Vanjska trgovima ima veliki značaj u gospodarstvu svake zemlje kroz
multiplikativni efekt koji se ogleda ne samo kroz ekonomske komponente već i kroz
sociokulturni razvoj. Cilj rada bio je ...identificirati Tursku u europskom kontekstu
međunarodnih odnosa, odnosno ukazati na komparativnu i konkurentsku ulogu Turske u
vanjskotrgovinskom poslovanju. Čimbenici odnosa Turske u europskom kontekstu su:
demografski aspekti, sociološke i kulturološke razlike, pristupni kriteriji, ekonomski
aspekti i politički izazovi. U posljednja dva desetljeća carinska unija Europske unije
(EU) i Turske bila je okosnica razvoja u okviru bilateralne trgovine. U tom razdoblju
Turska je postala petim glavnim trgovinskim partnerom s EU na globalnoj razini s
vrijednošću bilateralne trgovine od 140 milijardi eura (2017). Slično tome, EU je
najvažniji trgovinski partner Turske, koja predstavlja 41% turske globalne trgovine.
Istraživanje u radu temeljeno je na analizi sekundarnih izvora podataka, a metode
sinteze i deskripcije primijenjene su u interpretaciji dobivenih rezultata i formiranja
zaključaka. Rezultati istraživanja pokazuju kako je integracija Turske u Europsku uniju
određena kako „tvrdim“ ekonomskim čimbenicima korisnosti, tako i „mekanim“ čimbenicima kao što su osjećaj identiteta, religije ili stavovima prema imigrantima.
Iako Turska pokazuje pozitivne ekonomske trendove u europskom kontekstu, „mekani“
čimbenici ipak predstavljaju osnovnu barijeru integracije.
I mozak ima spol Malnar, Daniela; Arbanas, Juraj; Tkalčić, Mladenka
Medicina fluminensis,
12/2015, Letnik:
51, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Mozak je složen organ i različita morfologija mozga muškaraca i žena kontinuirana je tema koja izaziva velik interes. Nebrojeno puta postavili smo si pitanje zašto se djevojčice više vole igrati ...lutkama, a dječaci autima? Zašto žene i muškarci različito reagiraju u istim stresnim situacijama? Jesu li žene emotivnije od muškaraca? Psihološka istraživanja ponašanja, percepcije i pamćenja potvrđuju da zaista postoje očigledne razlike u funkcioniranju mozga žena i muškaraca. Te se razlike mogu pripisati utjecaju genetike, hormona i okoline. Muškarci i žene ne pokazuju razliku kad je u pitanju ispitivanje inteligencije, ali je činjenica da mnoge stvari rade drugačije i koriste različite dijelove mozga prilikom rješavanja problema. Spolne razlike u građi mozga mogu imati utjecaj na proces učenja, govora. Poznavanje spolnih razlika može biti korisno za postavljanje dijagnoza i liječenje nekih neuroloških bolesti. Mnoga istraživanja spolnih razlika, pogotovo istraživanja u području omjera sive i bijele tvari te veličine najveće komisure mozga, korpusa kalozuma, daju oprečne rezultate koji prvenstveno ovise o metodi istraživanja. No postoje područja mozga, poput hipotalamusa i pojedinih dijelova kore mozga, gdje je spolni dimorfizam vrlo jasno izražen i definiran. Ovaj rad je prikaz dosadašnjih istraživanja i utvrđenih morfoloških razlika mozga kod žena i muškaraca.
Temeljni cilj rada bio je ispitati koliko su roditelji djece s teškoćama u razvoju spremni potražiti socijalno-stručnu pomoć. Prvi specifični cilj bio je tvrditi na koji su način uvjerenja ...(nepovjerenje, spremnost i nelagoda u traženju socijalno-stručne pomoći) roditelja djece s teškoćama u razvoju o budućem traženju socijalno-stručne pomoći povezana s procijenjenom prethodnom učestalosti dobivene socijalno-stručne podrške i zadovoljstvom prethodno dobivene socijalno-stručne podrške. Drugi specifični cilj je analizirati navedene varijable u odnosu na neka sociodemografska obilježja roditelja i djece (mjesto stanovanja i dob djeteta). Ispitivana su uvjerenja o traženju stručne pomoći te procjena učestalosti i zadovoljstva dobivenom stručnom podrškom kod 102 roditelja djece s teškoćama u razvoju dobi do 15 godina korisnika osam udruga i/ili institucija u kojima su uključeni u odgojno-obrazovni i socijalizacijsko-rehabilitacijski tretman. U trenutku ispitivanja živjeli su u seoskim i urbanim sredinama na području gradova i okolice gradova Rijeke i Vinkovaca. Ukupno su sudjelovale 73 (71.6 %) majke (Mdob = 40.14) i 29 (28.4 %) očeva (Mdob = 41.52).
