Rad je rezultat istraživanja do sada uglavnom nekorištene
arhivske građe koja se odnosi na djelovanje jugoslavenskih
komunističkih vojnih sudova u Hrvatskoj potkraj Drugoga
svjetskog rata i u poraću. ...Ta je tema do sada bila veoma malo
istraživana i s motrišta povjesnice i s motrišta drugih društvenih
znanosti. Vojni sudovi bili su dio represivnoga sustava totalitarne
komunističke vlasti, koja je potkraj rata i u neposrednom poraću
provodila nemilosrdan obračun i s ratnim protivnicima, ali i s
osobama i organizacijama koji su i u budućnosti mogli biti idejni
ili politički suparnici komunizmu. Većina procesuiranih osoba bili
su civili, koji su u montiranim i veoma skraćenim postupcima te
uglavnom bez dokaza često osuđivani na smrtne kazne i
konfiskaciju cjelokupne imovine. Zbog toga jugoslavenski
komunistički vojni sudovi pripadaju grupi revolucionarnih ili
prijekih sudova.
Na temelju dva usmena svjedočanstva pripadnica njemačke nacionalne manjine prikazan je svakodnevni život folksdojčera prije početka Drugog svjetskog rata, promjene koje su nastupile početkom rata te ...represivni odnos komunističkih vlasti prema folksdojčerima. Navedeni su logori i uvjeti boravka u njima. Osim svjedočanstava o sudbini njemačkih obitelji, rad donosi i slikovni materijal te je pogodan za rad s učenicima s ciljem razumijevanja prošlosti, posebice slabo poznate te osjetljive teme o folksdojčerima u Jugoslaviji.
Onemogućavanje održavanja krizme u Tinjanu, neredi i prekid obreda krizme u Buzetu, te zločin u Lanišću, u kojem je ubijen svećenik Porečko-pulske biskupije Miroslav Bulešić, a teško ranjen biskupov ...delegat Jakob Ukmar, u službenoj verziji predstavljali su «incidente» izazvane spontanim nezadovoljstvom naroda zbog ponašanja biskupa Santina i nekih svećenika, poslušnika njegove fašističke političke orijentacije. Na temelju povijesnih vrela, te relevantne literature u radu se želi pokazati kako se nije radilo ni o kakvoj spontanoj akciji nego o dobro smišljenom planu koji je trebao pokazati da istarski komunisti u svom radikalnom obračunu s Crkvom i njezinim službenicima ne zaostaju za svojim partijskim istomišljenicima iz drugih dijelova Hrvatske i Jugoslavije. Indoktrinirani seljački slojevi postaju izvršiocima jednog od najstrašnijih zločina u istarskom poraću. Kad se posloži povijesni mozaik i pozadina zbivanja, postaje jasno da se ubojstvo u Lanišću dogodilo kao posljedica mržnje prema vjeri (in odium fidei) koja je izrasla na tlu ideološke isključivosti. Žrtva nije slučajno odabrana. Bulešić je sveprisutnoj UDBI bio poznat kao svećenik koji se kritički postavljao prema nekim potezima nove, «narodne», vlasti.Onemogućavanje održavanja krizme u Tinjanu, neredi i prekid obreda krizme u Buzetu, te zločin u Lanišću, u kojem je ubijen svećenik Porečko-pulske biskupije Miroslav Bulešić, a teško ranjen biskupov delegat Jakob Ukmar, u službenoj verziji predstavljali su «incidente» izazvane spontanim nezadovoljstvom naroda zbog ponašanja biskupa Santina i nekih svećenika, poslušnika njegove fašističke političke orijentacije. Na temelju povijesnih vrela, te relevantne literature u radu se želi pokazati kako se nije radilo ni o kakvoj spontanoj akciji nego o dobro smišljenom planu koji je trebao pokazati da istarski komunisti u svom radikalnom obračunu s Crkvom i njezinim službenicima ne zaostaju za svojim partijskim istomišljenicima iz drugih dijelova Hrvatske i Jugoslavije. Indoktrinirani seljački slojevi postaju izvršiocima jednog od najstrašnijih zločina u istarskom poraću. Kad se posloži povijesni mozaik i pozadina zbivanja, postaje jasno da se ubojstvo u Lanišću dogodilo kao posljedica mržnje prema vjeri (in odium fidei) koja je izrasla na tlu ideološke isključivosti. Žrtva nije slučajno odabrana. Bulešić je sveprisutnoj UDBI bio poznat kao svećenik koji se kritički postavljao prema nekim potezima nove, «narodne», vlasti.
