Tuje in prostor Bole Maia, Andreja
Ars & humanitas,
12/2019, Letnik:
13, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Članek se ukvarja z odnosom tujega in prostora ter proučuje njune naratološke možnosti v potopisih Moscovia Sigismunda (Žige) von Herbersteina in Vermehrte Newe Beschreibung der Muscowitischen vnd ...Persischen Reyse … Adama Oleariusa. Tuje ne obstaja samo po sebi, pač pa je vedno vezano na znano. Oba pojma sta prostorsko definirana kot nekdo ali nekaj zunaj ali znotraj določenega topološkega reda. S konceptoma gube (Deleuze) in rizoma (Deleuze, Guattari) lahko togo strukturo dvojice tuje–znano razrahljamo in razpremo. Z načelom gubanja pride do izraza pripovedna multiperspektivnost (kulturni, politični, verski in drugi vidiki), ki podčrta relativnost in situacijsko odvisnost tujega. Poleg tega članek prikaže medsebojno povezanost tujega in severa kot prostora zla v izbranih potopisih, ki v diahroni perspektivi doživi določene semantične premike.
In this paper, we first prove a result that gives a sufficient condition for the convergence of the sequences in the b2-metric space. Next, we give some fixed point theorems in the b2-metric space. ...Some of our results are the corresponding generalizations of the known results in the b2-metric space, which is confirmed by some examples. / Во введении данной статьи мы доказали результат, который является достаточным условием для сходимости последовательностей в b2-метрическом пространстве. Далее представлены некоторые теоремы о неподвижной точке в b2-метрическом пространстве. Некоторые из наших результатов представляют собой соответствующие обобщения известных результатов в b2-метрическом пространстве, в качестве доказательства приведены примеры. / U ovom radu prvo je dokazan rezultat koji daje dovoljan uslov za konvergenciju nizova u b2-metričkom prostoru. Takođe, navedene su neke teoreme o fiksnoj tački u b2-metričkom prostoru. Neki rezultati predstavljaju odgovarajuće generalizacije poznatih rezultata u b2-metričkom prostoru, a primeri su prezentirani da to potvrde.
Teme koje su obrađene u ovom članku od posebne su važnosti uslijed sve veće antropološke krize u trenutnoj geopolitičkoj situaciji. Cilj ovog članka je uvesti kategoriju »objektivnog bitka« u jezik ...znanosti. Korištene istraživačke metode su: filozofska refleksija, komparativna analiza i logičko-povijesna integracija. Glavni teoretski i metodološki okvir je pristup razumijevanju ljudskog bića kroz sustav temeljnog ljudskog odnosa prema svijetu shvaćenom kao ljudski odnos prema stvarima (objektivni bitak), ljudski odnos prema drugim ljudima (društveni bitak) i ljudski odnos prema Apsolutnom (vječni univerzalni bitak). Istraživanje je posvećeno analizi ljudskog objektivnog bitka i identifikaciji njegovih razvojnih faza: faza neposrednog odnosa sa stvarima; stadij »posredovanog odnosa«, kada tehnologija postaje oruđe medijacije; i stadij »dvostrukog posredovanja«, kada tehnologija, kao oruđe, postaje nužni preduvjet za nastajanje drugih posredujućih oruđa – cyberspace, koji potencijalno sadrži »uvijenu (curled-up)« virtualnu stvarnost. Ovakav pristup nam omogućuje da identificiramo proturječje između egzistencijalnog, instrumentalnog i kibernetičkog prostora, koje izbija u procesu razvoja objektivnog bitka. Uvođenje kategorije »objektivnog bitka« kao tipa temeljnog ljudskog odnosa sa svijetom u kategorije jezika znanosti proširuje metodološku pozadinu za istraživanje vitalnih antropoloških stvarnosti našega vremena.
