Osnovni cilj ovog izlaganja je da u kratkim crtama upoznam ovaj skup s naporima koje činimo da bi u ovim zaista teškim uvjetima privređivanja obezbijedili što veću proizvodnju mlijeka.
Svrha je ovoga rada bila primijeniti izolirane i okarakterizirane autohtone funkcionalne starter kulture iz tradicionalnih hrvatskih kobasica, te procijeniti njihov potencijal u industrijskoj ...proizvodnji pet vrsta kobasica (Čajna kobasica, Zimska kobasica, Bečka kobasica, Srijemska kobasica i Slavonski kulen). Okarakterizirane autohtone funkcionalne starter kulture (vrsta Lactobacillus i Staphylococcus) upotrijebljene su za industrijsku proizvodnju kobasica, koje je ocijenio panel stručnjaka. U istraživanju je praćeno
preživljavanje autohtonih bakterijskih vrsta Lactobacillus i Staphylococcus i njihov utjecaj na mikrobiološka, fizikalno-kemijska i senzorska svojstva gotovih proizvoda. Dobiveni su rezultati pokazali da su autohtone starter kulture preživjele industrijski proces, pa se mogu upotrijebiti za proizvodnju kobasica u kontroliranim uvjetima. U usporedbi s kobasicama proizvedenim s pomoću komercijalnih starter kultura, autohtone su starter kulture pridonijele organoleptičkim svojstvima, mikrobiološkoj ispravnosti i produljenju trajnosti gotovog proizvoda.
Istraživanjem su utvrđeni instalirani kapaciteti i lokacija proizvodnih objekata za proizvodnju brojlera, jaja za konzum i rasplod, proizvodnja krmnih smjesa, klaonički kapaciteti za perad, ...načindržanja i hranidba brojlera i nesilica na društvenom gospodarstvu Slavonije i Baranje u predratnom i ratnom periodu (1990. i 1991.). Utvrđeno je smanjenje proizvodnje brojlerskog mesa za 48,7%, broj nesilica za konzumna jaja za 33,9%, broj nesilica za jaja za rasplod za 25,1 %, potrošnja krmnih smjesa za 35%, iskorištenje peradarskih objekata smanjeno je za 65%, dok su klaonički kapaciteti za perad smanjili iskorištenje za 75%. Smanjenje proizvodnje i iskorištenje kapaciteta u peradarskoj proizvodnji društvenog gospodarstva Slavonije i Baranje uslijedilo je kao posljedica osvajačkog rata kojeg vodi Srbija protiv Hrvatske.
U ovome članku prikazana je kompletna linija za proizvodnju šperploča i furnira u tvornici. Iako ta oprema za proizvodnju šperploča nije tako stara, bilo je niz problema koje je trebalo riješiti.
...Mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu u proizvodnji šperploča treba primijeniti prije nego što proizvođači počnu proizvoditi suvremenu opremu s kojom bi riješili veći dio te problematike.
U ovome radu bit će prezentirani važni i potrebni koraci za osiguravanje zaštite zdravlja i sigurnost na radu u procesu proizvodnje šperploča. Njihova primjena smanjuje troškove proizvodnje, pravnih sporova i stopu bolovanja, a čemu pridonosi zakonska regulativa i norme.
Današnji trend globalizacije svjetskog tržišta, konkurencije i sve veći zahtjevi potrošača učinili su kvalitetu proizvoda i usluga presudnim čimbenikom s kojim se osvaja tržište. Sve se to neupitno ...odražava i na proizvodnju namještaja u Republici Hrvatskoj zbog njene trajne orijentiranosti na izvoz kao jedini mogući način postizanja tržišne konkurentnosti.Istraživački poligoni su bile dvije tvornice pločastog namještaja. Tijekom godinu i pol dana snimljeni su, prikupljeni i obrađeni podaci odabranih proizvoda, na osnovi kojih su prikazani najutjecajniji činitelji sposobnosti procesa za svaki od poligona. Za rangiranje kriterija pri utvrđivanju sposobnosti tehnološkog procesa primijenjena je metoda Analitičkog Hijerarhijskog Procesa (AHP). Istraživanje je pokazalo da su kriteriji koji najviše utječu na sposobnost tehnološkog procesa u proizvodnji namještaja: čovjek, materijal i stroj. Na osnovi dobivenih rezultata ovaj je rad prilog raspravi o poznatom i suvremenom razumijevanju kontrole kvalitete i predstavlja znanstvenu podlogu za izradu odgovarajućeg modela sposobnosti i stabilnosti.
