The provision of sexual favours for financial reward has probably been institutionalized in the form of prostitution in every society that has had a coinage. It has nearly always involved the ...prostitution of women to men, though male prostitution, especially to male clients, is not uncommon. K.Davis proposed a functional theory which saw prostitution as a safety-valve, helping maintain the respectability of marriage. In Lithuania prostitution itself is illegal, soliciting in public, brothel-keeping, procuring, and living on the “immoral earnings” of a prostitute are all illegal too. Sociological studies of prostitutes show that their motivations is mainly economic and it seems likely that the number of prostitutes increases when there are fewer other job opportunities for women. International movements of prostitutes are nearly always from poor countries to richer ones. The commonest ways of working are as a street-walker, as an individual call-girl or working in illegal brothels. Studies show too, that most of clients are “Mr. Average”, there are a number of single men who have difficulties relating to women, who go to prostitutes quite frequently.
Straipsnio tikslas – apžvelgti santykiškai naujos marginalinės visuomeninės grupės (prostitučių) formavimosi ypatumus Lietuvoje. Seksualinių paslaugų teikimas už finansinį atlygį visose civilizacijose buvo įteisinta prostitucijos forma. Šiandieninė masinė kultūra stimuliuoja seksualinių poreikių ir vertybių svarbumą. Tačiau šių poreikių patenkinimas yra gana sudėtingas nevedusiems, o ir kai kuriems vedusiems asmenims. Šią susidarančią visuomeninę įtampą ir šalina prostitucijos institucija. Prostitucija yra tiek ekonominis, tiek kultūrinis reiškinys. Ši profesija turi tokius pačius tikslus kaip ir dauguma kitų – pelningai parduoti savo paslaugas. Kol Lietuvoje iš esmės nepasikeis tiek ekonominės, tiek kultūrinės-vertybinės orientacijos, tol prostitucijos mastai, nepaisant įstatyminės kovos su prostitucija, augs toliau.
Ovaj članak drugi je dio studije o crimina protiv spolnog morala u vrsarskoj pravnoj zbirci te se nastavlja na članak objavljen u ovom časopisu u vol. 28, broj 1/2021, str. 153–180. Dok je u ...prethodnom članku naglasak bio na analizi srednjovjekovnih pravnih pravila vrsarske provenijencije o kaznenim djelima protiv spolnog morala, koja su nadahnuta rimskim i kanonskim pravnim uzorima, a odražavaju i mjesne prilike, u ovome se analizira rimsko pravno uređenje nekoliko
relevantnih instituta: preljuba, silovanja, incesta, svodništva i prostitucije. Ni smisao ni cilj ovoga članka nije dokazivanje da je vrsarski zakonodavac supstancijalno preuzimao rješenja iz rimskih pravnih izvora, nego raščlambom rimskih pravnih izvora pokazati da su rimski zakonodavci, posebno u postklasično doba, kada je rimsko pravo snažno nadahnuto kršćanskom mišlju i crkvenim naučiteljstvom, pri formulaciji pravnih pravila polazili s istih ili sličnih polazišta. Premda su rimska pravna rješenja i partikularno uređenje vrsarskog zakonodavca različiti i supstancijalno i s obzirom na vremensku i prostornu
odrednicu, ali i s obzirom na provenijenciju pravnih poredaka (a time i pravnih rješenja), ona su u svojoj biti analogna. To se posebno ogleda u dobru koje se njima zaštićuje, koje oni, doduše, različito shvaćaju i definiraju, no u praksi i u većini slučajeva ipak mu je u središtu žensko biće. Pristup tome donekle je različit, a u evoluciji od rimskog, preko rimskog i kanonskog, pa do partikularnog srednjovjekovnog prava vrsarske provenijencije može se precizno iščitavati afirmacija ženina subjektiviteta i sve snažnija zaštita njezine svekolike pojavnosti kako u fizičkom tako u spolnom, a napokon i u cjelovitom moralnom smislu.
Članak prikazuje i uspoređuje razliku švedskog i hrvatskog rješavanja problema trgovine ljudima, gdje se Švedska fokusira na žrtve, a Hrvatska na sami zločin. Uzevši u obzir da je najzastupljenija ...svrha trgovine ljudima seksualna eksploatacija, rad započinje razjašnjenjem pojmova seksualne eksploatacije, prostitucije i trgovine ljudima općenito. Zatim se prikazuju međunarodni zakonski okviri (pretežito europski) koji su problem trgovine ljudima stavili na jednu višu razinu ozbiljnosti i stvorili uvjete da se takva vrsta kriminala prepozna i diferencira od ostalih kriminalnih radnji. U članku se potom pravi četiri dimenzije (pristupa) shvaćanja te vrste kriminala uz koje bi se moglo povezati i sredstva za sprječavanje istog. Te četiri dimenzije su: otvorenost granica, kriminalna dimenzija, ljudska prava te ponuda i potražnja. Uspoređuje se švedsko i hrvatsko prošlo shvaćanje i rješavanje problema trgovine ljudima, trenutno shvaćanje, javnopolitičko rješenje te rezultati takvih javnih politika. Rad se zaključuje s procjenom mogućnosti i poželjnosti primjene švedskog modela na hrvatsku situaciju trgovine ljudima.
