This paper assessed young people's attitudes toward the need for sex education in Croatian schools and about the preferred sex educators. In addition, we analysed levels of acceptance for 11 topics ...which are commonly found in comprehensive sex education programs. The study, originally intended to explore HIV-related knowledge, attitudes, and sexual risks, was carried out in February 2010 on a national probability sample of young adults aged 18–25 (N = 1005). A large majority of participants (83.8%) supported the introduction of sex education in Croatian schools. Asked about their preferred sex educator, participants most often reported a doctor (36.9%) and peer educator (23%). None of the 11 topics, derived from the recently published UNESCO International Guidelines on Sexuality Education, was assessed as unimportant. STIs and the Modes of Protection, Sexual Harassment and Abuse, and Pregnancy and Parenthood were the topics perceived as most important. Overall, the mean assessment for all 11 topics was 3.26 (SD = 0.46; range = 1–4). Gender differences were noted in the acceptance of some topics, but the ranking of the three most important and three least important topics was not gender-specific. Importantly, only a few differences were found in the assessment of sex education topics between the most religious and least religious participants. Overall, findings suggest that a majority of young Croatian adults support a rather similar concept of school-based sex education.
Od svojih početaka čovjek je duhovno biće, a njegovom duhovnošću i religioznošću bave se različite znanstvene discipline. Nakon dominacije velikih monoteističkih religija i sekularizirane moderne, ...postmoderna je iznjedrila cijeli niz različitih alternativnih religija (u odnosu na dominantno kršćanstvo) objedinjenih pod nazivom New Age — slabo povezana mreža organizacija i pojedinaca, koje povezuju zajedničke svjetonazorske vrijednosti te vizija kozmičkih promjena. Kako bismo ispitali vjerovanje u ideje alternativnih religija, proveli smo anketno, empirijsko istraživanje studenata diplomskoga i preddiplomskoga studija Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu (N = 78 ispitanika). Rezultati indiciraju da, unatoč većinskomu pripadanju Katoličkoj crkvi, velik postotak ispitanika vjeruje u ideje alternativne New Age religije i astrološkoga praznovjerja.
Human beings have been spiritual since pre–historic times, and it is therefore no wonder that various scientific disciplines deal with the issues of religion and religiosity. After the long–standing dominance of the great monotheistic religions, the modern period has brought with it the process of secularization, and so it seemed that religions and religiosity would soon be extinct. However, the post–modern period has witnessed a revitalization of religion and a bourgeoning of various new and alternative religious beliefs, all under the umbrella term „New Age.“ In Croatia the vast majority of the population declares itself as Catholic. Nevertheless, previous research has shown that a significant proportion of the population believes in ideas stemming from alternative religions. This research examines whether students in the Religious Studies Programme differ from the general population in regard to these beliefs. We have conducted empirical research based on 85 students, using an instrument previously developed by Croatian authors. The results indicate that a large percentage of the participants believes in various ideas stemming from alternative religions. It is interesting to note that many are members of the Catholic Church, and that they read the daily horoscope although they do not believe in it. This research is, despite certain methodological limitations, an important step forward in acquiring a better understanding of post–modern man´s religiosity and his beliefs.
Interdisciplinarna istraživanja koja se provode zadnjih nekoliko desetljeća ukazuju na postojanje korelacije između religioznosti i zdravlja. Religija kao sustav vrednota i svjetonazora ima značajan ...utjecaj na zdravlje koje se sve više promatra s kulturološkog aspekta pri čemu i sociologija sudjeluje kao relevantna, reflektirajuća disciplina. Tijekom 1960-ih godina značajno se povećao broj empirijskih studija koji se usredotočuju na istraživanje religioznosti i zdravlja. To su najvećim dijelom američka (poglavito epidemiološka) istraživanja u kojima se počelo postavljati pitanja o crkvenoj praksi, religijskoj involviranosti, religijskoj pripadnosti, molitvama, važnosti
religijskih vjerovanja, što je čak dovelo do razvoja epidemiologije religije. Nalazi su često, ali ne i uvijek, pokazivali pozitivne efekte religije na zdravlje. U Hrvatskoj je odnos religioznosti i zdravlja, osobito njegov sociologijski vidik, neistražena tema. Stoga smo, temeljem nekoliko indikatora iz istraživanja Društvene i religijske promjene u Hrvatskoj provedenog 2004. godine na reprezentativnom uzorku punoljetnih stanovnika željeli provjeriti hipotezu o povezanosti religioznosti i zdravlja u hrvatskom društvu. Kao indikatore religioznosti koristili smo religijsku samoidentifikaciju, učestalost
odlaženja u crkvu i učestalost osobne molitve, a kao indikatore zdravlja zdravstveno ne/odgovorno ponašanje, samoprocjenu zdravstvenih teškoća i samoprocjenu osobnog zdravstvenog stanja. Za testiranje hipoteze koristili smo logističku i ordinalnu regresijsku analizu. Utvrđeno je postojanje povezanosti između religioznosti i zdravlja, međutim mali broj i vrsta indikatora te vrlo niska proporcija objašnjene varijance ne dopuštaju zaključak o prirodi te povezanosti, tj. je li ona pozitivna, negativna ili i pozitivna i negativna. Neistraženost teme u nas i njena kompleksnost ukazuju na potrebu
teorijskog (sociološkog) utemeljenja budućih istraživanja, razvijanja kompleksnog sustava varijabli/indikatora, te osobito na potrebu interdisciplinarnog pristupa ukoliko se želi doći do razumijevanja i smislenih objašnjenja odnosa religioznosti i zdravlja.
