U svijetu preplavljenome informacijama naša je sposobnost racionalnoga razmišljanja često na kušnji. U ovome radu donosimo teorijski i istraživački pregled literature koja pojašnjava kada nam i zašto ...uvjerenja ponekad divergiraju od empirijski provjerenih spoznaja i činjenica, posebno u kontekstu svjetonazorske polarizacije. Polazeći od okvira dvoprocesnih teorija za razumijevanje individualnih razlika u racionalnosti, razmatramo dvije teze o ulozi analitičkoga rezoniranja u (ne)prihvaćanju epistemički utemeljenih dokaza i činjenica podložnih svjetonazorskoj polarizaciji. Dosadašnji nalazi pružaju složenu sliku te ostavljaju prostor različitim teorijskim interpretacijama, ukazujući na nužnost sveobuhvatnoga međudisciplinarnog pristupa u svrhu daljnjega produbljivanja područja.
U svijetu preplavljenome informacijama naša je sposobnost racionalnoga razmišljanja često na kušnji. U ovome radu donosimo teorijski i istraživački pregled literature koja pojašnjava kada nam i zašto ...uvjerenja ponekad divergiraju od empirijski provjerenih spoznaja i činjenica, posebno u kontekstu svjetonazorske polarizacije. Polazeći od okvira dvoprocesnih teorija za razumijevanje individualnih razlika u racionalnosti, razmatramo dvije teze o ulozi analitičkoga rezoniranja u (ne)prihvaćanju epistemički utemeljenih dokaza i činjenica podložnih svjetonazorskoj polarizaciji. Dosadašnji nalazi pružaju složenu sliku te ostavljaju prostor različitim teorijskim interpretacijama, ukazujući na nužnost sveobuhvatnoga međudisciplinarnog pristupa u svrhu daljnjega produbljivanja područja.
U svijetu preplavljenome informacijama naša je sposobnost racionalnoga razmišljanja često na kušnji. U ovome radu donosimo teorijski i istraživački pregled literature koja pojašnjava kada nam i zašto ...uvjerenja ponekad divergiraju od empirijski provjerenih spoznaja i činjenica, posebno u kontekstu svjetonazorske polarizacije. Polazeći od okvira dvoprocesnih teorija za razumijevanje individualnih razlika u racionalnosti, razmatramo dvije teze o ulozi analitičkoga rezoniranja u (ne)prihvaćanju epistemički utemeljenih dokaza i činjenica podložnih svjetonazorskoj polarizaciji. Dosadašnji nalazi pružaju složenu sliku te ostavljaju prostor različitim teorijskim interpretacijama, ukazujući na nužnost sveobuhvatnoga međudisciplinarnog pristupa u svrhu daljnjega produbljivanja područja.
Izmjene i dopune hrvatskoga Ustava 2010. godine, kojima je dopušteno retroaktivno procesuiranje gospodarskih kaznenih djela vezanih uz proces pretvorbe i privatizacije počinjenih za vrijeme ...Domovinskog rata i mirne reintegracije te kaznenih djela ratnog profiterstva (tranzicijska gospodarska kaznena djela), otvorile su Pandorinu kutiju. Ustavne su izmjene omogućile i donošenje Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. Valja tvrditi kako te izmjene Ustava i navedeni Zakon pripadaju mehanizmima “tranzicijske pravde” postkonfliktnog društva te da su doneseni sa svrhom ostvarenja pune vladavine prava i ostvarenja načela socijalne pravde u hrvatskom društvu. Slučaj koji je procesuiran na temelju toga Zakona, a nedavno je pravomoćno riješen, odnosi se na postupak protiv bivšeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske Ive Sanadera.
