Od početka svjetske gospodarske recesije 2008. godine pa i uoči nje, praćene su promjene gospodarskih pokazatelja u veterinarskim stanicama i ambulantama. Neki autori su u nekoliko navrata pisali o ...potencijalnim uzrocima i posljedicama krize na poslovanje veterinarskih organizacija. U žarištu interesa bilo je više pokazatelja od kojih su tri praćena u ovom istraživanju. To su: prosječna neto plaća, broj zaposlenih i ukupni prihod. Oni su prikazani za razdoblje od 2003. do 2017. godine. Radi stjecanja jasnijeg uvida u okolnosti u kojima su poslovale, našu smo pažnju proširili i na općenitije pokazatelje gospodarske aktivnosti na razini ukupnog gospodarstva (bruto domaći proizvod, jav- ni dug, zaposlenost, broj i dobna struktura stanovništva, uvoz i izvoz) i poljoprivrede kao bitne odrednice aktivnosti veterinarskih organizacija. Naime, rezultati istraživanja pojedinih autora pokazuju da je recesija više naštetila veterinarstvu negoli ukupnom gospodarstvu pa smo željeli u široj ekonomskoj slici uočiti naznake buduće gospodarske stvarnosti i upozoriti na njih. S obzirom na to da su gospodarski trendovi potaknuti i vođeni potrebama ljudi, demografski podatci mogu pomoći pri otkrivanju makro i mikro trendova. Zato smo u promatranje uključili i demografske pokazatelje. Ukupni prihod i broj zaposlenih u veterinarskim stanicama smanjivali su se, dok su plaće lagano rasle do 2008. a zatim stagnirale. U veteri- narskim ambulantama, za razliku od stanica, svi pokazatelji su rasli, no u godinama nakon početka recesije plaće su uglavnom stagnirale ili lagano padale. U 2017. godini zabilježen je lagani porast neto plaća i u veterinarskim stanicama i u veterinarskim ambulantama. Zabilježene promjene u kretanju poljoprivrednih i općih demografskih i gospodarskih trendova poput: bitnog smanjenja broja reproduktivnih životinja i proizvodnje mlijeka i jaja, starenja ljudske populacije i smanjenja nataliteta, stalno rastućeg uvoza hrane i pića i uvoza općenito te uočena jaka korelacija između duga i broja stanovnika, i rastući pritisak na novo zaduživanje upućuju na izvjesnu daljnju stagnaciju ili smanjivanje gospodarskih aktivnosti veterinarskih organizacija. Porast proizvodnje bio je najizraženiji u broju košnica i proizvonji meda, u uzgoju ovaca i konja te tovu pilića. Evidentno je da su se najviše smanjivale one stočarske proivodnje koje zahtijevaju više vještine, potrošenog vremena i intenzivnijeg rada, dok su porasle one koje traže manje rada i jednostavnije postupke. Struktura proizvodnje prilagođavala se potrebama i mogućnostima koje proizlaze iz strurkture radne snage.
Changes in economic indicators in veterinary organizations have long been monitored, particularly since the beginning of the global economic recession in 2008. There are a number of reports on the potential causes and consequences of the 2008 crisis on the operations of veterinary organizations, focusing on a number of indicators, three of which are considered here: average net salary, number of employees and total income. These data were collected for the period 2003–2017. To obtain clearer insight into the circumstances of operations, we extended our attention to more general indicators of economic activity at the level of the national economy (gross domestic product, public debt, employment, population and age structure, imports and exports) and agriculture as an important component of veterinary activities. Other studies have shown that the recession did more harm to veterinary medicine than to the general economy, and therefore, we wanted to examine this and warn about the future economic reality in the overall economic picture. Given that economic trends are driven by human needs, demographics can help identify macro and micro trends and therefore demographic indicators were included in the study. Total income and number of employees at larger veterinary organizations declined as wages rose slightly until 2008 and then stagnated. In smaller veterinary practices, all indicators rose, but in the years following the onset of the recession, wages generally stagnated or fell slightly. In 2017, there was a slight increase in net salaries in both types of veterinary organizations. Changes in agricultural and general demographic trends, such as a significant decrease in the number of reproductive animals and milk production, an aging human population and a decrease in the birth rate, together with the strong correlation between debt and population, suggest certain further stagnation or decrease in the economic activity of veterinary organizations.
