Istraživanja unutar kognitivne psihologije tradicionalno su bila usmjerena na ispitivanje relativno izoliranih kognitivnih procesa, pri čemu je naglasak bio na razumijevanju učinkovitosti obrade ...informacija. Međutim, novija istraživanja upućuju na važnost
ispitivanja utjecaja kognitivnih stilova na kognitivno funkcioniranje pojedinaca, pa je stoga i provedeno istraživanje bilo usmjereno na ovu problematiku. Naime, cilj je ovog istraživanja bio odrediti doprinos kognitivne refleksivnosti te kognitivnih stilova koji uključuju potrebu za kognicijom, povjerenje u intuiciju, maksimiziranje i sklonost praznovjerju u objašnjenju postignuća na nizu kognitivnih zadataka. Kognitivni zadaci pritom su uključivali konvergentno mišljenje, silogističko rasuđivanje te dva zadatka heurističkog razmišljanja, zadatak detekcije kovarijacije i zadatak s osnovnom proporcijom. Dobiveni rezultati izdvojili su kognitivnu refleksivnost kao statistički značajan prediktor konvergentnog mišljenja, silogističkog rasuđivanja i zadatka detekcije kovarijacije,
dok su kao prediktori konvergentnog mišljenja i zadatka s osnovnom proporcijom izdvojeni potreba za kognicijom i povjerenje u intuiciju. Ovi nalazi potvrđuju i proširuju prethodne nalaze u ovom području te upućuju na važnost razumijevanja individualnih razlika u kontekstu kognitivnog funkcioniranja pojedinaca.
Većina važnih odluka donosi se na sastancima tima tijekom procesa razvoja softvera (PRS), a način razmišljanja voditelja projekta igra važnu ulogu u postizanju ciljeva kvalitete na ovim sastancima ...tima. Uzimajući u obzir ovo važno pitanje, u ovom radu se istražuje utjecaj kognitivnih i socio-demografskih čimbenika na jednostavan stil menadžerskog razmišljanja upravitelja za poboljšanje kvalitete sastanaka tima u PRS. Za tu svrhu proveli smo eksperimentiranja među starijim profesionalcima i menadžerima iz organizacija informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u državnom i privatnom sektoru. Razvijene su hipoteze prema različitim empirijskim kategorijama, a zatim su iskorištene tehnike statističke analize za izvlačenje zaključaka. Rezultati su pokazali da "vrsta sastanaka tima", "kognitivne karakteristike voditelja projekta" te "usvajanje kognitivnog modela u sastancima tima" imaju statistički značajan utjecaj na menadžersko jednostavno razmišljanje u smislu poboljšanja produktivnosti i doprinosa sastanaka tima.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika bila je prvi odraz liberalizacije društvenoga života proizašle iz popuštanja stege partijskog i policijskog aparata nakon smjene ...Aleksandra Rankovića u srpnju 1966. godine. Američki i britanski diplomati, kao i zapadni mediji, pomno su pratili razvoj događaja nakon objavljivanja Deklaracije i bilježili reakcije, odnosno svoje analize mogućih posljedica za društvene i političke odnose u Hrvatskoj i Jugoslaviji, a posebno po hrvatsko-srpske odnose.
Svaki socijalni kontekst proizvodi sebi prilagođenu kulturu sukoba koja je redovito bogata i pozitivnim i negativnim potencijalom. Nažalost, autoritarna povijest pridonosi “antipluralnome” ...crno-bijelom pristupu koji priznaje jedino agresivnu suprotstavljenost s jedne strane ili povlačenje i izbjegavanje sukoba s druge. Premda ponekad gotovo ne primjećujemo kako je situacija sukoba legitimni dio dnevnoga društvenog ponašanja, sukob je prisutan svugdje, samo ako umijemo svoju pozornost usredotočiti u smjeru kojem treba gledati. U jednosmjernome komunikacijskom stilu pluralizama nema jer komunikacijski stil tipa “dobitnik-gubitnik” uvijek vodi frustraciji, ne unosi se u brige i probleme suprotne strane i ne prenosi nikakvu poruku o tome što znači živjeti iz motrišta suprotne strane. Informacija koja teče u oba smjera, dok se zbiva među pojedincima, naziva se interpersonalnom komunikacijom, a ako se zbiva unutar formalne strukture sastanaka i drugih pisanih izvješća, naziva se organizacijskom komunikacijom. Svaku misao i svaku informaciju ne kreira samo njezin odašiljatelj nego je promatra i interpretira i onaj koji je prima! Pluralizam je na djelu tada kada je složenoj situaciji moguće pristupiti na asertivan način. Ako komuniciranje definiramo samo kao proces, tada u stvarnosti nikada ne dopiremo do važnih pitanja niti uopće razmjenjujemo relevantna značenja takvih pitanja. Komunikacijska doktrina potječe iz retorike, tj. iz umijeća kako povećati učinkovitost transmisije poruka. Jednosmjerni komunikacijski stil se u susretu sa situacijom sukoba pokazuje neučinkovitim, što se osobito ogleda u pitanjima ljudskih prava, te još više u primjeni principa prirodne pravednosti u okolnostima kad postojeći zakoni ne dopuštaju razborit i častan ishod. Dvosmjerni komunikacijski stil na sukob gleda kao na izazov preobraziteljskih procesa zasnovanih na nasilju te njihovoj promjeni prema procesima zasnovanim na pravima.
