Izhodišča: Duktalni adenokarcinom trebušne slinavke (PDAC) je ena najbolj smrtonosnih rakavih bolezni. V naši raziskavi smo želeli ovrednotiti povezavo zunajceličnih veziklov (ZV) iz krvne plazme s ...celokupnim preživetjem bolnikov s PDAC, ki so bili kirurško obravnavani.
Metode: V retrospektivno raziskavo smo vključili 32 preiskovancev s postavljeno diagnozo PDAC, ki so bili kirurško obravnavani na KO za abdominalno kirurgijo UKC Ljubljana. Za vsakega preiskovanca smo pridobili klinične podatke, laboratorijske izvide, histopatološko analizo in vzorec krvne plazme. ZV smo osamili iz plazme preiskovancev in določili njihovo koncentracijo in velikost.
Rezultati: Preiskovance smo glede na tip kirurške obravnave razdelili na skupino z opravljeno resekcijo tumorja in skupino z opravljeno eksploracijo brez resekcije. Pokazali smo, da so ZV v krvni plazmi bolnikov z eksploracijo značilno večji od ZV bolnikov z resekcijo (p < 0,05). Z analize ROC smo določili mejne vrednosti velikosti ZV, ki so ločile preiskovance glede na tip kirurške obravnave. Pri mejni vrednosti 183,3 nm za povprečno velikost ZV je za napoved resekcije občutljivost 0,591 in specifičnost 0,900 s površino pod krivuljo 0,77 (95 % CI = 0,60–0.93, p = 0,016). Preiskovanci z večjimi ZV so imeli slabše celokupno preživetje (p < 0,05), pri čemer je bilo preživetje preiskovancev s povprečno velikostjo ali mediano velikosti ZV večje od mejne vrednosti za 13,8 mesecev slabše (p < 0,05).
Zaključek: V sklopu raziskave smo pokazali povezavo med velikostjo ZV in celokupnim preživetjem bolnikov s PDAC, ki so bili kirurško obravnavani. S tem smo pokazali potencial ZV kot dodatnih bioloških označevalcev za personalizirani pristop k zdravljenju bolnikov s PDAC.
Miksopapilarni ependimomi (MPE) kralježnične moždine sporo su rastući, dobroćudni tumori najčešće zastupljeni u odraslih u dobi između 30 i 50 godina života. Nastaju iz ependima filuma terminale, a ...pretežito su smješteni u području medularnoga konusa i kaude. Kirurško uklanjanje tumora u cijelosti preporučena je metoda liječenja, dok u bolesnika u kojih to nije moguće učiniti u obzir dolazi subtotalna resekcija nakon koje je potrebno zračenje. Potpuno uklanjanje tumora uz očuvanje cjelovitosti tumorske kapsule postiže se jednostavnom resekcijom filuma terminale iznad i ispod tumorske mase, što može dovesti do izlječenja. Unatoč tomu, tumorska diseminacija uzduž neuralne osi može se javiti u oko 30% slučajeva. U ovom radu predlažemo originalnu klasifikaciju MPE koja prosuđuje smještaj tumora i obujam tumorske resekcije, a temeljena je na osobnoj seriji operiranih bolesnika. Također raspravljamo o kirurškoj tehnici, o mogućnostima recidiva i širenja ovakvih tumora, kao i o oblicima pomoćnog liječenja, koristeći se pregledom literature. Zaključujemo kako naši rezultati
zagovaraju kirurško liječenje temeljeno na predloženoj originalnoj tumorskoj klasifikaciji, koje može biti uspješno u pažljivo odabranih bolesnika u kojih je tumor uklonjen u cijelosti. Naknadna istraživanja na znatno većem uzorku potrebna su za potvrdu naših rezultata.
Incidencija karcinoma mjehura je u porastu te je danas deseti najčešći I trinaesti najsmrtonosniji karcinom na svijetu. Cistoskopska transureteralna resekcija tumora mjehura (TURBT) je zlatni ...standard u dijagnozi I liječenju, unatoč činjenici da ne detektira 25% slučajeva invazija mišića stjenke mjehura. To vodi do neadekvatnog staging-a tumora te povećanog broja karcinoma s nepovoljnom prognozom i povećanom smrtnošću. Kako bi se ovo izbjeglo nova i komplementarna metoda je potrebna. Novi sistem nazvan Vesical imaging reporting and data system (VI-RADS), koji se temelji na multi-parametrijskoj magnetskoj rezonanci (mpMRI) te procjenjuje vjerojatnost invazije mišića, mogao bi uvelike poboljšati dijagnozu i liječenje karcinoma mjehura.