Rad se uglavnom temelji na neobjavljenoj i objavljenoj arhivskoj građi pomoću koje su istražene okolnosti nastanka i normativna određenja vojnih sudova koje su tijekom Drugog svjetskog rata i poraća ...ustrojavali jugoslavenski komunisti. Sustav vojnih sudova je organizacijski i normativno nastajao postupno te je cjelovito ustrojen tek u završnim godinama rata, kad su jugoslavenski komunisti oblikovali i druga glavna represivna tijela. No normativna određenja i ustroj vojnih sudova neprekidno su bili jasno podređeni partijskim interesima. Na taj su način nastajale norme i ustroj koji je u svakom pogledu bio u suprotnosti sa suvremenim nekomunističkim pravosudnim modelima.
Autor na temelju izvorne arhivske građe, novinskih tekstova te relevantne literature istražuje životni put dr. Emilije Holik, bjelovarske liječnice koja je u drugoj polovini 1930-ih postala (tijekom ...studija u Zagrebu) komunistkinja te je kao takva za vrijeme Drugoga svjetskog rata radila za partizanski pokret. Dr. Holik školovala se na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te je prvo mjesto zaposlenja dobila upravo u Bjelovaru, u tadašnjoj Banovinskoj bolnici. U Bjelovaru se uključuje prije rata u komunističke aktivnosti, posebno preko »Društva za prosvjetu žena« kojemu je bila predsjednica. Slomom Kraljevine Jugoslavije u travanjskom ratu 1941. i osnivanjem NDH dr. Holik kao komunistkinja smetala je novim ustaškim vlastima te ubrzo završava u logoru Danica kraj Koprivnice. Nakon što je puštena iz njega, u rujnu 1941. na intervenciju svoga oca i drugih uglednih Bjelovarčana, dr. Holik vraća se na svoje radno mjesto. Unatoč što je proživjela teške dane u logoru, vraća se svojim komunističkim idejama i dalje potpomaže partizanski pokret osnivanjem Odbora za crvenu pomoć, zajedno s drugim osobljem bjelovarske bolnice, posebno dr. Svetozarem Begićem, koji prikuplja novčana i materijalna sredstva za partizane. Osim toga, dr. Holik sa suradnicima u bjelovarskoj bolnici osigurava liječenje za ranjene partizane pod lažnim imenima, a pomaže i u skrivanju u prostorijama bolnice zajedno s drugim liječnicima koje je proganjao ustaški režim – Židovima, Srbima, Hrvatima antifašistima i ostalima. Njezina djelatnost otkrivena je u rujnu 1942. te je uhićena i strijeljana na bjelovarskom Vojnoviću 13. listopada iste godine. U Bjelovaru njezino je ime bilo poznato jer je tamošnji glavni medicinski centar po njoj imenovan od 1960-ih do 1994. godine.