Obrtna sredstva neophodna su za normalno odvijanje procesa reprodukcije i zato izučavanje problematike istih zaslužuje izuzetnu pažnju. U ovom radu autor je obradio: pojam i podjela obrtnih sredstava ...prema pojavnim oblicima, prema ekonomskom sadržaju, te prema osnovnim fazama u procesu proizvodnje. Isto lako obrađena je uloga obrtnih sredstava u pojedinim fazama procesa reprodukcije: proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji.
Reprodukcijski tokovi kukuruza predstavljaju tehnološku kategoriju, odnosno njima se prikazuje tehnološka povezanost međusobno različitih vertikalnih, odnosno reprodukcijski ostvarljivih zajedničkih ...proizvoda, što drugim riječima predstavlja tzv. reprodukcijske linije. U osnovi kukuruz se mede koristiti kao neoplemenjen i oplemenjen kroz više stupnjeve složenosti u tehnologiji prerade. Najveći potrošač kukuruza u Slavoniji i Baranji nesumnjivo je stočarska proizvodnja. Nažalost, potrošnju kukuruza u regiji još uvijek karakterizira visok postotak potrošnje neprerađenog kukuruza, posebice na privatnom sektoru za ishranu stoke. Ekonomski efekti finalizacije kukuruza promatrani su kroz reprodukcijske linije na osnovi mogućih pravaca njegova korištenja i to kroz upotrebu u industriji stočne hrane, prehrambenoj industriji, tovu stoke i u izvozu. U strukturi finalizacije kukuruza na području Slavonije i Baranje udjel finaliziranog kukuruza u ukupnim proizvodnim količinama kretao se u razdoblju od 1975. do 1989. godine, zavisno o mnogobrojnim utjecajima, uglavnom između 60% i 63% od čega je najveći dio neposredno utrošen za tov stoke koja nije doživjela daljnju finalizaciju, a daleko manji dio za proizvodnju mesa koje nije dalje oplemenjivano, dok je vrlo mali dio kukuruza finaliziran u proizvodnji mesnih prerađevina.
U današnjem globaliziranom svijetu obilježenom gospodarskom ovisnošću, koja je mjerljiva komponenta razine odnosa među zemljama, gospodarska ovisnost je počela utjecati na smjer, sadržaj te ...intenzitet tih odnosa. Time je gospodarstvo zauzelo središnju ulogu diplomatskog djelovanja, a granica između tradicionalnog političkog i diplomatskog djelovanja postala je sve manje vidljiva. Rješavanje ekonomskih pitanja u međunarodnim odnosima postalo je kroz povijest neodvojivi dio diplomatske teorije i prakse. Posljedica najnovijeg ubrzanja globalizacije i liberalizacije trgovine porast je konkurencije i na domaćem i na stranim tržištima, tako da države koje nemaju izgrađen koncept gospodarske diplomacije ne mogu imati proaktivnu ulogu u odnosima s drugim državama, već postaju objekt ekonomskih diplomacija drugih država. U prošlosti gospodarska diplomacija je dovođena uglavnom u vezu s pitanjima iz područja pregovora oko tarifa i kvota na uvoz i ostalih uvjeta za trgovinu. Danas ona pokriva mnogo širi spektar državnih propisa i postupaka koji utječu na međunarodnu trgovinu od standarda za zdravlje, sigurnost, okoliš i zaštitu potrošača do propisa koji obuhvaćaju usluge kao što su bankarstvo, telekomunikacije i računovodstva, te politike tržišnog natjecanja, poreze i imigracijsku politiku. Istovremeno, hrvatsko gospodarstvo oporavlja se od duboke ekonomske krize, opterećeno rastućim i neodrživim razinama javnog duga. Izvješće za Hrvatsku 2015. godine Europske komisije govori o nizu strukturnih teškoća, kao što su slabi rast, dugotrajno restrukturiranje poduzeća, niska razina zaposlenosti, ugrožena vanjska održivost, visoke inozemne obveze i javni dug te smanjenje potrošnje i investicija. Izuzev navedene problematike Hrvatska se nalazi u postupku pojačanog nadzora u okviru postupka zbog makroekonomskih neravnoteža i u proceduri prekomjernog proračunskog deficita (dalje u tekstu: EDP). EDP je aktiviran u siječnju 2014. godine, ali je od lipnja 2014. godine stavljen u mirovanje, jer je Europska komisija utvrdila da Hrvatska poduzima odgovarajuće mjere u svrhu korigiranja proračunskih neravnoteža. U tom kontekstu postavlja se pitanje kako pokrenuti nove investicijske projekte, zaustaviti gospodarski pad i ponovno ostvariti ekonomski rast, kao i cjelokupan gospodarski razvoj neke zemlje, te koja je uloga gospodarske diplomacije neke zemlje u tome, odnosno koji je organizacijski model gospodarske diplomacije ključno provoditi kako bi se pronašli načini za ostvarivanje zacrtanih i postavljenih ciljeva