Lisabonskom su agendom zemlje Europske unije svojim ciljem razvoja do 2010. godine definirale postizanje najveće konkurentnosti i postajanje društvom znanja. Ovako definirani ciljevi su varijabla jer ...su nekima, prije svega razvijenim zemljama EU15 već sada standard, drugima su realna perspektiva dok su nekima čista utopija. Jednim od najznačajnijih stupova za postizanje ovoga cilja smatra se obrazovanje. U Hrvatskoj je započeo proces prilagodbe obrazovnog procesa koji zahtijeva temeljnu promjenu u procesu mišljenja i prijelaz s klasičnih «adaptivnih» modela utemeljenih na primanju informacija, na «stvaralačke» modele učenja činjenjem i stalnim povećavanjem svojih sposobnosti za stvaranje svoje budućnosti. Prepreka na ovome putu mogu biti roditelji i nastavnici koji su u vremenu digitalnog rascjepa zadržali tržišnu i vlasničku orijentaciju svojstvenu industrijskom društvu i time postali nekompetentni za rješavanje problema i kreiranje budućnosti svoje informacijski, mrežno i pristupom orijentirane djece.
Sve što u tekstu istražujem, vezano je uz vizualnu, likovnu kulturu a budući da je polazište TV medij kao prenositelj informacija i načina ponašanja, odnosno stano¬vanja, življenja i bivstvovanja, ...posebno mlađega naraštaja, odgovorno problematiku svrstavam u polje vizualnog medijskog oblikovanja.
U radu je opisano istraživanje provedeno kod učenika u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Puli te kod studenata studija Predškolski odgoj na Sveučilištu Jur¬ja Dobrile u Puli. Istraživanje se temelji na činjenici da se u emisiji Big Brother Show upotrebljavaju predmeti industrijskog dizajna koji po svom obliku i kvaliteti nemaju podloge ni u nasljeđu hrvatskog podneblja, ni u umjetničkoj kvaliteti zdravog stanova¬nja. Najčešće se radi o jeftinijim proizvodima masovne proizvodnje a mladoj popula¬ciji i konzumentima emisije daju krivu poruku – o pojmu univerzalno lošeg i bez duha dizajniranog namještaja, pokućstva, posuđa, te njihove međusobne pomiješanosti, što ulazi u kič, izuzevši pojedinačno dobro oblikovane dijelove interijera kod kojih se ne može prepoznati ni jedan hrvatski dizajner ni arhitekt. Upućujem na potrebu uporabe unikatnih dijelova interijera i umjetničkih proizvoda.
Reflektivno razmišljanje smatra se važnim dijelom učenja. Glavna svrha ovoga istraživanja bila je procijeniti korištenje zadataka koji potiču reflektivno razmišljanje u obrazovanju učitelja. ...Istraživanje je imalo za cilj ispitati motrišta studenata o nekim čimbenicima pismenih zadataka koji potiču reflektivno razmišljanje i razinu reflektivnog pisanja. Rezultati su pokazali da studenti smatraju zadatke koji potiču reflektivno razmišljanje smislenima, važnima i korisnima. Međutim razina reflektivnog pisanja bila je prilično niska. U radu se raspravlja o praktičnim implikacijama rezultata istraživanja. Zaključuje se da uključivanjem studenata u rješavanje zadataka koji potiču reflektivno razmišljanje možemo potaknuti dublje učenje.