Proizvodnja ranog krumpira na području općine Ljubuški ima višegodišnju tradiciju. S ciljem sigurnijeg plasmana proizvedenog krumpira proizvođači su se udružili kroz osnovanu poljoprivrednu zadrugu ...koja organizira proizvodnju na 298 ha. Rani krumpir iz Ljubuškog postao je brend koji je na tržištu prepoznatljiv pod nazivom „Ljubuški rani“. Dominantni kultivari u uzgoju su Anays i Carrera, a ukupna proizvodnja iznosi 6.000 tona. Zbog ranijih rokova sadnje, uzgoj krumpira u pravilu ne ograničava pojava štetnih organizama. Pojedinih godina ekonomski značajne štete može pričiniti krumpirova zlatica.
Production of early potatoes in the municipality of Ljubuški has a long tradition. In order to secure the marketing of the potatoes produced, the producers have partnered through an established agricultural cooperative that organizes production on 298 hectares. Early potatoes from Ljubuški became a brand recognizable on the market under the name „Ljubuški early potatoes“. Dominant cultivars in cultivation are Anays and Carrera, and the total production is 6.000 tons. Due to earlier planting dates, growing potatoes does not, as a rule, limit the appearance of harmful organisms. Some years of economically significant damage can be caused by potato beetle.
Zbog čestih pojava stresnih uvjeta u poljoprivrednoj proizvodnji primjena biostimulatora postala je redovna tehnološka mjera. Pravilnom primjenom biostimulatora smanjuje se negativan učinak brojnih ...stresnih uvjeta, poput niske ili visoke temperature, nedostatka vlage i ostalih stresnih uvjeta. Danas se najviše upotrebljavaju biostimulatori na bazi aminokiselina jer oni imaju dokazani učinak na biljku, male doze primjene te prihvatljivu cijenu za poljoprivrednog proizvođača. Kod izbora biostimulatora potrebno je voditi računa o količini i sastavu aminokiselina u proizvodu kako bi primjenom bio ostvaren očekivani učinak. Na tržištu danas postoji veliki broj preparata te se izbor može prilagoditi svim vrstama poljoprivredne proizvodnje; od proizvodnje na otvorenim poljima ratarskih kultura do intenzivne proizvodnje povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima.
Due to the frequent occurrence of stressful conditions in agricultural production, the use of biostimulants has become a regular technology solution against stress. The proper and frequently use of biostimulants reduces the negative effects of many stressful conditions, such as low or high temperature, lack of moisture in soil and other stressful conditions. Nowdays, amino acid-based biostimulants are the most widely used due to proven positive effect on the plant, low doses of application, and a reasonable price for the farmers. The amount and composition of the amino acids in the product must be taken like important factor for bisostimulants use in order to achieve the best effect on application. There are many products on the market today and the choice can be adapted to all types of agricultural production; from cheap production in open arable crops until to intensive production of vegetables and flowers in protected greenhouses.
Lijeska (Corylus spp.) u odnosu na ostale voćne vrste posljednjih godina bilježi najveći rast u količini deklariranog sadnog materijala iz domaće proizvodnje i uvoza. S evidentiranih 4 137 ha ...proizvodnih površina lijeska je četvrta voćna vrsta po zastupljenosti u RH. Većina proizvodnje smještena je na području kontinentalne Hrvatske s naglaskom na obronke Papuka, Krndije i Bilogore. Najzastupljeniji uzgojni oblik je modificirana grmolika vaza, ali se u novijim nasadima uočava uzgojni oblik stablo te gušći sklopovi sadnje koji bi trebali olakšati strojnu berbu. Prema podacima FAO-a u Hrvatskoj se godišnje proizvede od 1 000 do 1 500 tona lješnjaka u ljusci. U nasadima su najzastupljenije sorte 'Istarski duguljasti' i 'Rimski'. Rezultati istraživanja lijeske u našim agroekološkim uvjetima pokazuju da sorte lijeske imaju dobru i redovitu rodnost. Zbog zahtjeva konditorske industrije daljnja istraživanja treba usmjeriti na poboljšanje sortimenta uvođenjem novih sorti sitnijeg ploda i okrugle jezgre.
Polazeći od koncepta "socijalnog života stvari" Ardžuna Apaduraja u radu se razmatra "ukupan put" odevnih predmeta od proizvodnje, preko distribucije do potrošnje u posleratnoj Jugoslaviji. Iako je ...racionalisanje odeće i obuće bilo uslovljeno ratnim razaranjima i njihovom nedovoljnom proizvodnjom usled zvaničnog favorizovanja teške industrije, najveći deo frustracija potrošača bio je rezultat strukturalnih karakteristika komandne ekonomije. Poređenjem sa literaturom o kulturi oskudice u ostalim socijalističkim zemljama, nastojaćemo da otkrijemo anomalije proizvodnog i distributivnog sistema, kontradikcije između proklamovanih ideoloških ciljeva i svakodnevnih praksi, (ne)skrivena nezadovoljstva građana uslovljena stalnom potragom za adekvatnom odećom, te značaj socijalnih veza za proces kupovine. Izvore podataka o birokratskom planiranju i specifičnim neravnotežama ugrađenim u sistem predstavljaće novinski tekstovi i karikature.