Procijenjena učestalost dobivene socijalno-stručne pomoći i procijenjeno zadovoljstvo dobivenom socijalno-stručnom pomoći su negativno povezani s većim nepovjerenjem prema traženju socijalno-stručne pomoći. Što su djeca starija, to se kod roditelja uočava manje spremnosti za traženje socijalno-stručne pomoći i više nepovjerenja u traženju stručne pomoći. Usporedbom roditelja u Vinkovcima i Rijeci, kao i usporedbom roditelja koji žive u gradu i roditelja koji žive na selu, utvrđeno je da roditelji koji žive u Vinkovcima, kao i roditelji koji žive na selu, iskazuju značajno veću nelagodu u traženju socijalno-stručne pomoći. Autorice se nadaju da rezultati mogu pomoći u budućim istraživanjima teme, kao i u unapređivanju sustavnog pružanja stručne pomoći i podrške obiteljima djece s teškoćama u razvoju. Smatraju da je rad važan u unaprjeđivanju kvalitete socijalno-stručne podrške i pomoći obiteljima djece s teškoćama u razvoju jer ukazuje na teorijski interpretirano nisku roditeljsku procjenu učestalosti i kvalitete dobivene stručne pomoći.
The main goal of this study was to examine to what extent are parents of children with developmental difficulties ready to seek social and professional support. The first specific aim of research was to determine the ways in which the beliefs (distrustfulness, readiness and discomfort in seeking of social and professional help) of parents of children with developmental difficulties in future seeking social and professional help are related to the parents’ estimated frequency of previously obtained social and professional support and parents’ estimated frequency of satisfaction with previously social and professional support, along with some socio-demographic characteristics (a place of the residence and child’s age). The beliefs of parents of children with developmental difficulties in seeking professional support, parents’ estimated frequency of obtained professional support, and parents’ estimated frequency of satisfaction with professional support are provided by 102 parents of children with developmental difficulties living in rural and urban areas of Rijeka and Vinkovci towns.
A total of 73 (71.6 %) mothers (Mage = 40.14) and 29 (28.4 %) fathers (Mage = 41.52) of children up to 15 years of age participated in the study. The estimated frequency of social and professional support obtained and the estimated frequency of satisfaction with previously social and professional support are negatively associated with greater distrustfulness in seeking social and professional support. As children were older, parents were less ready to seek professional support and more distrustful while seeking professional assistance. By comparing the parents in Vinkovci and Rijeka, as well as by comparing the parents living in the city, and the parents who live in the village, it was found that parents living in Vinkovci as well as parents living in the village show a major discomfort in seeking social and professional support. The authors hope that the results can help in future researches and in improving the systematic provision of professional help and support to families of children with developmental difficulties. They believe that this work is important in improving the quality of social and professional support and helping families of children with developmental difficulties because it points to a theoretically interpreted low parental assessment of the frequency and quality of the received professional support.
This paper presents the results of the first survey of peer violence conducted in Croatia on a nationally representative sample. The aim of this study was to examine the presence of peer violence and ...characteristics of children who are involved in such violence in various ways. Special attention was given to the experience of domestic violence and its relationship to their involvement in bullying. The study included 3.470 children aged 11, 13 and 16 (fifth and seventh grade of primary and second grade of secondary school). The results showed that 64.1% of children are not involved in peer violence, 14.8% of them are victims, 6.3% perpetrators, and 14.8% are both victims and perpetrators. Peer violence increases with age when it comes to the number of pupils involved as perpetrators and victims-perpetrators, while the proportion of victims decreases after the seventh grade. Girls are more often victims and victims-perpetrators and are more involved in relational violence, while boys are more often involved in physical and verbal violence. There is a greater proportion of those who have below-average financial status in all groups of children who experience violence, while the perpetrators are more often children from families with an above-average financial status. The percentage of children who have experienced violence in the family is the smallest among children not involved in bullying and largest among victims-perpetrators. These results are discussed in the context of the findings of earlier research studies and potential risk factors for the involvement of children in peer violence.