Nekada smo benignu hiperplaziju prostate smatrali glavnim uzrokom problema s mokrenjem kod muškaraca. Danas koristimo naziv simptomi donjeg urinarnog trakta jer se pokazalo kako je benigna ...hiperplazija prostate samo jedan od etioloških čimbenika. Kvalitetna dijagnostička obrada simptoma uputit će nas u pravom smjeru kako bismo mogli individualizirati terapiju. Za pacijente koji imaju indikaciju za kirurško liječenje danas postoji nekoliko operativnih tehnika. Otvorena jednostavna prostatektomija najstariji je i dokazano učinkoviti zahvat. Transuretralna resekcija prostate je zlatni standard liječenja. Laserska tehnologija danas stoji uz bok zlatnom standardu, a pojavile su se i tehnike minimalno invazivne kirurgije koje pružaju prednosti niskog morbiditeta i kratkotrajne hospitalizacije.
The purpose of this study was to translate the low anterior resection syndrome (LARS) score into Slovenian and to test its validity on Slovenian patients who underwent low anterior rectal resection.
...The LARS score was translated from English into Slovenian and then back-translated following international recommendations. The Slovenian version of the LARS questionnaire was completed by patients who underwent low anterior rectal resection between 1 January 2006 and 31 December 2010 at the University Medical Centre Ljubljana. An anchor question assessing the impact of bowel function on lifestyle was included. To assess test-retest reliability, some of the patients answered the LARS score questionnaire twice.
A total of 100 patients (66.7%) of the 150 patients who were contacted for participation, were included in the final analysis. A total of 58 patients reported major LARS score. The LARS score was able to discriminate between patients who received radiotherapy and those who did not (p<0.001), and between total and partial mesorectal excision (p<0.001). Age was not associated with a greater LARS score (p=0.975). There was a perfect fit between the QoL category question and the LARS score in 66.0% of cases and a moderate fit was found in 24.0% of the cases, showing good convergent validity. Test-retest reliability of 51 patients showed a high intraclass correlation coefficient of 0.86.
The Slovenian translation of the LARS score is a valid tool for measuring LARS.
Resekcija jeter (RJ) je ostala glavna oblika terapije pri solitarnem hepatoceličnem raku (HCC), pri bolnikih z ohranjeno funkcijsko rezervo jeter in v primernem splošnem stanju. Izpopolnjene slikovne ...preiskave so pripomogle k boljši izbiri bolnikov. Kirurgija jeter je napredovala: uporabne so številne tehnike transekcije jetrnega tkiva; dosegljive so različne naprave, ki omogočajo hitrejše in natančnejše operiranje v brezkrvnem operativnem polju. Izboljšana kirurška tehnika, vzdrževanje nizkega centralnega venskega pritiska in napredek pri negi bolnika po operaciji so omogočili, da se je smrtnost po operaciji jeter v izbranih serijah znižala celo do 0%. Barcelona Clinic Liver Cancer (BCLC) klasifikacija poleg zamejitve bolezni, nudi priporočila tudi glede izbora terapije. Kirurško terapijo omejuje zgolj na bolnike z zgodnjim stadijem raka. Namen tega prispevka je raziskati, ali je v sedanjem času mogoče RJ opraviti s sprejemljivimi kratko- in dolgoročnimi rezultati tudi pri bolnikih s takšnim HCC, pri katerem so prisotni številni in veliki tumorji, ki makroskopsko vdirajo v žile.
Cilj: Transuretralna resekcija predstojne žlijezde (prostate) (TURP) često se izvodi kao jednodnevni kirurški zahvat. Iako je procedura relativno sigurna, ipak su moguće teške perioperativne ...komplikacije. Sindrom
TURP-a rijetka je komplikacija, ali potencijalno opasna za život. Cilj su ovog rada trenutačni klinički pregled i analiza učestalosti, patofiziologije i kliničke prezentacije sindroma TURP-a temeljem najnovije objavljene medicinske literature. Metode: Pretraženi su medicinski podatci s pomoću bazâ PubMed, Ovid Medline® i Google Scholar za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 1. siječnja 2020. godine. Rezultati: Više čimbenika ima ulogu u patofiziologiji sindroma TURP-a. Klinički simptomi variraju od blagih do teških, a ovise o brzini i količini intravaskularne apsorpcije
i vrsti otopine za ispiranje te o čimbenicima koji se odnose na bolesnika i operaciju. Akutno povećanje cirkulacijskog volumena može dovesti do plućnog edema i srčanog zastoja, dok promjene u koncentraciji otopljenih tvari u plazmi poput hiponatremije te hipotoničnosti i hipoosmolalnosti plazme mogu dovesti do poremećaja središnjega živčanog sustava (SŽS). Rane kliničke simptome teško je otkriti u anesteziranog bolesnika, ali rano prepoznavanje presudno je za pravodobni tretman. Liječenje treba biti u skladu s težinom kliničkih simptoma i znakova. Spinalna anestezija ima prednosti pred općom anestezijom jer su olakšani nadzor i rano prepoznavanje simptoma središnjega živčanog sustava kada je bolesnik pri svijesti. Zaključci: Ovaj narativni pregledni članak iznosi novije činjenice u vezi sa sindromom TURP-a, s naglaskom na sadašnja stajališta o prevenciji, ranoj dijagnozi i liječenju ove ijatrogene komplikacije. Bolje razumijevanje etiologije i preventivnih mjera, novije kirurške tehnike i intenzivni nadzor bolesnika pridonose daljnjem sniženju rizika od nastanka sindroma TURP-a.