Znotraj Trubarjeve reformatorske preusmeritve od katoliškega verskega univerzalizma k protestantskemu verskemu individualizmu se je odprl tudi problem novodobnega individualnega subjekta. Vendar je ...pri Trubarju naposled doživel dogmatsko in institucijsko blokado tudi na luterarnski ne le na katoliški strani.
Lorenzo de’ Medici, čovjek duboke vjere, u obitelji je primio izvrsno obrazovanje, a po smrti svoga oca Piera de’ Medicija prihvatio je upravu gradom kao dužnost koju je osjećao kao teret s obzirom ...na svoju dob od 21 godine, za koju je sam rekao “nerado sam je prihvatio”. U cijelom svome životu, koji nije bio dug, prednost je davao općem dobru, a ne vlastitim interesima. Posvećivao je pozornost i položaju manje sretnih, kao što su to bili florentinski puk i seljaci Mugella, a pokazao se i kao sposoban političar koji je uspijevao balansirati politiku raznih talijanskih državica, ne zaboravljajući na istinski cilj ljudskoga života – biti usmjeren k Bogu ne prijanjajući uz stremljenja prizemnoga života. Posebice je preporučivao potomcima neka znaju vladati tako da sami budu primjer “jer gospodar treba biti sluga svojih slugu”, kako piše u Sacra rappresentazione di Giovanni e Paolo, djelu postavljenom na scenu 17. veljače 1491. u Compagnia del Vangelista.
U radu autori analiziraju i kritički se osvrću na provedeno istraživanje među
dvjesto osamnaest mladih iz dvaju osječkih dekanata, Istočnog i Zapadnog, koji su tijekom
šest večeri (u Osječkom ...istočnom od 2. do 14. ožujka 2017., a u Osječkom zapadnom od
6. do 22. veljače 2017. godine) pohađali pripravu za brak u organizaciji Povjerenstva
za brak i obitelj Đakovačko-osječke nadbiskupije i navedenih dekanata. Jedan dio rada
donosi analizu i kritički osvrt mladih grada Osijeka i uže okolice te njihova promišljanja
o vremenu, vrednotama, vrijednostima, očekivanjima, razočaranjima i nadanjima prije
braka. U drugom dijelu analizira se jedna od najvažnijih dimenzija za uspjeli brak i
sretnu obitelj – religioznost mladih - te se kroz tipologiju (ne)vjernika (praktični vjernici,
tradicionalni, prigodni, religiozni i ateisti) prikazuje njihovo prakticiranje vjere.
Praktičnim vjernicima izjasnilo se njih 27,06 %, a 35,32% prigodnim. Među mladima
grada Osijeka tradicionalnih vjernika je26,6%, agnostika 8,25% i ateista 1,37%.
Opći cilj istraživanja bio je ispitati vezu obiteljskih čimbenika i osobne religioznosti te konzumaciju psihoaktivnih tvari. Istraživanje je provedeno na 253 ispitanika, učenika trećih razreda ...zagrebačkih gimnazija općeg i matematičkog usmjerenja. Rezultati upozoravaju na široku dostupnost droge koja se sve manje vezuje uz materijalne mogućnosti. Iako konzumenti i nekonzumenti procjenjuju da je pozitivno ponašanje roditelja učestalije, a negativno rjeđe, skupine se razlikuju u percepciji majčine indiferentnosti – zanemarivanja, gdje konzumenti postižu više rezultate. Uz navedenu dimenziju percipiranog roditeljskog odnosa obredna dimenzija religioznosti izdvojena je kao najefikasniji prediktor učestalosti konzumacije psihoaktivnih tvari iz porodice kanabisa. Utvrđeno je da konzumenti koji postižu više vrijednosti na obrednoj dimenziji religioznosti i niže vrijednosti na subskali percipirane majčine indiferentnosti – zanemarivanja rjeđe koriste drogu. Optimalno razlikovanje pripadnika skupina konzumenata i nekonzumenata droga omogućuju rezultati na varijablama obredne dimenzije religioznosti i percepcije materijalnog statusa obitelji, pri čemu nekonzumenti imaju u većoj mjeri izraženu obrednu dimenziju religioznosti te daju niže procjene materijalnog statusa. Religioznost je povezana s nizom psihosocijalnih faktora koji smanjuju vjerojatnost konzumacije psihoaktivnih tvari, a svoje zaštitno djelovanje ostvaruje i uz kontrolu obiteljskih čimbenika.
