonijeli su i franjevci koji su proizvodnji i preradi vina pridavali veliki značaj. Svjetski ratovi, vinske krize, poreska opterećenja na vino i rakiju, pojava filoksere i mnogi drugi činitelji utjecali su na vinogradarstvo i vinarstvo ovog područja.
According to historical data, the vines were grown in the time of the ancient Illyrians or the Daors tribe. The chronicles state that the people of Romans, Dubrovnik, Turk and Habsburgs were greedy for this land just because of the vines and grapes. During the Turkish occupation the development of winemaking in Herzegovina was rather slow and limited. At that time wine production in a reduced volume took place in Herzegovina and from there wine was transported to Bosnia. With the arrival of Austria-Hungary in this area the wine sector was revitalised and wine production reached its maximum in 1912. The bearers of winemaking development in the late 19 th and early 20 th centuries were private winemakers and cellarmen. The Franciscans also contributed to the progress of the wine sector giving great importance to the wine production and processing. World wars, wine crises, tax burdens on wine and brandy, the emergence of phylloxera and many other factors have influenced viticulture and winemaking in this area.
Nedovoljno iskorištena biomasa i različiti tokovi organskog otpada su u današnje vrijeme u fokusu istraživanja proizvodnje obnovljive energije, zbog raširene upotrebe fosilnih goriva i emisije ...stakleničkih plinova. Osim toga, jedan od glavnih ekoloških problema je stalno povećanje broja tokova organskog otpada. U mnogim je zemljama održivo gospodarenje otpadom, uključujući prevenciju i smanjenje otpada, postalo prioritet radi smanjenja onečišćenja okoliša i emisije stakleničkih plinova. Primjena tehnologije proizvodnje bioplina jedna je od obećavajućih metoda traženja rješenja za aktualne energetske i ekološke probleme. Svrha je ovog preglednog rada bila prikazati konvencionalne i nove sustave za proizvodnju bioplina te tehnologije pročišćavanja i obogaćivanja bioplina, koje se danas primjenjuju u velikom mjerilu, s posebnim naglaskom na uklanjanje CO2 i H2S. Ovaj rad također daje pregled sirovina i parametara važnih za proizvodnju bioplina, kao i podataka o korištenju digestata i primjeni molekularne biologije za poboljšanje proizvodnje bioplina.
U zaštićenim prostorima koji se koriste za proizvodnju povrća dominira uzgoj rajčice. Proizvodnja rajčice može se obavljati tijekom proljeća, jeseni i zime, u ovisnosti od područja uzgoja i ...mogućnosti zagrijavanja zaštićenih objekata. U južnim područjima Hercegovine proizvodnja je ekonomičnija, s obzirom na blage zime i manje potrebe za utroškom energenata. Najzastupljenija je rana proljetna i proljetna proizvodnja kojom se postižu visoki prinosi i ostvaruju dobre tržišne cijene. U radu će biti opisani postupci proizvodnje presadnica, obrade i pripreme tla, mjere njege pa sve do berbe plodova rajčice.
Tomato production dominates in protected areas used for vegetable production. Tomato production can be done during spring, summer and winter, depending on the area of cultivation and the possibility of heating protected facilities. In the southern areas of Herzegovina production is more economical due to mild winters and lower needs for energy consumption. The most common is early spring and spring production which achieves high yields and good market prices. The paper will describe the procedures for seedling production, tillage and soil preparation, care measures up to the harvest of tomato fruits.
Upotreba kaolinske gline u uzgoju voća Soldo, Tomislav; Duralija, Boris; Benčić, Đani ...
Glasnik Zaštite Bilja,
06/2022, Letnik:
45, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Proizvodi na bazi kaolinske gline sve više se koriste u proizvodnji voća, a posebice onoj ekološkoj. Posljednjih godina prisutan je trend značajnog smanjenja broja dozvoljenih konvencionalnih ...sredstava za zaštitu bilja od štetnih organizama, što za posljedicu ima i postupni prijelaz s konvencionalne na ekološku proizvodnju voća. U ovom radu prikazane su mogućnosti korištenja proizvoda na bazi kaolinske gline u voćarstvu. Predstavljene su mogućnosti korištenja kaolinske gline u zaštiti od štetnika i bolesti, smanjenju ekološkog stresa uzrokovanog visokim temperaturama, zaštiti od ožegotina, povećanju uroda, poboljšanom obojenju i kvaliteti ploda. Kaolinska glina ima velike mogućnosti za unaprjeđenje voćarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, napose u ekološkoj proizvodnji, gdje zbog svoje široke primjene i učinkovitosti postaje praktički nezaobilazna.
Kaolin clay-based products are increasingly used in fruit growing, especially in organic farming. In recent years, the emphasis has been on a significant reduction in the number of conventional protective measures against diseases and pests. The gradual transition from conventional to organic fruit production is also noticeable. This paper presents the possibilities of using kaolin-clay based products in fruit growing. The possibilities of using kaolin clay to protect against pests and diseases, reduce environmental stress from high temperatures, protect against burns, increase yield, improve color and fruit quality are presented. Kaolin clay has great potential for improving fruit production in the Republic of Croatia, especially in organic farming, where its wide application and efficiency make it practically unavoidable.