Razprava je posvečena vprašanju razumevanja besedilnega in zunajbesedilnega prostora v konceptu peterburškega teksta ruske literature (V. N. Toporov), ki ga razumemo kot izvirno rusko ...(pozno)strukturalistično različico prostorskega obrata. V primerjavi s poudarjanjem zunajbesedilnega prostora ter odmikom od tekstualizma, ki je značilen za zahodno prostorsko literarno vedo, je zunajbesedilni prostor v konceptu peterburškega nadteksta ohranil zavest o svoji znakovnosti, iz literature pa je geografski/kulturni/opomenjeni prostor prevzel tudi zavedanje o svoji transgresivni naravi, kar je bila v strukturalni poetiki ena od ključnih značilnosti literarnega besedilnega prostora. V soočenju z nekaterimi sodobnimi zahodnimi in ruskimi prostorskimi pristopi v literarni vedi nato osvetljujemo problem širšega osmišljanja zunajbesedilnega prostora kot kulturnega fenomena, ki ga je – podobno kot tekst – mogoče osmišljati v dveh različnih sferah znakovnosti, ter izpostavljamo, da bi morala sodobna literarna veda odpirati tudi prostor za drugačen prostor.
Cilj je ovog rada prije svega razmotriti neke osnovne pojmove i njihova značenja, vezane uz suvremene društvene interakcije, polazeći od klasičnih socioloških pojmova društveni odnos i društvena ...interakcija te sagledati što se mijenja, a što je isto u doba umrežavanja i »preseljenja« u virtualni prostor. Drugim riječima, želimo preispitati formu i sadržaj istih u dobu bez nužnosti dimenzije prostora u nekom odnosu, pri čemu nastaju nove forme i pojmovi kao što su mreža, umreženost, virtualnost i sl. U prvom poglavlju prikazat će se značenje pojmova društveni odnos i društvena interakcija koji podrazumijevaju one dru- štvene odnose u kojima su prisutni kontakt/susret ili komunikacija te koji nas vode prema pojmu društvena interakcija u istom prostoru i istom vremenu. Tema drugog poglavlja je društvena interakcija u istom vremenu bez prostora, kada pojavom informacijske tehnologije pojedinci i društva ulaze u cyber prostor nove virtualne stvarnosti. To nas pak dovodi do razvoja različitih oblika interakcija na društvenim mrežama, što je tema trećeg poglavlja. U četvrtom poglavlju razmatraju se neki rizici i neke pozitivne mogućnosti virtualnih interakcija u odnosu na realne.
The aim of this paper is primarily to consider some basic concepts and their meanings related to contemporary social interactions, starting from the classical sociological concepts of social relationship and social interaction, and to see what is changing and what remains the same in the age of networking and “moving” to virtual space. In other words, we want to re-examine their form and content in an age without the necessity of the spatial dimension for a relationship, in which new forms and concepts occur, such as network, networking, virtuality, etc. The first chapter will show the meaning of social relations and social interaction, which imply those social relations in which contact/encounter or communication is present and which leads us to the concept of social interaction in the same space and at the same time. The topic of the second chapter is social interaction at the same time without space, when, with the application of information technology, individuals and societies enter the cyberspace of a new virtual reality. This leads us to the development of various forms of interaction on social networks, which is the topic of the third chapter. The fourth chapter discusses some of the risks and positive possibilities of virtual interactions over real ones.
The second volume of the popular science edition “Munice” leads us into the labyrinth of a philosophical questioning about TIME. Led by the thoughts of a number of great philosophers, from Aristotle ...to Prigogin, we reach eventually the inevitable intersection: time is either the most important element in the universe, or it does not exist at all. The author of the book, Professor Josef Krob, works at the Department of Philosophy of the Faculty of Arts, Masaryk University, and he has a long-term interest in the issues of time, space and meaning. Once again, his text is interwoven with the distinctive illustrations of Nikola Kalinová.
