U radu je riječ o četiri neobjavljena natpisa. Iz Žrnovnice potječe stela na čijoj je prednjoj i stražnjojstrani sačuvan po jedan natpis. Na njima se spominju ukupno tri osobe. Autor ih dovodi u vezu ...sdoseljavanjem Orijentalaca u ovaj dio salonitanskoga agera. Na ulomku natpisa iz Salone spominje sejedan od članova obitelji Egnatius, a na drugome ulomku collegium Veneris.
Obrađuje se nadgrobna stela obitelji Valenta, roba Cezernija Avita, nađena slučajno 1989. u selu Donjim Čehima u južnom predgrađu Zagreba, na području rimske Andautonije u krajnjem jugozapadnom ...dijelu provincije Gornje Panonije. Stajala je nad (nepoznatim) grobom u okviru groblja pod tumulima, koje je najvjerojatnije pripadalo selu (vicus) na širem prostoru sjeverno od ceste Emona – Siscia. O tome se spomeniku već pisalo, ali uvijek na razini osnovnih podataka. Stoga je on ostao nedovoljno iskorišten izvor za poznavanje ropstva kao društvene pojave i robovske privrede na području Norika i Panonije. Budući da robovski grobni spomenici, a osobito oni obiteljski, u zapadnim provincijama nisu česti, stela o kojoj se u ovome prilogu raspravlja važna je kao arheološki izvor višestrukih mogućnosti: natpisa, ikonografije i okvirnih podataka o kontekstu nalaza. S obzirom na to da je u prethodnim objavama spomenik opisan i datiran u sredinu 2. stoljeća, u ovome prilogu naglasak je stavljen na prozopografiju i društveni položaj njegovih vlasnika, koji se dadu iščitati iz odjeće i atributa prikazanih likova, te iz epitafa. Veoma je vjerojatno da je vlasnik obitelji roba Valensa bio onaj isti koji je posvetio natpis Marsu Latobiju (Mars Latobius) u St. Paulu u južnoj Austriji, na sjevernom području keltskog plemena Latobika (Latobici), čiji je matični prostor bio na krajnjem jugozapadnome dijelu Panonije, na granici s Norikom. Cezernije Avit, po svemu sudeći, bio je oslobođenik italsko-noričke obitelji Cezernija koja je svoje trgovačke ispostave imala u Akvileji i Emoni, odakle je rasprostrla mrežu trgovačkog poduzetništva širom Panonije. S obzirom na imovinske mogućnosti koje se mogu pretpostaviti na temelju kvalitetnog i razmjerno skupog grobnog spomenika, kao i na temelju biča u Valensovim rukama, vjerojatno je da je on za svog vlasnika obavljao trgovački posao povezan s putovanjima. Nema sumnje da mu je upravo takav posao priskrbio i imetak i obiteljsku i osobnu samosvijest što se odražava u epitafu i na prikazu obitelji. Valens je naime predočen u odjeći rimskog građanina, a ženski članovi njegove obitelji u domaćoj nošnji s pojedinostima koje naznačuju pripadnost rimskome društvu. Stela je načinjena od kamena iz okolice Zagreba, najvjerojatnije u klesarskoj radionici u Andautoniji.
Predstavivši univerzalnu etiku u suvremenom međureligijskom i kulturalnom dijalogu kao oslanjanje ljudi različitih uvjerenja i kultura na zajedničke moralne vrijednosti, autor uspoređuje tekstove ...Seneke i Pavla na tri razine: 1. metafora o ljudskoj zajednici kao jednom tijelu sa zajedničkim pravima i dužnostima; 2. ljudsko dostojanstvo robova i potreba da gospodari postupaju humano prema njima; 3. dužnost da prema drugima postupamo onako kako želimo da oni postupaju prema nama (zlatno pravilo ili pozitivna recipročnost). Ovo temelji na citatima ili sažetcima iz Senekinih djela De clementia, De beneficiis, De im, Epistula 47,48,95. Od Pavlovih poslanica navodi određene tekstove iz 1 Sol, Gal, 1 Kor, Rim i Ef. Navodi smjernice iz dokumenta Papinske biblijske komisije Biblija i moral (2008.) o sličnostima i razlikama Pavlove i stoičke etike.
U članku je obrađen dio arheološke građe prikupljene prilikom istraživanja antičke vile rustike u Caski na otoku Pagu, koje je 2005. i 2006. godine provela tvrtka Geoarheo d.o.o. iz Sesveta. Dvije ...podrumske prostorije kvadratnog tlocrta i doliji sekundarno upotrebljeni kao otpadne jame sadržavali su veliku količinu keramičkog posuđa, među kojim se posebno ističe italska terra sigillata uvožena s prostora sjeverne i srednje Italije u vrijeme cara Augusta. Među nalazima treba istaknuti ulomke dna tanjura i zdjelica na kojima su pronađeni keramičarski pečati pretežito sjevernoitalskih radionica, osobito značajni kod pokušaja rekonstrukcije trgovačkih puteva u antičkom razdoblju. Grafiti prisutni na nekoliko posuda vjerojatno predstavljaju prva slova imena grčkih robova ili oslobođenika koji su radili za velikog rimskog zemljoposjednika. Posjed u Caski po svemu je sudeći pripadao rimskoj senatorskoj obitelji Kalpurnijevaca (Calpurnii Pisones), čemu u prilog govore pronađeni epigrafski spomenici.