U informacijskom vremenu nemoguće je ne komunicirati. Informacije kao proizvod komuniciranja nedjeljiv su dio cijelog procesa. Upravo su komunikacija i prijenos informacija predmet brojnih ...istraživanja. Vještina komuniciranja i ovladavanja emocionalnim elementima ključni su parametri za postizanje uspjeha u akademskom kontekstu. Studenti kao populacija iznimno su izloženi afektivnim elementima koji, osim što utječu na akademski uspjeh, utječu i na sve komunikacijske aspekte ključne za uspješno izvršavanje zadatka. Cilj ovog istraživanja jest raspoznati razinu emocionalne regulacije i kontrole studenata Sveučilišta Sjever te ispitati postoji li razlika u emocionalnoj regulaciji i kontroli studenata s obzirom na znanstveno područje, razinu studija, spol i dob. Istraživanje je specifično jer je ograničeno na geografski prostor koji obuhvaća dva sveučilišna grada Koprivnicu i Varaždin te je nastalo kao dio diplomskog istraživanja. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja može se zaključiti kako većina studenata Sveučilišta Sjever dobro razumije, izražava i upravlja svojim emocija te da njihove emocije i raspoloženja imaju velik utjecaj na njihovo mišljenje i pamćenje. Emocionalna regulacija i kontrola ispitanika razlikuje se s obzirom na spol, dok razlika s obzirom na znanstveno područje, razinu studija i dob ne postoji.
Argumentirajući evanđelje i njegovu spasiteljsku vrijednost i snagu, Pavao se služi različitim argumentima, ali vrlo rijetko samo ljudskim razmišljanjem i iskustvom. U ovomu smo radu istražili baš ta ...mjesta gdje Pavao argumentira »po ljudsku«. Ograničili smo se na tri teksta njegovih autentičnih poslanica (Rim 3,5; 1 Kor 9,8; Gal 3,15), jer je u njima sintagma »po ljudsku« vezana uz glagole govorenja, dakle, izravno ulazi u okvir Pavlova argumentiranja. Ipak, budući da se takvo argumentiranje uvijek nalazi u kontekstima argumentacije »po Pismu/Pismima«, bilo da ju dopunjava, bilo da ju pojašnjava, bilo je potrebno barem kratko izložiti Pavlovo argumentiranje Pismom i njegovu osnovnu antropologiju.
Iz analize tekstova u kojima argumentira »po ljudsku«, iz slijeda Pavlovih misli uočavamo određeni napredak u argumentaciji upravo u odnosu s argumentacijom po Pismu. U Rim 3,5 ljudsko je iskustvo i razmišljanje u suprotnosti s onim što tvrdi objava. Ako se na temelju objave može zaključiti da ljudska zloća ističe Božju pravednost, nije li onda posve opravdano ljudskim razmišljanjem zaključiti da je Bog nepravedan kad daje maha svome gnjevu nad ljudskom zloćom. Pavao isključuje takvo razmišljanje, uvjeren da Bog može i ljudsku zloću ukalkulirati u svoj spasiteljski plan, a da time ne oduzme čovjeku odgovornost za zloću.
U 1 Kor 9,8 argumentacija »po ljudsku« u potpunom je skladu s onim što govori pisamska objava. Uobičajeno ljudsko iskustvo ima svoju potvrdu u Pismu jer i Pismo niče iz ljudskoga iskustva, iz iskustva stvarnosti u Božjemu svjetlu. Kada Božja riječ samo dopušta ono što opće iskustvo potvrđuje, u slobodi se može odustati od njega da bi se posvjedočio drukčiji način Božjega postupanja u Isusu Kristu.
U Gal 3,15 ljudsko se iskustvo samo djelomično poklapa s Božjim postupanjem. Ispravan odnos s Bogom, odnosno vjera može poći od razuma, ali ne i zadržati se na njemu. Ljudsko je iskustvo Pavlovo polazište za dokazivanje jednog drugog i drukčijeg iskustva koje se stječe samo vjerom oslonjenom na obećanje. Ovdje Pavao u svjetlu Božjega postupanja, kako je zabilježeno u Pismu i ostvareno u Isusu Kristu, modificira i širi granice i horizonte ljudskoga iskustva.
U argumentiranju »po ljudsku« Pavao, dakle, pokazuje kako se ljudsko iskustvo može suprotstavljati Božjoj objavi, biti u skladu s njom ili u njoj i po njoj biti prošireno do neslućenih horizonata. Objava uvažava sve što je ljudsko, to modificira, potvrđuje i diže na razinu do koje ništa ljudsko samo po sebi nikada ne bi moglo doći. Božja objava u Kristu, svjedoči Pavao, oslanja se na ono što je čovjeku »po ljudsku« dostupno, ali tako da to pročišćava, oplemenjuje i diže na razinu koja više nije samo ljudska.