U članku se pokušavaju razmotriti razlike socijalnog kapitala religioznih i nereligioznih ispitanika/
ca u mediteranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, na temelju nacionalno reprezentativnog
anketnog ...ispitivanja provedenog 2018 godine. Pristup analizi zasnovan je prvenstveno
na Bourdieuovom konceptu socijalnog kapitala, ali uz „strukturne“ (mreže odnosa i oslonaca)
uključuje i „kulturne“ (različite oblike povjerenja) indikatore. Rezultati analize pokazuju da
su religioznost ispitanika/ca i tipovi njihova socijalnog kapitala različito distribuirani u mediteranskoj
i kontinentalnoj Hrvatskoj, kao i u glavnom gradu Zagrebu, koji je analiziran
zasebno, s obzirom na to da prethodna istraživanja pokazuju da se brojni indikatori za taj grad
značajno razlikuju od onih u općem uzorku. Analiza je također pokazala razlike u razinama
„generaliziranog povjerenja“ i povjerenja u institucije, koje su uvrštene kao nadopuna spoznajama
stečenim primjenom Bourdieuovih (strukturnih) analitičkih kategorija. Pokazalo se da
je religioznost ispitanika/ca povezana s njihovim socijalnim kapitalom u svim analiziranim
geografskim regijama (i u njegovim „strukturnim“ i u „kulturnim“ aspektima), premda na
ponešto drukčiji način. Utvrđene razlike mogu se djelomično objasniti različitim povijestima
interpenetracije religioznosti i kulture u različitim regijama. Međutim, rezultati upućuju na to
da bi trebalo dalje istražiti i položaj ispitanika/ca u prostoru društvenih nejednakosti.
Trenutni pristup zdravstvenoj skrbi usmjeren na bolesnika stvorio je interes za ulogu medicine u načinu smrti i umiranju bolesnika u terminalnoj fazi ili bolesnika s kroničnim bolestima. Unatoč ...nedostatku istraživanja o stavovima prema eutanaziji kod medicinskog osoblja u Hrvatskoj, nekolicina stranih istraživanja ukazuje na podijeljeno mišljenje o navedenoj temi. Stoga je osnovni cilj ovoga istraživanja bio utvrditi stavove prema eutanaziji kod medicinskih sestara-tehničara, te razlike u stavovima s obzirom na neke socio-demografske karakteristike uzorka medicinskih sestara-tehničara. Također, ispitala se i uloga određenih prediktora (dob, religioznost i empatija) u predviđanju tih stavova. U istraživanju je sudjelovalo 286 medicinskih sestra-tehničara u dobi od 19 do 61 godinu, koji rade u Općoj bolnici Zadar i Pula. Primijenjena je Podljestvica općeg stava prema eutanaziji iz Kineske proširene ljestvice stavova prema eutanaziji, Ljestvica emocionalne empatije, niz pitanja usmjerenih na sociodemografske podatke, te pitanja kojima se procjenjuje subjektivna važnost čimbenika koji bi mogli biti važni za donošenje odluke o eutanaziji. Rezultati pokazuju da medicinske sestre-tehničari imaju neutralan stav prema pružanju podrške eutanaziji, te procjenjuju bolesnikovu simptomatologiju i patnju kao najvažnije čimbenike kod donošenja hipotetske odluke o eutanaziji. Medicinske sestre-tehničari na jedinici intenzivnog liječenja i onkologiji iskazuju veću podršku eutanaziji nego medicinsko osoblje na drugim odjelima. Nadalje, medicinske sestre-tehničari koje sebe smatraju aktivnim vjernicima, manje su skloni iskazivanju podrške eutanaziji od ateista. Konačno, rezultati hijerarhijske regresijske analize da su status religioznosti i empatija medicinskih sestara-tehničara, te čimbenik bolesnikova simptomatologija i patnja, značajni prediktori stava prema eutanaziji kod medicinskih sestara-tehničara. Rezultati nude praktične implikacije u okviru profesionalnog ophođenja medicinskih sestara-tehničara, i mogli bi biti osobito bitni pri definiranju kvalitete odnosa medicinska sestra-tehničar – bolesnik.
Čovjek je ono biće koje vlastitu egzistenciju izgrađuje u životnim okolnostima koje ga snalaze, s ljudima koje susreće, kroz probleme koji u njemu stvaraju nemir. Jedan od tih neumitnih životnih ...aspekata je i religioznost. No pored svih zadanih osobina čovjeka, kao glavna tema ovoga rada, postavlja se pitanje koliko je religioznosti mjesto među srodnim antropološkim određenjima čovjeka uopće, kakvu ulogu religija ima u ovladavanju čovjekovim duhovnim potrebama te, shodno tomu, može li čovjek biti čovjek bez religije.
PDF