Prostituciju se često prikazuje agresivnom i prisilnom aktivnosti, pri čemu imamo uvjerljive empirijske dokaze da ponekad i jest tako. Međutim, to nije dovoljno da bi bila nezakonita. Naš je argument ...da bi aktivnost trebala postati nezakonita ako i samo ako je u svojoj suštini agresivna i/ili prisilna. No, prostitucija sama po sebi nije nasilna, samo incidentno. Zaista, prostitucija se može definirati kao čin pružanja, iz perspektive mušterije, ne-reproduktivnog spolnog odnosa za novac (Edlund and Korn, 2002). Ni agresija ni prisila nužno ne ulaze u ovu sveobuhvatnu definiciju. Zbog toga prostituciju treba legalizirati, a zakone koji je zabranjuju ukinuti.
The purpose of this paper is to present and to analyse the legal framework for the regulation of prostitution in the Croatian-Slavonian territory in the period of validity of the Criminal Code on ...Felonies, Misdemeanours and Petty Offenses of 1852. The main characteristic of this period is the reglementaristic attitude of the legislator towards prostitution. Reglementarism perceived prostitution as the “necessary evil” that should have been strictly controlled in order to reduce potential social harm. Local police forces supervised prostitution and decided whether or not to prosecute prostitution, and in some cases they tolerated it. For this purpose, local police issued special regulations that were compulsory for prostitutes, kept an official register of prostitutes and brought them under control by keeping their “indecent profession” registered. Registered prostitutes had to undergo regularly scheduled medical examinations. Because of the complexity of prostitution as a social phenomenon and its numerous implications, in addition to criminal provisions, communities sought to take action against the presence of prostitution within local police regulations and health regulations.
Trgovanje ljudima jedan je od najvećih zločina našeg doba i predstavlja povredu ljudskih prava per se. Ljudima se trguje za potrebe prisilnog rada, nezakonitog zapošljavanja, industrije zabave, ...lažnih i prisilnih brakova, prisilne prostitucije itd. Na društvenom planu ono se manifestira kao moderni oblik ropstva jer se u pravilu žrtva nalazi u ropskom položaju u odnosu na počinitelja. Trgovanje ljudima predstavlja jedan od najprofitabilnijih oblika organiziranog kriminala te se vjeruje da je po važnosti, zbog niskog rizika i visokog profi ta, u samom vrhu, odmah iza trgovine drogom i oružjem. Najčešći oblik trgovanja ljudima je trgovanje u svrhu seksualnog iskorištavanja, odnosno u svrhu prisilne prostitucije. Najčešće žrtve ovakvog oblika trgovine su žene i djeca, dakle najranjivije društvene skupine. Posljedice koje pogađaju žrtve ovakvog tipa trgovanja ljudima su različite i kreću se od psihičkih i fi zičkih trauma pa sve do smrti. Posebno zanimljivo je pitanje odnosa između trgovanja ljudima i legalizacije prostitucije, tj. hoće li legalizacija pozitivno djelovati na smanjenje broja trgovanih osoba? Upravo one države koje su legalizirale prostituciju su, kao jedan od ključnih razloga, navodile činjenicu da će se na taj način smanjiti broj trgovanih osoba. Stoga je temeljna svrha ovog rada prikazati odnos između prostitucije i trgovanja ljudima te dati analizu i zaključak kako legalizacija prostitucije utječe na trgovanje ljudima.
U ovom članku rekonstruira se problem ženske prostitucije u Zagrebu između 1899. i 1934. U tom razdoblju Zagreb je imao sustav uređene javne prostitucije u javnim kućama, a zatim preko javno ...toleriranih prostitutki.
The article focuses on the sex work / violence controversy in
debates about prostitution both theoretically and empirically,
with an emphasis on Central/South-Eastern Europe, and
Slovenia in ...particular. The article first analyses studies and
debates on prostitution in the region during the (post)socialist
years. It then moves on to discuss the twofold effect of the
liberalization of prostitution during the transition period:
while, on the one hand, prostitution was destigmatized, on
the other it was commodified to serve the economic interests
of the emerging globalized sex and trafficking industry.
Interviews with various protagonists involved in prostitution in
Slovenia show how these processes affected their living and
working conditions. The experiences of prostitutes reveal the
complexity of their situations, showing that there is no clear-
-cut distinction between prostitution and trafficking and that
both voluntary and involuntary elements are involved. By
evaluation of arguments of both the sex work and the
violence paradigms, the article proposes to study prostitution
beyond binarism, in its heterogeneity, i.e. by thematizing its
various aspects and by taking into consideration the realities
of actors engaged in prostitution.
U radu se prikazuje i analizira zakonodavni okvir uređenja prostitucije na hrvatsko-slavonskom području u razdoblju važenja Kaznenog zakona o zločinima,prijestupima i prekršajima iz 1852. Obilježje ...promatranog razdoblja je reglementaristički stav zakonodavca prema prostituciji koja se tolerirala kao “nužno zlo”, koje je moralo biti pod strogim nadzorom kako bi se suzbila potencijalna društvena šteta. Mjesnom redarstvu pripadao je nadzor i odlučivanje o tome hoće li prostituciju proganjati ili će je u pojedinim slučajevima tolerirati. S tom svrhom redarstvo je izdavalo posebne propise kojih su se prostitutke morale pridržavati, vodilo je o njima evidenciju i držalo ih je pod nadzorom znajući za njihov “bludni obrt” te ih je podvrgavalo redovitim liječničkim pregledima. Zbog složenosti prostitucije kao društvene pojave i zbog njezinih brojnih implikacija, osim kaznenopravnim normama, na nju se nastojalo reagirati redarstvenim i zdravstvenim propisima.
PDF