Prethodna znanstvena istraživanja s učenicima i učenicama osnovnih škola ukazale su na razlike između djevojčica i dječaka u mnogim aspektima dječjeg crteža, uključujući i čimbenike kreativnosti. ...Donekle ove razlike u spolu nastaju kao posljedica specifičnosti pojedinoga spola u likovnom razvitku djece. Međutim, utjecaj spola na kreativnost nije dostatno određen. U ovoj studiji istražili smo razlike između spolova s obzirom na kreativnosti vezane uz likovnu umjetnost, uključujući i napredak u kreativnom razvitku i provjeravali smo linearne korelacije između pojedinih čimbenika kreativnosti u 18 učenika i učenica drugoga razreda osnovne škole. Likovnu smo kreativnost provjeravali s pomoću testa crteža dva puta u jednoj školskoj godini. Naši rezultati pružaju nova saznanja o specifičnim karakteristikama vezanima uz spol učenika u procesu razvijanja kreativnosti izražene crtežima u ranoj školskoj dobi.
Previous scientific studies in primary school students have indicated differences between girls and boys in many aspects of children’s drawings, including factors of creativity. To some extent, these gender differences arise as a consequence of gender specificities in children’s artistic development. However, the effect of gender on creativity remains ill defined. In the present study, we examined gender differences in measures of visual art-related creativity, including progress in creative development and the linear relationship among factors of creativity in 18 second-grade primary school students. Visual art-related creativity was tested twice during the school year using a drawing test. Our results provide new evidence for gender-specific characteristics of processes involved in creativity expressed through drawings in early school-age students.
Osnovni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike u bazično-motoričkim i situaciono-motoričkim sposobnostima rukometašica. Istraživanje je urađeno na 77 rukometašice, seniorskog uzrasta iz Prve ...federalne lige BIH i Prve lige Republike Srpske .U prostoru bazično-motoričke sposobnosti korišteno je 18 varijabli koje su obuhvatale faktore za procjenu segmentarne brzine, fleksibilnosti, koordinacije, eksplozivne snage, repetitivne snage i ravnoteže. Situaciono-motorički prostor je posmatran i obuhvata pet hipotetskih latentnih faktora koji su odgovorni za situacionu efikasnost u rukometu: brzina baratanja sa loptom, preciznost, snaga izbačaja lopte, brzina kretanja bez lopte, baratanje loptom. U analiza kvantitativnih razlika na multivarijantnom nivou, diskriminativnom analizom, između Prve federalne lige BIH i Prve lige Republike Srpske u situaciono-motoričkim i bazično-motoričkim sposobnostima dobili smo da se nivoi takmičenja razlikuju odnosno da postoji statistička značajnost između tretiranih nivoa takmičenja. Dobijeni rezultati mogu doprinijeti boljem razumijevanju praćenja, analiziranja te boljem usavršavanju kondicijske i tehničko-taktičke pripreme rukometašica na različitim nivoima takmičenja, a sve u cilju postizanja većeg kvaliteta takmičenja seniroskih rukometašica u Bosni i Hercegovini.
Ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i produktivnost, važni su čimbenici ukupnog gospodarskog rasta. Njihovo kretanje na regionalnoj razini može utjecati na povećanje ili smanjenje budućih ...regionalnih razlika. U ovom se radu analizira njihovo kretanje na županijskoj razini u Hrvatskoj tijekom razdoblja koje uključuje posljednju gospodarsku krizu. Primjenom podataka Financijske agencije o nefinancijskim poduzetnicima, analizirani su podaci o udjelima poduzetnika koji imaju ulaganja u istraživanje i razvoje u ukupnom broju poduzetnika na razini županije. Također, ekonometrijski je procijenjena ukupna faktorska produktivnost na razini poduzetnika, temeljem čega su dobiveni podaci o kretanju ukupne faktorske produktivnosti na razini županija. Oba pokazatelja su zatim promatrana na razini županija i to posebno za četiri kategorije poduzetnika: mikro, mali, srednji i veliki. Rezultati su ukazali da je moguće identificirati učinke krize u oba pokazatelja, odnosno da su oba pokazatelja bila povezana s ukupnim negativnim gospodarskim kretanjima. Međutim, posebno negativni učinci se primjećuju kod velikih poduzetnika i srednje velikih poduzetnika. Identificirana kretanja upućuju na nedostatak konvergencijskih mehanizama na županijskoj razini kod analiziranih čimbenika gospodarskog rasta. Iako i drugi čimbenici rasta mogu biti presudni, ovakvi nalazi upućuju na mogućnost daljnjeg rasta regionalnih razlika u Hrvatskoj.