rasta i razvoja neke zemlje. Sam model gospodarske diplomacije svake države označava diplomatske aktivnosti usmjerene na unapređenje i zaštitu ekonomskih interesa zemlje, a njezin koncept treba osigurati da aktivnosti takve diplomacije budu efikasne i uspješne. Svaka država izgrađuje vlastiti organizacijski model gospodarske diplomacije kojim će u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi i osigurati svoj gospodarski rast i razvoj, te se što bolje pozicionirati u međunarodnom okruženju. Sva saznanja, iskustva i tradicije koje pojedina zemlja ima u svojem međunarodnom pozicioniranju sažeta je u njezinu organizacijskom modelu (načinu) komuniciranja s drugim akterima (subjektima) na međunarodnoj sceni, a skup svih tih aktivnosti definira se kao model gospodarske diplomacije. U literaturi se nailazi na sljedeću klasifikaciju modela gospodarske diplomacije: a) Unificirani model – u kojem Ministarstvo vanjskih poslova potpuno upravlja i ujedinjava pitanja povezana s vanjskim poslovima i vanjskom trgovinom b) Djelomično unificirani model – u kojem Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo gospodarstva zajedno uspostavljaju poseban odjel koji se bavi trgovinom i investicijama c) Model treće agencije – Ministarstvo vanjskih poslova uopće se ne bavi trgovinskim pitanjima, a neovisna tijela koja djeluju pod nadzorom MVEP preuzimaju poslove povezane s trgovinom d) Model natjecanja – zadaci Ministarstva vanjskih poslova i drugih Ministarstava se preklapaju, bez jasne podjele poslova, i to ne samo onih koji se odnose na trgovinu i vanjsku politiku, već i onih sa sudjelovanjem na sastancima međunarodnih organizacija e) Model prepuštanja – Ministarstvo vanjskih poslova prepušta pitanja povezana s trgovinom i investicijama i prepušta ih drugim ministarstvima. Počeci, stanje i razvoj gospodarske diplomacije Republike Hrvatske u literaturi su poprilično zapostavljeni i neobrađeni, posebice u odnosu na samu javnu diplomaciju, te nije dovoljno jasno postavljen teorijsko-konceptualni okvir razumijevanja gospodarske diplomacije. Dosadašnja istraživanja u području gospodarske diplomacije RH bazirala su se na kvalitativnom pristupu, odnosno teorijskom konceptu istraživanja, dok se kvantitativan aspekt istraživanja zanemarivao primarno zbog nedostataka podataka, odnosno kvantitativnih mjerenja iz područja istog. Organizaciju i dosege pojedinog modela gospodarske diplomacije moguće je uvidjeti usporedbom s modelima gospodarske diplomacije drugih zemalja. Temeljem provedenih case (country) study-a komparativnom metodom, prikazom sličnosti i razlika niza nacionalnih modela provedbe i cjelokupnog sustava gospodarske diplomacije, omogućuje da se iz nje izvedu kauzalno valjani zaključci. Country study obuhvatio je analizu i komparaciju sustava gospodarske diplomacije razvijenih zemalja: Austrije i Francuske, te tranzicijskih zemalja: Poljske i BIH, i usporedbu s Hrvatskom, kao i mogućnost implementacije pozitivnih primjera u hrvatski model gospodarske diplomacije. Struktura podataka svake od navedenih zemalja obuhvatila je opće i gospodarske podatke, s naglaskom na makroekonomske pokazatelje, porezni sustav, vanjskotrgovinsku razmjenu, zatim specifičnosti razvoja gospodarske diplomacije, organizaciju mreže, odnosno modela gospodarske diplomacije, te pitanje ljudskih potencijala, odnosno način regrutiranja i obuke kadrova u gospodarskoj diplomaciji. Izuzev navedene metode komparacije (country study) i kritičke analize recentne domaće i inozemne znanstvene i stručne literature iz područja predmeta istraživanja, kvalitativni dio istraživanja obuhvatio je i istraživanje strukturiranim upitnikom mišljenja korisnika (gospodarskih subjekata) gospodarske diplomacije Republike Hrvatske i istraživanje mišljenja predstavnika institucionalnog okvira hrvatske gospodarske diplomacije (intervju i strukturirani upitnik). Istraživanje metodom strukturiranog upitnika nad gospodarskim subjektima provedeno je na 200 najvećih poslovnih subjekata prema ukupnom prihodu (privatne i državne tvrtke), a istraživanje institucionalnog okvira gospodarske diplomacije u Hrvatskoj obuhvatilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatsku gospodarsku komoru, Ured Predsjednice RH, Vladu RH, Hrvatski sabor, Hrvatsku udrugu poslodavaca, Hrvatsku udrugu menadžera, Agenciju za