Temeljna sirovina za proizvodnju željeza tijekom kasne antike i ranoga srednjeg vijeka na prostoru Podravine bila je močvarna željezna ruda. Analiza rudnih ležišta i svojstava ruda može doprinjeti ...razumijevanju prirodnih mehanizama koji uvjetuju način eksploatacije i uporabu ruda u prošlosti. Međutim, ubikacija ležišta je izazovna zbog mogućnosti degradacije, potpunoga iskorištavanja te inhibicije obnove ili razvoja ležišta, prvenstveno uzrokovanih ljudskom aktivnošću i utjecajem na okoliš. U suvremenome krajoliku Podravine najviši potencijal za razvoj ležišta i jedino, djelomično razoreno ležište, ustanovljeno je na položaju Kalinovac – Hrastova greda 1 – 3. Na osnovi njegove analize izveden je model mehanizma formiranja, fizionomije i položaja ležišta u Podravini te je povedena rasprava o metodama eksploatacije kao i potencijanim prostorima pojave ležišta u odnosu na položaje arheoloških lokaliteta s tragovima proizvodnje željeza. U svrhu analize tehnološke iskoristivosti ruda sličnih svojstava iz arheološkoga konteksta, provedeno je eksperimentalno taljenje kalinovačke rude. Na osnovi rezultata objašnjavaju se čimbenici koji su mogli onemogućiti proizvodnju spužvastoga željeza. Potonje istraživanje ukazuje i na tehnološku prilagodbu u prošlosti, preradu ruda uvjetovanu prirodnim preduvjetima, prvenstveno promjenjivim svojstvima močvarnih željeznih ruda i karakterom ležišta. Pri analizi se koriste podaci dobiveni površinskim terenskim pregledom, geoarheološkim sondiranjem, geoprostornim analizama, eksperimentalnim testiranjem i mineraloškim (XRD) te kemijskim analizama (ICP – AES) uzoraka razvojnih faza rude i zgure dobivene kroz postupak eksperimentalnoga taljenja.
The fundamental raw material used for iron production in the Podravina region during late antiquity and the early Middle Ages was the bog iron ore. Analysis of ore properties and deposits can contribute to the understanding of natural mechanisms that conditioned the exploitation and use of ores in the past. However, locating the deposits is challenging, due to the possibility of full exploitation, degradation and inhibited regeneration or development caused primarily by human activities and impact on the environment. In the modern landscape of Podravina, the Kalinovac – Hrastova Greda 1 – 3 position had the highest potential for ore development and the only, partially destroyed ore deposit. Based on its analysis, a model of the formation mechanism, physiognomy and deposit positioning in Podravina is proposed and methods of exploitation and the potential area of the deposit occurrence in relation to the positions of archaeological sites with iron production remains are discussed. To analyse the technological usability of ore samples with similar properties from the archaeological context, experimental testing of the smelting process was performed with the Kalinovac ore. Based on the results, the factors that could inhibit the production of iron blooms are explained. The latter research also implies a past technological adaptation, ore dressing conditioned by natural preconditions, primarily the variable properties of bog iron ores and the nature of the deposits. Data from surface field survey, geoarchaeological probing, geospatial analysis, experimental testing and mineralogical (XRD) and chemical analysis (ICP – AES) of samples of ore development stages and slag obtained through experimental smelting are used in the analysis.
Uz rižu i pšenicu kukuruz je najznačajnija poljoprivredna kultura koja na svjetskoj razini osigurava trećinu energetskih potreba u stočarskoj proizvodnji. Osim u stočarstvu primjenjuje se i u ...ljudskoj ishrani kao i u proizvodnji različitih industrijskih proizvoda. Proteklih desetak godina odvijale su se značajne oscilacije cijena kukuruza uvjetovane ne samo njegovom proizvodnjom već i načinom korištenja. Najviše cijene kukuruza u proteklih desetak godina ostvarene su 2012. godine kada je njegova prosječna cijena bila gotovo 300 USD po toni. Unatoč projiciranom smanjenju površina pod kukuruzom do 2020. godina za 10%, predviđa se 6,7%-tno povećanje njegove proizvodnje kao posljedica rasta prinosa s danas prosječnih 5,6 t ha-1. U Hrvatskoj i Sloveniji kukuruz je, prema zasijanim površinama vodeća kultura, s prosječnim prinosima iznad svjetskog prosjeka. U analiziranom desetogodišnjem razdoblju prosječna proizvođačka cijena u Sloveniji 11 USD po toni viša je u odnosu na usporednu vrijednost u Hrvatskoj.
