Integracija žena u oružane snage Galović, Ivan; Domjančić, Stjepan
Međunarodne studije,
12/2021, Letnik:
21, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Nakon prezentiranja kratkoga povijesnoga konteksta, rad daje prikaz međunarodnih nastojanja posljednjih nekoliko desetljeća na integraciji žena u oružane snage. Suočivši se s prilično raznolikom ...praksom i različitim povijesnim iskustvima i opterećenjima, nastojanja na integraciji žena u oružane snage, koja su vodili ili usmjeravali Ujedinjeni narodi, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju te mnoge druge međunarodne regionalne organizacije, postala su vrlo vidljiv i moćan vid borbe za ravnopravnost žena te za promicanje rodno osviještene politike. Hrvatska je pokazala deklaratornu, a donekle i stvarnu privrženost globalnim nastojanjima za pomacima u integraciji žena u oružane snage i poboljšanju njihova ukupnog položaja. Iako su općenito postignuti značajni pomaci, brojne prepreke potpunoj ravnopravnosti žena postoje i dalje. Nacionalna implementacija izrazito je šarolika po svojim dometima, dok zadnjih godina sve više jačaju i trendovi koji zagovaraju regresiju u tom smislu.
After a short historical context, the paper provides an overview of international efforts over the last few decades in the integration of women into the armed forces. Faced with a wide variety of practices and different historical experiences and burdens, efforts to integrate women into the armed forces, led or directed by the United Nations, the Organization for Security and Co-operation in Europe as well as many other international regional organizations, have become a very visible and powerful way of the equality struggle of women and the promotion of gender-conscious policies. Croatia has shown a declarative – and to a certain extent real commitment to global efforts to make progress in the integration of women into the armed forces and the improvement of the overall position of women. Although significant progress has been made across the board, a number of obstacles impeding full equality of women remain; national implementation is extremely diverse in scope, while recent years have seen increasing regression trends in this regard.
Istraživan je rast i rodnost 20 sorti bresaka različitog vremena zrenja, a uzgojenih u obliku palmete u uvjetima suhog gospodarenja. Istraživanjima je utvrđeno da su sve sorte u ekološkim uvjetima ...Istre postigle dobru vegetativnu razvijenost u 5. vegetaciji. Prema bujnosti su sorte podijeljene u tri skupine: vrlo bujne s promjerom debla iznad 12 cm, bujne s promjerom debla od 10 - 12 cm i srednje bujne s promjerom debla ispod 10 cm. Među vrlo bujne spadaju: Springold, Merrill Gem Free, Springcrest, Armgold, Fairtime, Fayette, i Red Top. Među bujne spadaju: Filette, Redcap, Early Red, Early Redhaven, Sentinel, Regina, Redhaven i Suncrest, a u srednje bujne: Collins, Southland, Glohaven Cresthaven i Redskin. Nešto veću rodnost postigle su sorte: Sentinel, Early Redhaven, Redhaven, Regina, Early Red, Filette i Cresthaven, a srednji sorte: Red Top, Glohaven, Redcap, Merrill Gem Free, Collins, Fayette, Redskin, Suncrest, Fairtime i Southland, dok su najmanji prirod postigle sorte Springold, Springcrest i Armgold.