Kurdi koji žive u Turskoj čine gotovo 50% ukupne populacije Kurda u svijetu i oko jedne petine stanovništva Turske. Ipak, status te poveće kurdske zajednice u Turskoj predstavlja jedan od gorućih ...problema za turske vlade sve od proglašenja republike 1923. Od svih zemalja domaćina Kurdima nijedna se nije više trudila eliminirati kurdski identitet. Smatrajući ih prijetnjom jedinstvu i integritetu zemlje, sva sredstva za ograničavanje kurdskih kulturnih, ekonomskih i političkih aspiracija bila su službeno opravdana. U radu se predlaže ispitivanje dviju varijabli povezanih s prisutnošću Kurda u Turskoj: 1) intenzitet izražavanja kurdskog nacionalizma i 2) reperkusije na kurdsko pitanje u Turskoj. Na temelju literature konstruirane su tri komponente koje pripadaju slučaju Kurda u Turskoj: osebujan kulturni identitet, politički zahtjevi i društveno-gospodarski razvoj. Usprkos snažnom nacionalnom osjećaju Kurdi nisu uspjeli postići autonomiju i nezavisnost u Osmanskom Carstvu. U članku je prikazano kako je tijekom godina snažan turski nacionalizam svojom kemalističkom vizijom svjetovnog etatizma sprječavao Kurde da ispune svoje vlastite kulturne i političke zahtjeve. Zapravo je službena turska politika tvrdila da Kurda nema i da se kurdski jezik ne govori u Turskoj. Traženje autonomnog statusa smatralo se uvredom za integritet države i sankcioniralo se zatvorom. Što se tiče gospodarstva, turska vlada namjerno je uskraćivala sredstva i izvore, namijenjene razvoju, iz kurdskih krajeva u jugoistočnoj Anatoliji. Kako bi udovoljile Kurdima, turske vlasti pribjegavaju dvostrukoj politici: prva je raspršenje Kurda po cijeloj zemlji, daleko od glavnoga grada i političkih središta, a druga je politika asimilacije: Kurdi su se, pod jakim djelovanjem Turaka, prisiljeni s njima izmiješati. Dok su kulturna traženja Kurda izostavljena iz procesa liberalizacije posljednjih godina, bilo koje rješenje trajnog sukoba zahtijeva vrijeme i ustupke obiju strana. Iako su Kurdi pokazali fleksibilnost i spremnost za kompromis, promjena stava Ankare ostaje upitnom. Međutim, tursko javno mnijenje i članovi vlade traže fleksibilniju službenu politiku: Turci više ne smiju smatrati kurdsku samosvijest smrtnom opasnošću za kontinuitet i integritet Turske i trebaju razlikovati političke zahtjeve za autonomijom od kulturnih traženja. Otkako je Evropa razgovarala s Turskom o problemima Kurda, situacija se donekle poboljšala. Naime, turski zahtjev za pripajanjem Evropskoj uniji zavisi od njezine spremnosti da u zemlji poštuje ljudska prava i prava manjina. Zbog toga je turska vlada prisiljena naći alternativu za represiju i prihvatiti kurdsku realnost.
Autori temeljem arhivskog gradiva i relevantne literature analiziraju djelovanje jugoslavenske Službe državne sigurnosti tijekom priprema i održavanja VIII. Mediteranskih igara 1979. godine. Žarište ...istraživanja usmjereno je na metode rada obavještajnih struktura, posebice načine vrbovanja i korištenja suradnika te operativne mjere nadzora i praćenja sumnjivih osoba i (mogućih) neprijatelja komunističkog poretka. Cilj je rada pokazati razinu državne represije i nadzora, što je ostalo kao jedna od osnovnih karakteristika jugoslavenskog sustava sve do raspada države.
Na području znanosti , teologija mora računati na progres profanih znanosti i nema prava da im osporava rezultate dogmatskim imperativima, jer su znanosti autonomne na svome sektoru.
Na osnovi izvornih arhivskih dokumenata iz Državnog arhiva u Splitu u ovom se radu daje kratki prikaz poslijeratne komunističke represije, zarobljeničkih logora i progona svećenstva na području grada ...Splita i šire okolice. Poseban je naglasak na slučaju fra Petra Turkalja, gvardijana Samostana sv. Josipa, koji je početkom 1946. osuđen na 12 godina zatvora s prisilnim radom. Turkalj je umro za vrijeme izdržavanja kazne u KPD-u Stara Gradiška, a njegovu je presudu u listopadu 2022. poništio Županijski sud u Splitu.