U ovome se članku obrađuje sam pojam tranzicijske pravde te se razmatra potreba zaštite ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u okviru mehanizama kojima se tranzicijska pravda služi. Navedena se problematika obrađuje u članku radi analiziranja mogućeg pristupa Europskog suda za ljudska prava prema takvim hrvatskim “tranzicijskim” slučajevima na temelju postojeće jurisprudencije Suda. Naime, može se očekivati kako će se sam Zakon o nezastarijevanju, kao i predmet Sanader, naći u skoroj budućnosti pred Europskim sudom za ljudska prava kako bi opravdao ili opovrgnuo legalitet samog donošenja. Ako se to dogodi, rezoniranje Suda u tom predmetu bit će od velike važnosti ne samo za Republiku Hrvatsku, nego i za sve države koje nisu u dovoljnoj mjeri procesuirale tranzicijska gospodarska kaznena djela te su ih općenito zanemarila prilikom implementiranja mehanizama karakterističnih za tranzicijska društva. Jednako tako, predmet nakon završetka pred Sudom može utjecati i na razvoj mehanizama tranzicijske pravde općenito. Stoga ovaj članak nastoji predvidjeti neka od pitanja kojima bi se Europski sud za ljudska prava mogao baviti prilikom pravne analize Zakona o nezastarijevanju, počevši od načela zakonitosti.
U radu su navedeni brojni pokušaji objašnjenja odgovora koje ispitanici daju na tematskim verzijama
Wasonovog zadatka odabira. Predmet ovog istraživanja je usporedba teorije socijalnog ugovora
...(Cosmides, 1989; Cosmides i Tooby, 1992) i teorije razumijevanja zadatka (Liberman i Klar, 1996) kroz kritične testove na kojima navedene teorije predviđaju suprotne odgovore ispitanika. Prema teoriji socijalnog ugovora, razumijevanje pravila u smislu socijalne razmjene odgovorno je za učestalije javljanje logički točnih odgovora na zadatku, što se još naziva i efektom sadržaja. S druge strane, teorija razumijevanja zadatka smatra da su za efekt sadržaja odgovorni specifični elementi u tekstu koji utječu na to kako će ispitanik razumjeti zadatak, što može inhibirati ili facilitirati davanje logički točnih odgovora. S ciljem provjere navedenih teorija, u različitim verzijama zadataka varirano je prisustvo i odsustvo socijalnog ugovora te prisustvo i odsustvo inhibirajućih i facilitirajućih elemenata. U istraživanju je sudjelovalo 98 studentica i 27 studenata s raznih fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Rezultati ukazuju na zaključak da se odgovori ispitanika i pojava efekta sadržaja mogu bolje objasniti teorijom socijalnog ugovora, dok elementi iz teorije razumijevanja zadatka ne mogu sami po sebi izazvati klasičan efekt sadržaja i imaju minimalan utjecaj na odgovore ispitanika.
Cilj ovoga rada jest objašnjenje odgovora koje ispitanici daju na apstraktnoj varijanti Wasonovog zadatka odabira. Ranija objašnjenja (Oaksford i Chater, 1994) oslanjaju se na pretpostavku o ...rijetkosti "P" i "Q" događaja koja nije opravdana u svim varijantama zadatka. Za modeliranje rezultata predložena je modifikacija modela informativnosti uz pretpostavku o bikondicionalnoj interpretaciji pravila koje u zadatku ima formu logičkog kondicionala ("Ako P, onda Q"). Istaknuta je prednost pretpostavke o bikondicionalnoj interpretaciji pravila u odnosu na pretpostavku o rijetkosti "P" i "Q" događaja. Osmišljena je eksperimentalna manipulacija (bi)kondicionalne interpretacije pravila u zadacima u kojima se "P" i "Q" događaji ne mogu interpretirati kao rijetki događaji. Opisane su i očekivane promjene u odgovorima ispitanika u ovisnosti o eksperimentalnoj manipulaciji stupnja bikondicionalne interpretacije pravila. S ciljem empirijske provjere izmijenjenog modela informativnosti, provedeno je istraživanje na 142 studenta kojima su dani zadaci s uputom koja je sugerirala različit stupanj bikondicionalne interpretacije pravila. Odgovori ispitanika mijenjali su se u skladu s interpretacijom pravila i prema predviđanjima modificiranog modela informativnosti. Rezultati su stavljeni u širi kontekst različitih varijanti Wasonovog zadatka odabira. Ukazano je na potrebu formuliranja općenitijeg modela koji bi objasnio odgovore ispitanika na svim varijantama zadatka i dane su osnovne smjernice za izradu takvog modela.
