Projektna metoda v izobraževanju odraslih in visokošolskem izobraževanju je dobra izbira zaradi naslednjih prednosti: poglablja uporabnost znanja, je naravna metoda učenja odraslih in povečuje ...notranjo motivacijo za samostojno izobraževanje. Odraslim omogoča neposreden prenos spoznanj v prakso, študentom pa daje potrebno samozavest in potrditev, da je znanje moč uporabiti v realnem življenju. Teoretiki projektno metodo različno poimenujejo, in sicer projektno delo, projektno učenje, projektno učno delo ipd. Povezujejo jo z raziskovalnim pristopom, s študijo primera, problemskim poučevanjem, z učenjem ali poučevanjem s projekti, samostojnim učenjem, z izkustvenim učenjem in še s čim. Nekateri govorijo o projektno zasnovanem učenju. Menimo, da je v izobraževanju odraslih pa tudi v visokošolskem izobraževanju najenostavnejša in najsmotrnejša uporaba izraza »projektna metoda«. Za projektno metodo je ključnega pomena ciljna usmerjenost, samostojnost, odgovornost, dalj časa trajajoča zavzetost učečega in povezanost problema s prakso. Izrazje sicer star približno sto let, ko ga je prvič uporabil Kilpatrick za kmetijsko izobraževanje. So pa izobraževanje s projekti uporabljali že v šestnajstem stoletju v Rimu in Parizu, v okviru študija arhitekture in tehnologije. Dandanes, ko je uporabnost znanj še kako aktualna, ko je samostojnost in odgovornost vseh, ki se izobražujejo, premalo poudarjena, je projektna metoda pogost odgovor na vprašanje, kako do kompetenc in ciljev, ki si jih zastavljamo v izobraževalnem procesu.
Svrha implementacije nacionalne kulturne baštine u kurikulum je poticanje kvalitetnog poučavanja baštine temeljenog na razumijevanju i razvijanje senzibiliteta za kulturni identitet. Glavni problemi ...implementacije su: vrijeme koje planom i programom nije predviđeno te nedostatak materijala za pripremanje nastavnika. Kompleksnost učenja urbanizma učinkovito se rješava konceptima nastave koji zahtijevaju učenikove i nastavnikove istraživačke aktivnosti pa je projektna metoda (s integriranim problemskim i istraživačkim učenjem) pogodna za istraživanje nacionalne urbanističke baštine na lokalnim primjerima in situ. U tekstu je objašnjen provedeni školski projekt istraživanja osječke barokne utvrde (Tvrđe) u kojem je problematika Tvrđe prezentirana s više aspekata pa su zato uključena četiri različita nastavna predmeta a učenici su morali iskoristiti različita znanja i vještine karakteristične za odsjek koji pohađaju.
Projektna nastava svojevrstan je odgovor škole na izazove
društva. Današnja škola mora omogućiti razvoj i poticanje dinamičkih
sposobnosti i različitih darova učenika, jer samo informirani,
...kompetentni i motivirani ljudi mogu biti otvoreni za sve promjene
koje donosi (post)moderno društvo i mogu pridonijeti razvoju tog
društva. Zbog toga Hrvatski nacionalni obrazovni standard ističe
nastavne metode kao npr. egzemplarno i zorno učenje, terensku
i iskustvenu nastavu unutar kojih se otvaraju mogu ćnosti i za
integraciju projekata u nastavi i uporabu projektne metode u njoj.
Cilj takve nastave je kod učenika potaknuti: samostalno učenje
i djelovanje; spoznaju vlastitih sposobnosti i potreb â i njihov
daljnji razvoj; razvijanje djelotvornosti i preuzimanje odgovornosti;
izgradnju društveno-povijesne senzibilnosti za pristup problemima
i izazovima; razvijanje komunikativnih i suradničkih sposobnosti
i kulturu rješavanja konflikata; ovladavanje organizacijskim
sposobnostima itd. Projektna se nastava može dobro integrirati
u nastavu vjeronauk a jer omogu ćuje svestrani raz voj učenik a
i posredovanje općeljudsk ih i k ršćansk ih vrednota i pomaže u
izgradnji osobnog, vjerskog i društvenog identiteta učenika.
U članku se polazi od upoznavanja s temeljnim odrednicama
nastavnih metoda i oblika rada koje predlaže Hrvatski nacionalni
obrazovni standard. Zatim se donose neke osnovne naznake
istraživačke i iskustvene nastave, a unutar njih se iz vjeronaučne
perspektive fokusira projektna nastava.