Istraživanje vegetativne razvijenosti i rodnosti sorti lijeske provedena su u dva pokusan voćnjaka u Istri. U prvom pokusnom voćnjaku istraživanja su obuhvatila sorte: Fertile de Coutard, Cosford, ...Gunslebert, Istarski duguljasti, Merveille de Bollwiller, Magonca i Tonda Gentile Romana na podlozi Corylus colurna, a uzgojene u obliku stabla s krošnjom u obliku vaze. Razmak sadnje je 5 x 5 m (400 stabala/ha). Sve su sorte postigle dobru vegetativnu razvijenost na kraju 6. vegetacije. Veću bujnost od ostalih 6 sorti, postigla je sorta Fertile de Coutard. Razlika je visoko signifikantna. Podjednaku vegetativnu razvijenost postigle su ostalih 6 sorti. Najveći prirod postigla je sorta Cosford, a slijede je Fertile de Coutard, Istarski duguljasti, Tonda Romana, Magonca i Gunslebert, a najmanji sorta Merveille de Bollwiller. U drugom pokusnom voćnjaku, istraživana je vegetativna razvijenost i rodnost sorti: Istarski duguljasti, Tonda Gentile Romana i Fertile de Coutard uzgojene na vlastitom korijenu u obliku grmolike vaze s razmakom 4,5 x 4,5 m (493 stabla/ha). Na kraju 6. vegetacije sve su sorte postigle dobru razvijenost. Veću bujnost od sorte Istarski duguljasti postigle su sorte Fertile de Coutard i Tonda Gentile Romana. Podjednak prirod utvrđen je za sorte na vlastitom korijenu. Usporedbom vegetativne razvijenosti stabala na vlastitom korijenu i podlozi Corylus colurna utvrđeno je da su sve tri sorte na podlozi Corylus colurna postigle znatno veću bujnost. Usporedbom rodnosti sorti Istarski duguljasti, Tonda Romana i Fertile de Coutard na vlastitom korijenu i istih sorti na podlozi Corylus colurna ustanovljeno je da su sve 3 sorte dale znatno veći prirod na podlozi Corylus colurna. Istraživanja su obuhvatila utjecaj podloge na kemijski sastav lišća sorti: Fertile de Coutard, Istarski duguljasti i Tonda Gentile Romana. Provedena je analiza uzroka prijevremenog opadanja plodova.
Prispevek presoja vztrajnost esencialističnega razumevanja nacionalnega prebivalstva v govoru o njegovidemografi ji. Tovrstne razprave so postale aktualne z evidenco rodnosti pod enostavno ...obnovoprebivalstva. Akademske in politične razprave o njenih negativnih družbenoekonomskih posledicahin verjetnih scenarijih njihovega reševanja, še posebno migracijskega, so razkrile različna razumevanjapredstave o nacionalni populaciji. Prispevek sprva pojasnjuje poglavitna ozadja tovrstnih razprav, natopa z analizo govora o rodnosti-migracijah v tiskanih medijih na Slovenskem presoja odmik od esencializiranegapojmovanja prebivalstva države.
Slovensko-hrvaški bilateralni projekt, ki je potekal v letih 2004 in 2005, je omogočil pridobitev mnogih podatkov, tako arhivskih (statističnih, demografskih) kot tudi terenskih (intervjuji). Ti ...podatki so bili poleg že poprej zbranega gradiva osnova za ta prispevek. Prispevek se nanaša na izbrane vidike demo-geografskih elementov razvoja Žumberka v zadnjem poldrugem stoletju kot obmejne in prekomejne regije, sploh pa kot regije, ki s svojo eksemplaričnostjo predstavlja neizčrpen vir spoznanj tako za laično, kot tudi za strokovno javnost. Širše območje, kamor je Žumberk umeščen, lahko označimo tudi kot »širši obkolpski prostor« na prehodu Slovenije v Hrvaško in obratno. Na podlagi povedanega v članku lahko ugotovitve povzamemo v tri skupine. (a) Prostorska opredelitev: Žumberk kot politično-geografska teritorialna enota ni v celoti na ozemlju današnje Hrvaške. Žumberk je po starem deželnem pravu bil vojno-krajiški del Kranjske. (b) Spremembe etnične in verske strukture v zadnjih 150 letih: Temeljna določnica Žumberka v prebivalstvenem smislu je grkokatoliška religiozna opredelitev, ki jo po popisnih podatkih lahko zasledujemo od srede 