Uvod: Epidemija covida-19 je omejila praktično usposabljanje študentov zdravstvene nege. V zdravstveni negi simulacije niso novost, razmeroma novo področje izobraževanja pa so virtualne simulacije ...ali virtualni pacienti. Namen pregleda je bil preučiti najnovejše empirične ugotovitve o učinkovitosti oziroma uspešnosti uporabe virtualnih simulacij ali virtualnih pacientov pri študiju zdravstvene nege po svetu. Metode: Pregledani so bili znanstveni članki, objavljeni med letoma 2016 in 2021 v bibliografskih bazah CINAHL, MEDLINE, ERIC ter v kataložno-bibliografski bazi podatkov COBIB. Proučevani so bili članki, ki so obravnavali študente zdravstvene nege, pri katerih sta bila virtualna simulacija ali virtualni pacient uporabljena za način učenja in ne kot način preverjanja usvojenega znanja druge učne metode. Sinteza rezultatov je bila narejena s tematsko analizo. Rezultati: Vključenih je bilo 12 raziskav, ki so bile večinoma opravljene v razvitih državah. Rezultati so pokazali pozitiven vpliv virtualnih simulacij ali virtualnih pacientov na kognitivno in afektivno domeno znanja, praktično izvedbo intervencij, oceno samoučinkovitosti, kompetentnosti in zadovoljstva študentov. Diskusija in zaključek: Kadar kliničnega usposabljanja za študente zdravstvene nege ni mogoče zagotoviti, so virtualne simulacije ali virtualni pacienti lahko eno izmed možnih okolij za trening kliničnih odločitev, ki bi jih študent sicer pridobil v klinični praksi, ne morejo pa nadomestiti kliničnega usposabljanja in izkušenj, ki jih študent pridobi ob pacientu.
Ovaj članak istražuje upoznavanje djece u dobi od šest do deset godina s robotikom te ispituje upotrebu robota u školama i izvannastavnim aktivnostima. Središnja pitanja su 1) je li uvođenje ...robotike obuhvaćeno političkim strategijama i obrazovnim politikama i na koji način (RQ1) te 2) tko su glavni akteri uvođenja robota u obrazovno okruženje (RQ2). Kako bi se odgovorilo na ova pitanja, provedena je pilot studija u tri europske zemlje (Austriji, Litvi i Rumunjskoj) koja je uključivala analizu nacionalnih policy strategija, kao i intervjue s po tri dionika u svakoj zemlji. Članak ilustrira specifičnosti istraživanih zemalja prezentirane kao studije slučaja, raspravlja o njima i međusobno ih uspoređuje. Nalazi pokazuju kako obrazovne politike u analiziranim zemljama imaju za cilj preslikati Digitalnu agendu za Europu te da se mogu identificirati dva suprotna pristupa implementaciji robotike, odozdo prema gore i odozgo prema dolje.
U radu se raspravlja o jezičnoj politici u Bosni i Hercegovini, koja je tada jedna od šest socijalističkih republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u razdoblju od ožujka 1967. ...godine, kada je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, do sarajevskog Simpozijuma o jezičkoj toleranciji održanog u travnju 1970. Podrobno se raščlanjuju simpozijski zaključci te polemičke rasprave prouzročene njihovim različitim tumačenjem i vrednovanjem. Uzimajući u obzir cjelinu jezičnopolitičkihprocesa u Bosni i Hercegovini, na koncu se ustvrđuje da se Simpozijum može uzeti kao međaš nove, autonomne bosansko-hercegovačke jezične politike u socijalističkom razdoblju.
In this paper we discusses language politics in Bosnia and Herzegovina, at the time one of the six federal republics of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia, during the period from March 1967, when the Declaration on the Name and Status of the Croatian Literary Language was issued, until the Sarajevo Symposium on Language Tolerance, held in April 1970. The conclusions reached at the Symposium and the polemical discussions prompted by divergent interpretations and assessments of them are analysed in detail. Taking into consideration the language politics in Bosnia and Herzegovina as a whole, it is concluded that the Symposium can be regarded as a milestone in the development of a new, autonomous, Bosnian-Herzegovinian language policy during the Socialist period.