Possible input data of a NPP power unit model for matching model states with prototype states are considered. The most important parameter used to match the states is the thermal power of the reactor ...unit (RU). Methods for accurate setting of the reactor plant power in the model were examined, namely, by using an automatic power controller (APC) and a mathematical boron controller. As part of matching the state of the nuclear power plant model with the prototype, a numerical experiment was carried out using PROSTOR, a full-scale simulation facility. The experiment was intended to obtain stationary states of the model with power in a range from 94% to 104% with a step of 0.05%. For modeling, the data pertaining to load 3 of unit 4 of the Kalinin NPP on the 248th effective day were used. In analyzing the results of a numerical experiment, two effects were discovered. One of them, exhibited in the derivative of the resulting plot of the dependence of pressure in the steam generator on power, is associated with reaching the upper limit of the capacity to control the pressure in the main steam collector (MSC). The control element of the pressure controller in the MSC is the control valves on the turbogenerator. At the moment that corresponds to the kink on the plot, they fully open, owing to which pressure control is no longer possible. The pressure in the MSC begins to rise. This effect corresponds to real processes occurring at nuclear power plants. In this case, it is proposed to use as one of the parameters of the model settings an adaptive coefficient to the concentration of boric acid in the reactor and control it by means of a mathematical boron controller. The second effect is that the pressure in the reactor cannot be accurately controlled because of the operating characteristics of the automation of tubular heating elements of the pressure balance (THE PB). In relation to this, it is proposed to use an additional mathematical controller of THE PB to match the state of the model with the prototype. These controllers have been successfully tested as part of the PROSTOR software package for matching the power of the reactor unit and the prototype.
Zaradi močnega vala urbanizacije in omejenih možnosti formalne zaposlitve v velikih azijskih mestih se čedalje bolj krepi ulična prodaja, ki je zaradi neodobrene uporabe javnega prostora pogosto ...sporna in nezakonita. Nedeljska tržnica v Kuteku v indonezijski občini Depok se je morala z lokacije zraven univerze, na kateri je bilo običajno polno ljudi, preseliti v razmeroma odmaknjeno stanovanjsko sosesko, kjer pa prodajalci še vedno precej dobro poslujejo. Študija primera, predstavljena v tem članku, temelji na obsežnih terenskih opazovanjih in intervjujih ter pojasnjuje, kako je bila izbrana nova lokacija tržnice in kako je prostorsko urejena, da lahko zadovoljuje potrebe prodajalcev, stanovalcev in kupcev. V članku je predstavljeno, kako so stanovalci in prodajalci razvili inovativen, odprt in samoorganiziran sistem upravljanja tržnice, ki se prilagaja spreminjajočemu se številu in lastnostim prodajalcev in kupcev. Čeprav sistem velja za učinkovito orodje, ki omogoča uspevanje sive ekonomije, zaradi omejenih načrtovalskih zmožnosti zahteva sodelovanje z drugimi deležniki, na podlagi česar se lahko rešujejo nepričakovani izzivi. Sodelovanje med deležniki je povečalo koristi in zmanjšalo slabosti sive ekonomije v javnem prostoru.
Proliferacija istraživanja i objavljivanja o transnacionalnom socijalnom prostoru (TSP) i transnacionalnom socijalnom polju u posljednjim dvama desetljećima ukazuje na to da pitanja društvenih veza ...preko granica nacija-država sve više prevladavaju, počevši od tzv. transnacionalnog obrata u društvenim znanostima i, naročito, migracijskim studijama. Ipak, koncepti koji bi trebali precizno pokriti relevantne fenomene koji se tiču prostornog sastava društvenih veza i aktera preko nacionalnih granica dosta se razlikuju i pokazuju da koncepti utemeljeni na sličnoj ili istoj terminologiji izražavaju različita shvaćanja prostora, društvenih veza i njihove povezanosti. Nemoguće je redefinirati socijalne prostore i TSP-ove bez umnažanja njihovih značenja i stvaranja daljnje zbrke oko granica i smisla tih pojmova. Zato autori ovoga rada nastoje identificirati područja koja sadrže spojnice između koncepata i teorija o socijalnom prostoru kao fizičkom izražavanju društvenih odnosa te koncepata i teorija TSP-a. Autori također naglašavaju područja teoretiziranja o socijalnom prostoru i TSP-u koja zaslužuju posebnu pažnju u budućim istraživačkim nastojanjima da se objasni prostorna konfiguracija društvenog pozicioniranja i društvenih odnosa u pojedinim empirijskim slučajevima, kako bi se doprinijelo (budućoj) usklađenosti barem dijela društvenoznanstvene terminologije i koncepata. Konačno, kako bi se postiglo više discipline u raspravama o socijalnom prostoru i TSP-u, ovaj rad predlaže „postupak" koji bi se mogao provesti prije upotrebe postojećih pojmova i koncepata u proučavanju određenog društveno-prostornog fenomena koji se proteže preko granica nacija-država.