Akutne infekcije dišnog sustava (IDS) jedan su od vodećih uzroka pobolijevanja i smrtnosti u svijetu. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti epidemiološke značajke RSV infekcija u djece na području ...Grada Zagreba i Zagrebačke županije tijekom dviju uzastopnih zimskih sezona 2012./13. te 2013./14. godine, te posebice utvrditi epidemijske vrhunce i usporediti ih s dosadašnjim spoznajama o ustaljenom ciklusu pojavljivanja RSV epidemija. Ovo istraživanje obuhvatilo je 2158 bolesnika u dobi 0-5 godina, sa simptomima akutne infekcije dišnog sustava (IDS), od čega je 504 (23,3 %) imalo infekciju uzrokovanu RSV-om. Od svakog bolesnika uzet je nazofaringealni sekret ili obrisak nazofarinksa u kojem je dokazan RSV metodom izravne imunofl uorescencije. Tijekom zimske sezone 2012./13. godine bilo je 294 (27,5 %) bolesnika s dokazanom RSV infekcijom, a 2013./14. bilo ih je 210 (19,3 %). Najveći broj oboljele djece bio je u dobi 0-6 mjeseci (233/46,2 %). Najčešće je zabilježen sindrom bronhiolitisa (221; 43,8 %). Vrhunac RSV epidemije tijekom 2012./13. bio je u siječnju/veljači 2013. godine (92/98 oboljelih), a u sezoni 2013./14. bio je u veljači/ožujku 2014. godine (87/82 oboljela). Veliku epidemiju pratio
je veći broj dokazanih slučajeva RSV (294) te veća učestalost bronhiolitisa u dojenčadi (62,4 %) nego malu (210 slučajeva, odnosno 50,7 % bronhiolitisa u dojenčadi). Naši rezultati su u skladu s prethodnim zapažanjima koja su pokazala da epidemije RSV u Hrvatskoj imaju dvogodišnji ciklus.
Cilj: Određivanje epidemioloških karakteristika infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV) u djece na području grada Zagreba i Zagrebačkoj županiji tijekom 2009. i 2010. godine. Metode: U ...istraživanju je sudjelovalo 467 hospitaliziranih bolesnika, starosti od 0 do 10 godina, s akutnom respiratornom infekcijom uzrokovanom RSV-om. Studija je trajala od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2010. godine. Od svakog bolesnika uzet je klinički materijal (nazofaringealni sekret), te je detekcija virusa rađena pomoću komercijalnih monoklonskih protutijela u izravnom imunofluorescentnom testu. Rezultati: Infekcija RSV-om dokazana je u 238 (50,96 %) dječaka, odnosno 229 djevojčica. Najveći broj oboljele djece bio je u dobi od 0 – 6 mjeseci (202, tj. 43,25 %). RSV je bio uzročnik bronhiolitisa u 141/467 (30,19 %) slučajeva, te pneumonije u 63/467 (13,49 %) slučajeva. Rasprava i zaključci: Početkom 2009. godine RSV je bio u silaznom kraku zimske epidemije koja se nastavila iz prosinca 2008. godine. Tijekom 2010. godine javila se manja RSV-epidemija, s vrhom u proljeće, te uzlazni krak veće zimske epidemije krajem iste godine. Navedeni rezultati u skladu su s našim prijašnjim zapažanjima koja govore o tome da se u Hrvatskoj epidemije RSV-om odvijaju u dvogodišnjim ciklusima.
Cilj ovog rada bio je određivanje epidemioloških karakteristika infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV) u djece na području zagrebačke županije u zimskoj sezoni 2005/2006. godine.Metode: U ...istraživanju je sudjelovalo 588 bolesnika s akutnom respiratornom infekcijom (ARI). Bolesnici su bili s područja zagrebačke županije i hospitalizirani u zagrebačkim bolnicama od kolovoza 2005. do kolovoza 2006. godine. Od svakog bolesnika uzet je klinički materijal-nazofaringealni sekret, te je detekcija virusa rađena pomoću komercijalnih monoklonskih protutijela u izravnom imunofluorescentnom testu, a izolacija virusa u staničnoj kulturi. Rezultati: Infekcija RSV-om dokazana je u 121/588 tj. 20,57% bolesnika s ARI RSV je dokazan kao uzročnik infekcija gornjeg respiratornog trakta u 39/286 tj. 13,63% bolesnika. Dokazan je kao najčešći uzročnik bronhiolitisa u 38/70 tj. 54,28% bolesnika, pneumonije u 19/71 tj. 26,76%, bronhitisa u 20/71 tj.28,16%, te krupa u 1/7 tj. 14,28% bolesnika. Vrhunac epidemijskog tijeka RSV-infekcije je bio u ožujku 2006. godine.Zaključak: Kako je RSV čest uzročnik infekcija donjeg respiratornog trakta u dojenačkoj dobi, poglavito u zimskim mjesecima, nužno je - provođenjem adekvatne virološke dijagnostike- ustanoviti bolest zbog individualnog liječenja i profilakse, te početak epidemije i njen tijek u populaciji zbog poduzimanja mjera sprječavanja širenja infekcije u dječjim kolektivima.
Respiratorni sincicijski virus (RSV) uzrokuje akutne respiratorne infekcije u osoba svih dobnih skupina. Donji dišni putovi češće su zahvaćeni u dojenčadi i male djece s primoinfekcijom te u starijih ...i imunokompromitiranih, dok su u ostalih obično zahvaćeni samo gornji dišni putovi. Većina djece preboli primoinfekciju do druge godine života, dok su reinfekcije uobičajene tijekom života. RSV je najvažniji uzročnik infekcija donjega respiratornog trakta, a pogotovo
bronhiolitisa, u dojenčadi. Karakteristična je sezonska pojavnost od kasne jeseni do ranoga proljeća s vrhuncem tijekom siječnja i veljače. RSV uzrokuje febrilni respiratorni katar, otitis, traheobronhitis, bronhiolitis i pneumoniju. Virus se može dokazati izolacijom iz respiratornih sekreta, a danas se rutinski koriste brzi testovi visoke osjetljivosti i specifičnosti kojima se dokazuje antigen.
Liječenje je simptomatsko (adekvatna hidracija, antipireza, kisik, dekongestija nosne sluznice). U liječenju bronhiolitisa koriste se inhalacijski bronhodilatatori (albuterol, salbutamol, racemični epinefrin) i kortikosteroidi iako kliničke studije nisu dokazale njihovu djelotvornost. Ribavirin u obliku aerosola preporučuje se u djece kod koje očekujemo težu bolest. U dijela bolesnika nakon preboljele RSV infekcije zaostaje pojačana reaktivnost dišnih putova. Primjena palivizumaba, monoklonskog antitijela protiv RSV-a, indicirana je
kao profilaksa kod djece s rizikom za tešku RSV infekciju. U našoj Klinici tijekom razdoblja od šest godina liječeno je 422 djece zbog bronhiolitisa uzrokovanog RSV-om. Dobna, spolna i sezonska raspodjela odgovaraju očekivanima. U 17 djece (4% hospitaliziranih) provođena je mehanička ventilacija, dok je jedno dijete umrlo (smrtnost 0,24%). Više od polovice mehanički ventiliranih imalo je neki čimbenik rizika za težu bolest. Na varijacije u udjelu mehanički
ventiliranih među hospitaliziranima vjerojatno utječe virulencija tipa virusa koji kruži u populaciji.