Algoritamsko razmišljanje koristi sposobnost razmišljanja na način da se problem koji se
rješava tumači kao niz jednostavnih i malih zadataka koji će dovesti do rješenja. Algoritam je
skup ...jednostavnih uputa koje vode do rješenja zadatka. Upute bi trebale jednostavne, tako da
svatko prema tim uputama može riješiti zadani problem. Vještine algoritamskog razmišljanja
nisu isključivo povezane s programiranjem i računalima, nego se mogu primijeniti pri rješavanju
problema u svim područjima djelatnosti. Prije svega, potrebno je razumjeti problem, procijeniti
način kako ga riješiti, odabrati strategiju, razbiti problem na manje dijelove i rješavati ih korak po
korak. Na taj način algoritamsko razmišljanje može se koristiti i podučavati u ranom i predškolskom
odgoju i obrazovanju svaki put kada se djeca susreću s novim problemom ili situacijom. Uloga
je odgajatelja usmjeriti djecu da sama razumiju, procijene i prepoznaju problem te im pomoći u
koracima pri rješavanju problema. Projekt ALGOLITTLE, sufinanciran programom Erasmus+,
bavi se integracijom vještina algoritamskog razmišljanja u predškolsku praksu pomoću aktivnosti
temeljenih na igri. U radu su opisane aktivnosti i spoznaje do kojih se došlo tijekom rada na projektu
s ciljem izrade i provedbe kurikuluma nastavnog predmeta za studente preddiplomskog studija
ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u svim zemljama partnerima.
Esej: razmišljanje u fragmentima Keser Battista, Ivana
Filozofska istraživanja,
2013, Letnik:
33, Številka:
2/130
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
This paper considers the notion and the phenomenon of essay in literature and film with the help of theoretical perspectives in literary-philosophical investigations by Theodor Adorno, György Lukács, ...Vilém Flusser, Gerhard Haas, Milivoj Solar, Roland Barthes and Réda Bensmaïa as well as perspectives in film studies by José Moure, Christa Blümlinger or Phillipe Lopate. Essay is marked by freedom and process and its main feature is fragment, preferring plurality over hierarchy, calling for contradiction over unconditional explicitness. Essays in literature and film are structured using fragments and that its every segment, in most cases, can function independently. Essayistic strategies present the work that becomes a place of instability, re-examination and revision of thoughts. Essay-films dissolve cinematic presentation boundaries and can absorb or incorporate different genres and themes through: biography, autobiography, history, culture, fiction, criticism, poetry, photography, illustration and film itself. The essay-film’s character is constitutively informal, and as such is not clearly defined in film studies. Namely, the essay-film often presents a meditation on a specific theme instead of the causal-effect sequence of a story as is expected in fictional film. Essay in general represents a process whose goal is exploration and not necessarily a rounded-off work with a single meaning and explicit statement. The constitutive informal character of the essay is manifested through the presence of the following elements which make essay discussable: associative presentation, dialogism, processuality, discursiveness, fragmentariness, non-linearity, reflexivity, reflection, rhizomatic treatment, rumination.
Uvođenje informatike i računarstva kao obveznoga predmeta za učenike od petog
do osmog razreda osnovne škole te programiranja kao osnovnoga sadržaja kurikula
predstavlja veliki iskorak u osnovnom ...obrazovanju u Republici Srbiji. U ovom
radu provodeno je istraživanje na N = 58 učenika osnovnih škola šestog razreda. U
školskoj godini 2016./17. učenici su učili programski jezik Scratch, a u školskoj godini
2017./18. učili su programski jezik Python. Tečajevi programiranja realizirali su se
jednom tjedno (45 minuta) tijekom 17 tjedana. Cilj je ove studije pratiti tijek učenja
vizualnoga i tekstualnoga programskog jezika sljedeći novi OŠ kurikul u Republici
Srbiji te istražiti postignuće i motivaciju učenika za nastavak učenja programiranja.
Korišteni istraživački instrument bio je upitnik. Rezultati ovoga istraživanja pokazali
su da je učenicima bilo lakše svladati vizualni programski jezik Scratch nego
tekstualni programski jezik Python. Međutim, rezultati istraživanja pokazuju da su
algoritamski način razmišljanja i motivacija za učenje programiranjem tekstualnoga
jezika zadovoljavajući s obzirom na to da učenici s tim nisu imali prethodno iskustvo.