Krizantema se posljednjih trideset godina intenzivno uzgaja na području Hercegovine. Zbog povoljnih klimatskih prilika proizvodnja se odvija na otvorenom polju, kao i unutar zaštićenih prostora. ...Uzgoj krizantema uglavnom se zasniva na proizvodnji rezanog cvijeta i lončanica za blagdan Svih svetih. U zasadima krizantema redovito se pojavljuju različiti štetni polifagni organizmi koji pojedinih godina mogu ugroziti proizvodnju. Najznačajniji štetnici krizantema na području Hercegovine su lisne uši, tripsi i kukuruzni moljac
Chrysanthemum has been intensively cultivated in Herzegovina for the last 30 years. Due to favorable climatic conditions production takes place in the open field as well as within the protected areas. Chrysanthemum plantation is mainly based on the production of cut flower
and flower pots for the Feast of All Saints. Chrysanthemum seedlings regularly have various harmful polyphagous organisms that can endanger production in some years. The most significant pests of chrysanthemum are aphids, thrips and corn moth.
Predmet je ovoga rada razvoj zakonodavstva nadležnoga za regulativu lijekova u Banskoj Hrvatskoj u razdoblju Austro-Ugarske i na istom području kasnije, između dva svjetska rata, u okviru nove države ...(Kraljevstvo/Kraljevina SHS, odnosno Kraljevina Jugoslavija). Na početku vremenskoga razdoblja samo su ljekarne po propisima farmakopeje izrađivale službene lijekove. Na kraju promatranoga razdoblja to je područje imalo farmaceutsku industriju, sposobnu pratiti dosege svjetske farmaceutske industrije. Rad je napravljen s namjerom prikazati kako je zakonodavstvo pratilo novosti u farmaciji i farmaceutskoj industriji te kako je također proaktivno uvodilo i činilo obvezatnim nova praćenja svojstava lijekova.
The variety of human diseases and necessity for curing them resulted in the appearance of medicines and medical treatments. Traditional or people’s medicines had been applied in the old times. Rulers realized over time the importance of getting medicines and medical treatments codified. Pharmacies, being in charge for the production of medicines, existed from 13th century. The Habsburg Monarchy proclaimed the General Sanitary Order (Das Generalsanitätsnormativum) in 1770, codifying that physicians should visit pharmacies and control their work once a year. The pharmaceutical industry has taken over medicines production in the late 19th and the first half of the 20th century in Western Europe and North America, and new methods of medicines production has been occurring ever since. The Banal Croatia, which included today’s Croatia without Međimurje, Baranja (Baranya), Istria and Dalmatia, had been relatively independent in the health policies in the period from 1869 to 1918, and passed the Law on Pharmacies in 1894. The Law stipulated the control of pharmacies rather than the control over the pharmaceutical industry. The traditional approach prevailed in healing of many different health issues at the times when modern medicines had not yet been developed. Pharmacists were barred from knowing the properties of medicines made by manufacturers, since manufacturers have kept ingredients and recipes of their sources of income secret. State was the only one privy to all of the properties of a medicine and such a medicine was usually known as „a secret remedy“. The Banal Croatia witnessed the birth of a large-scale manufacturing of secret remedies by companies held by Adolphe Thierry de Chateauvieux and Eugen Viktor Feller. The interwar period saw the proliferation of the Croatian pharmaceutical industry. The Kingdom of Yugoslavia, in which the area of the Banal Croatia had been extended to Međimurje and Baranja, established the control of medicines made by the growing pharmaceutical industry. At first, the manufacturers were responsible for their products. In 1925 a state surveillance and control of medicines production and sale was established. It meant that the state had accepted the responsibility for the quality of medicines thereby making the state quality-proof assignments put on package inserts of medicines, as well as making the state registries and other documents regarding the medicines control. The Control of Biologics Act of 1930 made it clear that biological medicines are more important and that they treated efficiently the larger scope of health issues than chemical medicines had. The regulation related to the state control of medicines from the same year had been the biggest achievement of the interwar medicines state control. The regulation of medicines became an overall state affair, with the state comptrollers actively involved in the control of each and every batch of medicines. Banovina Hrvatska, which had included the former Banal Croatia, created the state institutes for production as well as control of medicines aimed at the centralization and co-ordination of production and control of medicines. The assessment of the properties of medicines improved as well, from the control of harmlessness to the controls of purity and potency. The control of efficiency was introduced later. The development of the production and regulation of medicines in the territory of Banal Croatia in the timeframe selected for this article moved in line with the development that occurred in the Western Europe and North America. When the Second World War broke out modern medicines regulation was already in existence.
PDF