Cilj ovog članka jest ustanoviti postoji li povezanost između kulturne potrošnje, društvene nejednakosti i regionalnih razlika u Hrvatskoj na osnovi podataka prikupljenih istraživanjem Eurobarometra ...iz 2013. godine. U uvodnom dijelu rada izloženi su različiti teorijski pristupi kulturnoj potrošnji s ciljem preciznijeg objašnjavanja odrednica kulturne potrošnje uzimajući u obzir složenost tranzicijskih i posttranzicijskih specifičnosti hrvatskoga društva. Metodološko-empirijski dio rada podijeljen je u tri koraka. Prvo se faktorskom analizom kulturna potrošnja ispitanika (N = 787) grupirala u dva temeljna skupa, javnu i privatnu kulturnu potrošnju, a na temelju čega su se kreirali njihovi agregatni indeksi. Drugi je korak uključivao hijerarhijsku regresijsku analizu kako bi se ustanovila prediktivnost socioekonomskih korelata u objašnjavanju razlika u tipovima kulturne potrošnje. Treći je korak uključivao usporedbu indeksa kulturne potrošnje među regijama u Hrvatskoj, uzimajući pritom u obzir indekse njihove razvijenosti. Rezultati provedenih analiza upućuju na statistički značajnu povezanost između indeksa kulturne potrošnje s više indikatora socioekonomskog statusa te s obrazovnim postignućem, spolom i rezidencijalnim statusom. Značajne razlike utvrđene su i između hrvatskih regija, pri čemu su Zagreb i okolica te Rijeka i Gorski kotar jedine regije s iznadprosječnim vrijednostima na indeksima kulturne potrošnje, te se može zaključiti da je kulturna potrošnja snažno vezana uz ukupnu razvijenost nekog prostora.
Adolescencija predstavlja razdoblje povećanog rizika za pojavu emocionalnih i ponašajnih problema zbog intenzivnih promjena u nizu aspekata tjelesnog i psihosocijalnog funkcioniranja. Kao polazište ...istraživanja prikazanog u ovom radu korišten je Achenbachov multivarijatni statistički pristup kojim se istražuje zastupljenost različitih problema u adolescentnoj dobi. Specifičan cilj rada je bio ispitati zastupljenost različitih sindroma kod mlađih adolescenata: anksioznosti/depresivnosti, povlačenja, tjelesnih poteškoća, agresivnosti, kršenja pravila, socijalnih problema, problema mišljenja i pažnje kao i zastupljenost zasebnih skupina internaliziranih i eksternaliziranih problema. Razmatrale su se i rodne razlike u zastupljenosti pojedinih problema te odnosi između internaliziranih i eksternaliziranih problema. Ujedno su dobiveni rezultati uspoređeni s normama postavljenim na uzorku djece i mladih u Republici Hrvatskoj u istraživanju Rudan i sur. (2005.).
U istraživanju je sudjelovalo 937 učenika sedmih i osmih razreda osnovnih škola grada Zadra (476 adolescentica i 461 adolescenata) prosječne dobi 13 godina. Zastupljenost različitih problema ispitana je Skalom samoprocjene ponašanja mladih (YSR − Youth Self-Report, Achenbach i Rescorla, 2001.). Dobiveni rezultati na cijelom uzorku ukazuju da adolescenti iskazuju nešto više procjene zastupljenosti skupine internaliziranih problema nego skupine eksternaliziranih problema. Analizom rodnih razlika dobiveni rezultati ukazuju da su procjene zastupljenosti skupine internaliziranih problema više kod adolescentica u odnosu na adolescente. Dobiveni rezultati ukazuju na razlike u zastupljenosti simptoma anksioznosti/depresivnosti i tjelesnih poteškoća (koje su više zastupljene kod adolescentica) te kršenja pravila − delinkvencije (koje je više zastupljeno kod adolescenata). Nadalje, utvrđeni su značajni pozitivni odnosi između internaliziranih i eksternaliziranih problema. Na osnovi usporedbe s postavljenim normama u prijašnjim istraživanjima sa adolescentima (Rudan i sur., 2005.), ovo istraživanje ukazuje na blago više procjene zastupljenosti različitih problema kod adolescenata.
