U radu su prezentirani rezultati istraživanja pozadinskog vizualnog efekta nabiranja u ovisnosti o svjetlini pozadine. Provedeno je istraživanje na grafičkim reprodukcijama sa specifično ...konstruiranim rješenjima u kojima se javlja spomenuti efekt. Reprodukcije su dizajnirane putem varijacija 4 različite pozadine svjetlina 25%, 50%, 75% i 100% RTV (sekundarni stimulus), na kojima se nalaze unutrašnji pravokutnici svjetlina 45%, 50% i 55% RTV (primarni stimulusi). Vizualni eksperiment proveden je upotrebom tehnike simultanog binokularnog usuglašavanja sa 10 ispitanika. ANOVOM s ponovljenim mjerenjima utvrđene su statističke razlike među aritmetičkim sredinama odstupanja u svjetlinama za 4 varijacije pozadine i to kod sva 3 primarna stimulusa. Daljnjom post-hoc analizom po Fisheru identificirane su grupe koje se međusobno razlikuju. Dobiveni rezultati ukazuju na pravilnosti kojima se podvrgava efekt nabiranja u izabranom grafičkom mediju. Istraživanje je provedeno s ciljem standardizacije tiskarskog procesa prilikom pojavnosti efekta nabiranja u realnim uvjetima grafičke proizvodnje.
U radu je istražen utjecaj pozadinskog efekta indukcije ili simultanog kontrasta na određenoj vrsti medija prilikom reprodukcije konstruiranog dizajnerskog rješenja. Pritom je na 10 načina varirana ...svjetlina pozadine koja okružuje primarni stimulus (pravokutnik) na specifično konstruiranom dizajnu. Utvrđen je intenzitet i smjer odstupanja u pojavnosti svjetline pomoću tehnike simultanog binokularnog usuglašavanja na određenom broju ispitanika (10). ANOVA analizom utvrđeno je postojanje razlika među aritmetičkim sredinama (F = 132,50; p = 0,000) te su post-hoc analizom po Fisheru klasificirane tri grupe uzoraka: uzorci na kojima se simultani kontrast očituje jače (vrlo tamna pozadina); uzorci na kojima je efekt slabiji (svjetlija pozadina); te uzorci na kojima se efekt manifestira u suprotnom smjeru (vrlo svijetla pozadina).
Ljudski vizualni sustav svakodnevno se suočava s različitim fizikalnim podražajima koji iz okoline ulaze u naš sustav. Naš mozak zaprima te informacije, obrađuje ih, ali ih ponekad pogrešno ...interpretira u pogledu bojenih i geometrijskih informacija. To se događa kada smo suočeni s različitim psihofizikalnim vizualnim efektima. Mogućnost doživljaja efekata pokazuje kako naš osjetilni sustav u osnovi nije savršen, te da različite osobe različito percipiraju objekte koji nas okružuju; na što također utječe medij reprodukcijskog sustava.
Osim efekata koji su posljedica nesavršenosti naših vidnih organa, postoje i oni temeljeni na višim razinama percepciji. McCollughov efekt je jedan od takvih efekta gdje se radi o naknadno posljedičnom adaptacijskom efektu, koji je uvjetovan bojom i geometrijskom strukturom slikovnog zapisa. U radu se istražuje manifestacija McCollugh efekta na različitim medijima prilikom reprodukcije specifičnih slikovnih zapisa kako bi se prikazala njegova važna uloga u percepciji informacije o boje.
U vremenu multimedijskog komuniciranja važno je istražiti kako boja okoline djeluje na psihofizikalni doživljaj boje, pri čemu se često može utjecati i na radnu atmosferu sredine u kojoj se radi. ...Boje su predmet zanimanja fizike, kemije, fiziologije, psihologije, sociologije, ekologije i mnogih drugih znanosti. Potvrđuje se da je boja predmet interdisciplinarnog zanimanja ne samo znanosti, već i mnogih umjetnosti.
U ovom radu naglasak je stavljen na doživljaj crvene, žute, zelene i plave boje u slučajevima kada u okolini prevladavaju akromatski tonovi (bijeli, sivi i crni). Ispitivanja su u skladu s +psihofizikalnom metodom - konstantnog podražaja temeljenog na Stevansovoj metodi skale procjene odnosa kod koje se određivao utjecaj boje podloge na psihološki doživljaj stimulusa tona boje - h0 (CIE L*C*h0 modela boja). Statistička obrada je provedena primjenom Kruskal-Wallis ANOVA i Medijan testa.