investicije i konkurentnost, Udrugu Hrvatski izvoznici, Hrvatsku turističku zajednicu, Hrvatsku obrtničku komoru, Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). Slijedom provedenih istraživanja gospodarskih subjekata, odnosno korisnika gospodarske diplomacije i institucionalnog okvira gospodarske diplomacije, te komparativne analize temeljem provedenih country/case study-a odabranih zemalja, kao i kritičke analizu recentne domaće i inozemne znanstvene i stručne literature iz područja predmeta istraživanja dokazana je prva postavljena temeljna hipoteza (H1) u radu: Model gospodarske diplomacije koji provode akteri gospodarske diplomacije u Hrvatskoj jest model natjecanja. Dakle, dokazano potvrđuje ono što je unaprijed definirano, temeljem sadašnjeg modela provođenja hrvatske gospodarske diplomacije, odnosno modela natjecanja, zadaci ministarstva vanjskih poslova i drugih ministarstava se preklapaju, bez jasne podjele poslova, i to ne samo onih koji se odnose na vanjsku trgovinu i investicije, nego i onih koji su povezani sa sudjelovanjem na sastancima međunarodnih organizacija. Nejasno je definirano provode li gospodarsku diplomaciju isključivo državne ili regionalne, i lokalne institucije, te nevladin sektor, uključuje li gospodarska diplomacija isključivo bilateralne ili multilateralne aktivnosti. Empirijski dio istraživanja proveo se primjenom MLE (maximum likelhood estimation) gdje se promatrao utjecaj gospodarske diplomacije na najvažnije makroekonomske indikatore Republike Hrvatske. Uzročnost između intenziteta gospodarske diplomacije u Hrvatskoj i osnovnih makroekonomskih indikatora mjerila se strukturnim relacijama. Kako su osnovni makroekonomski agregati po svojoj prirodi frakcionarno integrirani polazeći od te pretpostavke primijenio se empirijski VARFIMA model baziran na frakcionirano integriranim podacima. Primarna zavisna varijabla u VARFIMA modelu bili su različiti makroekonomski indikatori – industrijska proizvodnja, nezaposlenost, inflacija, izvoz (obuhvat varijabli bio je ograničen dostupnošću podataka na mjesečne i kvartalne vremenske serije). Kao proxy za ukupnu gospodarsku aktivnost uzet je indeks industrijske proizvodnje, kao jedan od najvažnijih makroekonomskih agregata jer mjesečne vremenske serije BDP za RH nisu raspoložive. Strukturnom relacijom definirala se veza između osnovnih makroekonomskih indikatora kao zavisne varijable i nezavisnih varijabli od utjecaja na njih. Među nezavisnim varijablama koristile su se različite mjere aktivnosti gospodarske diplomacije – (ulaganja, popis donesenih zakona, pravilnika i Zakona od 1990. godine). Testiranjem podataka temeljem izvedenih relacija pomoću VARFIMA modela dokazana je postavljena druga temeljna hipoteza (H2) u radu: Gospodarska diplomacija kao segment institucionalne ekonomije ima utjecaj na osnovne makroekonomske indikatore te pomoćna hipoteza (H2a): VARFIMA modelom moguće je izmjeriti utjecaj gospodarske diplomacije na kretanje osnovnih makroekono
Manufacturing firms aim to increase their profits and reduce costs in a competitive and rapidly changing market. One of the most important ways to reach these goals is to forecast sales correctly. ...Furniture manufacturing, which is considered a prosperous and growing industry in Turkey, has an increasing trend related to the growth in construction and associated industries, increase in urban migration and increase in per capita income. Accuracy of sales forecasting in furniture industry is affected by external factors, such as consumer confidence index, producer price index, month of the year and number of vacation days as well as the time factor itself. This study aims to develop an Autoregressive Integrated Moving Average with external variables (ARIMAX) to forecast the total monthly sales of furniture products of a well-known manufacturer in Turkey. As a follow up study, a performance comparison between ARIMAX, artificial neural networks (ANNs) and ARIMAX-ANN hybridization is performed. In conclusion, results of performance measures demonstrate that hybrid model developed for each amount of product sales give better accuracy values than single methods. Overall, it is proved that using the ARIMAX and hybridization of this method with ANN are applicable for forecasting monthly sales of furniture products.
PDF