Oxalate: From the Environment to Kidney Stones Brzica, Hrvoje; Breljak, Davorka; Burckhardt, Birgitta C ...
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
12/2013, Letnik:
64, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Oxalate urolithiasis (nephrolithiasis) is the most frequent type of kidney stone disease. Epidemiological research has shown that urolithiasis is approximately twice as common in men as in women, but ...the underlying mechanism of this sex-related prevalence is unclear. Oxalate in the organism partially originate from food (exogenous oxalate) and largely as a metabolic end-product from numerous precursors generated mainly in the liver (endogenous oxalate). Oxalate concentrations in plasma and urine can be modified by various foodstuffs, which can interact in positively or negatively by affecting oxalate absorption, excretion, and/or its metabolic pathways. Oxalate is mostly removed from blood by kidneys and partially via bile and intestinal excretion. In the kidneys, after reaching certain conditions, such as high tubular concentration and damaged integrity of the tubule epithelium, oxalate can precipitate and initiate the formation of stones. Recent studies have indicated the importance of the SoLute Carrier 26 (SLC26) family of membrane transporters for handling oxalate. Two members of this family Sulfate Anion Transporter 1 (SAT-1; SLC26A1) and Chloride/Formate EXchanger (CFEX; SLC26A6) may contribute to oxalate transport in the intestine, liver, and kidneys. Malfunction or absence of SAT-1 or CFEX has been associated with hyperoxaluria and urolithiasis. However, numerous questions regarding their roles in oxalate transport in the respective organs and male-prevalent urolithiasis, as well as the role of sex hormones in the expression of these transporters at the level of mRNA and protein, still remain to be answered.
Oksalatna urolitijaza (nefrolitijaza) najučestaliji je tip bolesti bubrežnih kamenaca. Rezultati epidemioloških istraživanja pokazali su da je urolitijaza približno dvostruko učestalija u muškaraca nego u žena, ali osnovni mehanizam nastanka ove spolno-ovisne prevalencije nije razjašnjen. Oksalat u organizmu dijelom potječe iz hrane (egzogeni oksalat), a glavninom nastaje kao konačni produkt metabolizma raznih preteča u jetrima (endogeni oksalat). Na koncentraciju oksalata u plazmi i urinu utječu razne tvari iz hrane, koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na apsorpciju, metaboličke puteve i/ili izlučivanje oksalata. Oksalat se iz organizma izlučuje u manjem obimu putem žuči u crijevo, a glavninom bubrezima. U bubrezima, pri odgovarajućim uvjetima kao što su visoka koncentracija oksalata i oštećenje epitela bubrežnih kanalića, oksalat može precipitirati i time potaknuti stvaranje kamenaca. Rezultati novih istraživanja upućuju na važnost membranskih prijenosnika otopljenih tvari (SoLute Carriers) iz obitelji 26 (SLC26) za prijenos oksalata u specifičnim organima. Smatra se da dva člana ove obitelji: prijenosnik sulfatnog aniona (Sulfate Anion Transporter 1; SAT-1; SLC26A1) i izmjenjivač klora i mravlje kiseline (Chloride/Formate EXchanger; CFEX; SLC26A6), imaju značajnu ulogu u prijenosu oksalata u crijevima, jetrima i bubrezima; hiperoksalurija i nefrolitijaza utvrđeni su pri slaboj aktivnosti ili nedostatku SAT-1 i CFEX proteina. Međutim, još uvijek postoje brojne nejasnoće glede prijenosa oksalata u navedenim organima, mehanizma nastanka spolnih razlika u nefrolitijazi i utjecaja spolnih hormona na ekspresiju proteina i mRNA za navedene prijenosnike.
PDF