Umjetničko obrazovanje u suvremenom svijetu pruža mogućnosti za razvoj
kreativnosti, kritičkoga mišljenja i kritičkoga stava učenika prema umjetnosti i
kulturi. Ipak, razočaranje u svijetu čini ...estetiku potrebom koju u sadašnje vrijeme
treba kontinuirano definirati. Ograničena i jednostrana priroda tradicionalne
estetike postaje sve očitija, stoga je otežan razvoj estetike na pouzdanoj osnovi
ideala ljepote i umjetnosti. Kasnih 1980-ih godina perceptivno znanje postalo je
ključni pojam o kojemu se često raspravlja u sklopu istraživanja i obrazovanja u
području estetike.
Kreativnost proizlazi iz perceptivnoga znanja, a zasnovana je na popularnom
umjetničkom i estetskom obrazovanju. Kako bi se oblikovalo područje s višestrukom
i apstraktnom strukturom, potrebno je razvijati kreativno mišljenje kroz proces
diversifikacije. Zbog toga što umjetnost ima esencijalno svojstvo (timbar), predložio
sam projekt iz područja likovne umjetnosti i estetike zasnovan na ostvarivanju
umjetničkih ciljeva u poučavanju likovne umjetnosti i na estetskom susretu s
politikom, društvom, povijesti, kulturom i okolinom. Eksperimentalni program
realiziran je u Nacionalnom tajvanskom muzeju likovnih umjetnosti.
Rezultati istraživanja potvrđuju da obrazovanje u području estetske percepcije može
imati pozitivne učinke na učeničke poglede na umjetnosti i na cjelokupnu popularnost
povezanoga učenja. Primjeri razvijanja estetskoga doživljaja i estetske percepcije
mogu se koristiti kao smjernice za ostvarivanje umjetničkoga i multikulturnoga
obrazovanja. Dobro zaokruženo i otvoreno obrazovanje (od politike, društva, povijesti,
kulture, okoline itd.) postalo je prag za kontinuirani razvoj inteligencije i mišljenja.
U uvodnom dijelu rada autor uz temu promišljanja smrti povezuje i promišljanje o smislu života te smrt promatra u kontekstu izazova za kvalitetniji život.Cilj istraživanja bio je ispitati postoje li ...razlike s obzirom na dob i spol u mišljenju o vlastitoj smrti, vjerovanju u život poslije smrti, značenju smrti, aspektima nelagode vezane uz smrt, te osjećajima koji prate razmišljanje o smrti. U provedenom istraživanju sudjelovalo je 488 ispitanika stratificiranih u pet dobnih razreda: 20-34 god. (98), 35-49 god. (96), 50-64 god. (92), 65-79 god. (107), 80 god. (95). Dobiveni rezultati pokazali su da ispitanici u prosjeku rijetko misle o vlastitoj smrti, te da je vjerovanje u život poslije smrti prisutno kod većine ispitanika svih dobnih skupina (81,35%), nešto više kod žena. Mlađe dobne skupine ispitanika sklonije su od starijih vjerovanju da smrt nije kraj. Najčešći odgovor na pitanje kako se osjećate kada mislite o vlastitoj smrti je: zadovoljstvo što sam živ (54,92%). Nema razlika s obzirom na spol u osjećajima koji prate razmišljanje o smrti.
Ovaj rad ilustrira strategiju za unapređivanje i procjenu sposobnosti kritičkog razmišljanja u preddiplomskom poslovnom programu. Bloomova taksonomija 21. stoljeća provodi se kao potpora stalnom i ...progresivnom razvoju vještina kritičkog mišljenja kroz nastavni plan i program. Uspjeh ove strategije za razvoj kritičkog mišljenja temelji se na učinkovitosti sekvencijalno osmišljene nastave uz kontinuirani proces procjene razvoja sposobnosti kritičkog mišljenja tijekom sve četiri godine preddiplomskog programa. Ova se strategija može provesti uz minimalan napor u okviru bilo kojeg preddiplomskog programa koji je odgovoran za obrazovanje budućih poduzetnika.
PDF
