Prva klinička hiperbarična komora pri Kliničkom bolničkom centru Rijeka puštena je u rad krajem 2016., skoro 25 godina nakon objave prve Hrvatske liste indikacija za hiperbaričnu oksigenaciju (HBO2T) ...u riječkom medicinskom časopisu "Medicina". U tom razdoblju, ni razni oblici edukacije, ni napori u popularizaciji ove metode, kao ni mogućnost rada s eksperimentalnom hiperbaričnom komorom, nisu imali za posljedicu veći broj riječkih publikacija u ovom znanstvenom području pa stoga ni naglašeniji interes od strane specijalista kliničkih grana. HBO2T treba učiniti jeftinijom i dostupnijom svim bolesnicima koji gravitiraju Rijeci. Sadašnju Listu indikacija za HBO2T treba urediti i učiniti je sukladnom preporukama utvrđenim u Europskoj konsenzus listi.
Pojava termina sestrinstvo zasnovana je na dokazima te usmjerena na uporabu podataka o metodama zdravstvene njege s ciljem povećanja kvalitete usluga u zdravstvenom sustavu 1. Nadalje, uporaba metoda ...i opisivanje istih kroz publiciranje omogućava poboljšanje vidljivosti sestrinstva prema općoj populaciji kao i prema znanstvenoj zajednici, a samim time i većeg razumijevanja djelatnosti i praktičnoznanstvene složenosti svakodnevnog izvršavanja radnih zadataka 2. Priprema za uporabu metoda zasnovanih na znanstvenim dokazima u svakodnevnom radu, u znanosti o sestrinstvu, počela je prije više od tri desetljeća.
Cilj je ovog istraživanja dodatno rasvijetliti
internacionalizaciju znanstvenoga publiciranja u Hrvatskoj
kroz istraživanje temeljeno na bibliometrijskoj analizi
časopisa Društvena istraživanja (DI). ...Prvi dio ovog
istraživanja posvećen je bibliometrijskoj analizi DI od
njegovih početaka 1992. godine, dok se drugi dio bavi
internacionalizacijom znanstvenih časopisa u Hrvatskoj,
oslanjajući se na kritičku analizu relevantne literature i
bibliometrijskih karakteristika DI. Rezultati ovog istraživanja
dovode u pitanje relevantnost postojeće znanstveno-izdavačke politike za doprinos kvaliteti istraživačkih radova i
njihovoj internacionalizaciji. Istraživanje ima implikacije na
uređivačku i izdavačku politiku, kao i na znanstvenu politiku
općenito.
Sveučilišna knjižnica u Splitu (SKS) nasljednica je Gradske biblioteke, koju su još 1903. godine utemeljili Hrvatska čitaonica u Splitu i Visoko cesarsko kraljevsko namjesništvo u Zadru. U radu se ...opisuje kako je Knjižnica, tijekom više od jednog stoljeća djelovanja, uz brigu da sačuva i obradi prikupljenu građu zavičajnog značaja – Dalmatiku – u Zbirci starih knjiga i rukopisa, nastojala u danim prostornim i kadrovskim uvjetima, upoznati javnost s blagom svoga trezora. Od 1904., kada je izdana prva publikacija, do danas, priređena su mnoga kritička izdanja rukopisa, objavljeni katalozi i priređene izložbe građe iz Zbirke starih knjiga i rukopisa. Navedene su ustanove s kojima je Knjižnica surađivala na publiciranju i obradi građe iz Zbirke starih knjiga i rukopisa kao inicijator ili/i kao pozvani suradnik. Analitičkom obradom građe iz Zbirke, SKS određuje se kao mjesto čuvanja ne samo vlastite, nego i zavičajnosti drugih sredina. U ukupnosti potreba upoznavanja javnosti s građom bogatom zavičajnim sadržajima, nameće se pitanje kako iznaći dobar model koji bi osigurao veća sredstva za zaštitu i publiciranje građe.
Hrvatska udruga medicinskih sestara HUMS sljednica je Društva medicinskih sestara i tehničara Hrvatske, koja je započela sa radom 1926. godine. Sestrinska riječprvi je sestrinski časopis koji opisuje ...problematiku u znanstvenoj grani sestrinstvo, a koji je publiciran u Zagrebu, i to u tijeku od 1933 do 1941 godine. Glavna urednica časopisa bila je Lujza Wagner Janović 1907–1945. Skupina medicinskih sestara oduševljenih znanstveno-istraživačkim radom u sestrinstvu koje su bile članice HUMS-a, osnovala je 1995. godine stručno glasilo naziva Sestrinski glasnik, koji je tijekom vremena postao stručno-znanstveni časopis, te se tijekom 2019. godine publiciraju tri sveščića, i to volumena broj 23. Misija članova udruge uključivala je od samog početka stvaranje i publiciranje znanstvenog časopisa čija je osnovna svrha publiciranje problematike iz znanstvene grane sestrinstvo 2.