Endoskopska mukozna resekcija i submukozna disekcija pripadaju naprednim terapijskim metodama u gastrointestinalnoj endoskopiji. Danas su se ove tehnike etablirale kao prva linija liječenja ranih ...novotvorina probavne cijevi i time potpuno zamijenile potrebu za kirurškim zahvatom kod ovih bolesnika. Poput drugih tehnika u gastrointestinalnoj endoskopiji i ove metode imaju rizik od komplikacija poput krvarenja, perforacije i postproceduralnih striktura. U tom kontekstu u ovom će se članku prikazat mjesto i uloga endoskopske resekcije u liječenju novotvorina probavne cijevi.
Osnovno zdravljenje karcinoma želodca je radikalna resekcija. Ob postavitvi diagnoze je bolezen neresktabilna pri približno 50 % bolnikov. Znano je, da predoperativna radiokemoterapija lahko zmanjša ...tumor, kar povečuje možnost radikalne resekcije in podaljša preživetje teh bolnikov. V Sloveniji smo pri bolnikih z neresektabilnim nemetastatskim karcinomom želodca predoperativno radiokemoterapijo uvedli leta 2006. Uporabljamo 3-dimenzionalno konformalno načrtovanje obsevanja z računalniško tomografijo ter sočasno kemoterapijo s 5-FU in cisplatinom. Do sedaj je omenjeno zdravljenje prejelo 36 bolnikov. 19 bolnikov je bilo operiranih. Pri 12 (63 %) je bila bolezen odstranjena v celoti, pri 3 (16 %) je bil prisoten mikroskopski ostanek (R1 resekcija), pri 4 (21 %) pa je bil opravljen le paliativni poseg. Podrobnejša analiza bo opravljena po zdravljenju večjega števila bolnikov.
Oko 50% bolesnika s rakom debelog crijeva razviti će metastaze u jetri tijekom svog životnog vijeka. Nažalost, većina bolesnika sa metastatskim kolorektalnim karicnomom će biti inoperabilna u vrijeme ...postavljanja dijagnoze zbog opsežne intrahepatičke i / ili ekstrahepatičke bolesti. R0 resekcija jetre je još uvijek jedini dostupni oblik liječenja koji omogućuje dugoročno preživljenje. U posljednja dva desetljeća, 5-godišnje preživljenje nakon kurativne resekcije jetre poraslo je na 58%. Ti poboljšani rezultati su uglavnom posljedica multidisciplinarnog liječenja tih bolesnika, iako je optimalnog algoritam još uvijek upitan. Definicija resektabilnosti se promijenila, pa se danas kao cilj liječenja postavlja mogućnost R0 resekcije uz normalno postoperativno održavanje jetrene funkcije. Neoadjuvantna kemoterapija, embolizacija poralne vene, hepatekto mija u dva akta ilokalna ablacija su učinkoviti pristupi u konverziji inicijalno inoperabilnih pacijenata u operabilne. Ulogu perioperativne kemoterapije, za evidentno operabilne bolesnike, još treba razjasniti. Perioperativna kemoterapija rezultira duljim periodom bez bolesti i ukupnim preživljenjem, ali nije jasno da li je neoadjuvanta ili adjuvantna komponenta ta koja pruža korist. Potencijalni nedostaci neoadjuvantne kemoterapije su ili napredovanje ili potpuna remisija tijekom liječenja, a liječenje tih bolesnika je izazov. Prema sadašnjim podacima iz literature, učinkovitost adjuvantne kemoterapije nakon resekcije metastatskog kolorektalnog karcinoma je upitna. Isto tako, idealni kemoterapijski protokol, sa ili bez bioloških agensa, i njeno optimalno sekvenciranje u tijeku liječenja je upitno. Isto tako, utjecaj, s
kemoterapijom povezane toksičnosti, na ishod kirurškog liječenja treba dodatno istražiti. Još uvijek se raspravlja o tome da li primarni tumor i metastaze treba ukloniti u isto vrijeme ili operacijama u dva akta. Za jasno inoperabilnog bolesnika, još je uvijek upitno da li primarni tumor
treba resecirati. Ciljana terapija s novim biološkim agensima, kao što su bevacizumab i cetuksimab, uz tradicionalne kemoterapijske protokole, dokazano poboljšava preživljenje kod definitivno inoperabilnih bolesnika. Većina bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom (55% -60%), će se razviti intrahepatalni recidiv unutar prve dvije godine nakon kirurškog zahvata, bez obzira na modalitet liječenja. Stoga se ponovljene resekcije jetre preporučuju kao jedina moguća opcija koja može produžiti život ovim bolesnicima. Prema tome, sva ova otvorena pitanja zahtijevaju suvremenionko-kirurški pristup svakom pojedinom bolesniku, u sklopu multidisciplinarnog tima, s kirurgomu glavnoj ulozi kod planiranja liječenja.
PDF