U procesu recenzije stručno-znanstvenih radova, danas je
opće prihvaćeno osnovnih pet čimbenika za prihvaćanje
rukopisa za publiciranje, i to: ad 1 važnost, pravovremenost,
relevantnost i učestalost ...publiciranja opisane problematike;
ad 2 kvaliteta stila pisanja tj. stupanj kvalitete pisanog
teksta, jasnoća, jednostavnost, lako slijediti osnovnu
svrhu, i logičnost; ad 3 dizajn studija tj. dizajn mora biti
prikladan, pridržavati se IMRaD strukture i sveobuhvatan;
ad 4 stupanj preglednosti literaturnih navoda, tj. isti mora
biti pažljivo numeriran, fokusiran, i up-to-date; i ad 5 mora
biti uporabljen dostatno veliki uzorak 10.
Uvod: Osim osposobljavanja za kvalitetan praktičan rad, jedan od ciljeva specijalizacije iz obiteljske medicine (OM) je i osposobljavanje za istraživanje i publiciranje. To se nastojalo postići kroz ...kolegij
Istraživanje u OM-u, iako je i cjelokupni program specijalizacije usmjeren tom cilju.
Cilj: Željeli smo istražiti što su i u kolikom broju publicirali specijalizanti, deset godina prije i deset godina od početka specijalizacije, s ciljem evaluacije uspješnosti programa specijalizacije, a osobito kolegijem Istraživanje u OM-u.
Metoda: Povodom 20-godišnjice Hrvatske udružbe obiteljske medicine, HUOM-a, u MFC-u je objavljen popis svih naslova radova publiciranih u MFC-u i Zbornicima HUOM-a u zadnjih 20 godina (1993.-2013.), s imenima autora i godinom publiciranja. Budući da je popis radova završavao s 2013. godinom, pregledani su još i svi radovi objavljeni u MFC-u i Zbornicima u 2014. godini. Za ovo istraživanje odabran je period od deset godina prije početka Projekta specijalizacije, od 1995. do 2004., i deset godina nakon početka specijalizacije, od 2005. do 2014. godine. Prikupljeni su podatci o
radovima čiji su autori bili specijalizanti, pri čemu smo koristili popise specijalizanata po Projektu specijalizacije. U analizi sadržaja koristili smo tematsku analizu naslova i sažetaka radova.
Rezultati: U dvadesetogodišnjem periodu, 113 radova koje su napisali specijalizanti je publicirano u MFC-u i 251 rad u Zbornicima. Prije početka Projekta specijalizacije (1995.-2004.), specijalizanti su publicirali 42 rada u MFC-u, a 71 rad nakon početka Projekta specijalizacije (2005.-2014.), što predstavlja povećanje broja publiciranih radova za 69%. Prije početka specijalizacije, specijalizanti
su publicirali 85 radova u Zbornicima HUOM-a, a nakon početka 166, što predstavlja povećanje za 66,2%. Prije početka projekta specijalizacije, u 50% radova obrađivane su kliničke teme, a nakon početka u 32% radova. U 47.6% radova obrađivani su sadržaji specifični za OM prije početka, a 49% nakon početka Projekta specijalizacije.
Zaključci: Rezultati pilot istraživanja su ukazali na veliku vjerojatnost da specijalizacija, u cjelini ili kolegij Istraživanja kao zasebna cjelina, osposobljava LOM, ne samo za praktičan klinički rad, nego i za istraživanje i publiciranje.
Utemeljenost rada leži u inicijativi otvorenog pristupa znanstvenim informacijama (budimpeštanska i berlinska deklaracija, Pantonov princip) kao i u pariškoj deklaraciji o otvorenom pristupu ...obrazovnim resursima (OER). Fokus rada je na uporabi otvorenog pristupa znanstvenim i obrazovnim sadržajima od strane akademske zajednice, s naglaskom na njihovu aktivnu participaciju, tj. publiciranje. Kod publiciranja u otvorenom pristupu treba razlikovati „zlatni put“ (elektroničke časopise) i „zeleni put“ (načelo samoarhiviranja, npr. repozitoriji). Kad je riječ o otvoreno dostupnim obrazovnim resursima, osnovna nit vodilja je realizirati pravo svakog pojedinca na informaciju i obrazovanje, što je ključno za društvo znanja. Pri tome treba razlikovati otvorene obrazovne resurse od otvorenih e-tečajeva i otvorenog obrazovanja. Karakteristično za OER je da su u digitalnom obliku te da se mogu slobodno preuzimati, koristiti, preslikavati, mijenjati, dalje distribuirati i dijeliti; koriste se u svrhu poučavanja, učenja i istraživanja, a najčešće se ustupaju uz licenciju Creative Commons. U radu se analiziraju rezultati pilot-istraživanja čiji je cilj utvrditi zastupljenost uporabe i objavljivanja otvoreno dostupnih znanstvenih i obrazovnih resursa u odnosu na one s ograničenim pristupom, na nekolicini hrvatskih visokoškolskih ustanova. Utvrđeno je da su ispitanici s veleučilišta ostvarili veću razinu dostupnosti obrazovnih resursa od onih sa sveučilišta. Rezultati također ukazuju da ispitanici za potrebe vlastitog usavršavanja više koriste informacijske resurse s otvorenim nego ograničenim pristupom, ali se radovi više publiciraju u klasičnim nego u otvorenim publikacijama. Za šire prihvaćanje otvorenog pristupa u akademskoj zajednici potrebno je strateško planiranje na institucionalnoj i nacionalnoj razini.