19. stoletja. Kljub intenzivnim procesom depopulacije, je prostorsko prevladujoč del prebivalstva še vedno grkokatoliške veroizpovedi. V zadnjih 100 letih je opaziti močno krepitev deleža rimokatoliškega prebivalstva, ki bo v perspektivi verjetno povsem izpodrinilo grkokatoliško. Etnična struktura je od prvih tovrstnih popisov prebivalstva relativno stabilna. Velika večina prebivalstva se opredeljuje kot Hrvati. Poleg »tradicionalne« prisotnosti prebivalcev opredeljenih kot Slovenci najdemo tudi druge etnične opredelitve, kot so denimo Srbi in nekdaj Jugoslovani. Opredeljevanje za Srbe je bilo večinsko v kratkem obdobju kmalu po koncu druge svetovne vojne, nato pa je skoraj povsem izginilo. Popisne etnične samo-opredelitve ne odražajo dejanskega stanja Žumberka, saj je regionalno-etnično opredeljevanje kot Žumberčani preko popisov praktično neizsledljivo. (c) Prebivalstvena dinamika v zadnjih dveh desetletji: Za Žumberk so značilni intenzivni procesi depopulacije, ki trajajo že stoletje in pol in se nadaljujejo v najnovejšem obdobju. Rodnost sama danes ni toliko nizka kot sicer v Sloveniji ali na Hrvaškem, čeprav se je rodnost znižala praktično pod samo-obnovitveni nivo. Zaskrbljujoč je zlasti nizek delež za reprodukcijo sposobnega prebivalstva, kar napoveduje tovrstne slabe izglede za bodočnost. Migracijske procese zaznamujejo predvsem intenzivna emigracija, relativno živahno notranje preseljevanje in sporadična imigracija. Regionalno-razvojno nazadovanje je še poudarjeno in v negativni povratni zanki z demografskimi trendi.
Koncepcija i društvena značajnost rodnosti i rodnog identiteta u stegama tradicionalnosti vrlo teško mijenja svoju bit. Tradicionalno nepovoljan društveni položaj žene vrlo sporo ustupa mjesto ...suvremenim društveno-političkim tendencijama koje ženu teže
promoviraju kroz sisteme ravnopravnih rodnih pozicija, a ublažavanje posljedica rodne neravnopravnosti zahtijevat će sistematsko poznavanje, interpretaciju i reinterpretaciju, kako tradicionalnih, tako i suvremenih društvenih diskursa unutar kojih živimo i unutar
koji smo (pro)izvedeni kao društveni subjekti s rodnim identitetom. Ovaj tekst pokušava predstaviti koncept rodnosti i specifičnu poziciju žene unutar takve dinamike, komparirajući i povezujući tradicionalni i suvremeni društveni kontekst u Srbiji.
U cilju proširenja palete crnih vinskih kultivara na području sjeverozapadne Hrvatske, na vinogradarsko-vinarskom pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu podignut je pokusni nasad Syraha. U datim ...agroekološkim uvjetima praćena su biološka i agronomska svojstva kultivara. Rezultati preliminarnih, jednogodišnjih istraživanja pokazali su visoke koeficijente rodnosti uz povoljan odnos sadržaja šećera i ukupne kiselosti, kao i zadovoljavajuće koncentracije najzastupljenijih polifenolnih spojeva u kožici grožđa, iz čega se može zaključiti da kultivar pokazuje dobar potencijal za uzgoj u navedenom području.
Prorjeđivanje plodova jabuke Akro, Boris; Poljak Laušić, Katarina
Glasnik Zaštite Bilja,
11/2008, Letnik:
31, Številka:
5
Journal Article
Odprti dostop
Alternativna rodnost u nasadima jabuke nije rijetka pojava, a oni koji su je iskusili znaju da ozbiljno može ugroziti profitabilnost proizvodnje. U cilju postizanja redovite rodnosti u nasadu jabuka ...neophodno je provesti prorjeđivanje plodova. Prorjeđivanje plodova jabuke je pomotehnički zahvat koji ima za cilj reducirati urod ove godine u svrhu povećanja veličine i kakvoće preostalih plodova na stablu te bolje diferencijacije generativnih pupova za sljedeću godinu, odnosno postizanja redovite rodnosti.
U suvremenoj intenzivnoj proizvodnji jabuka prorjeđivanje se vrši kemijskim preparatima odnosno pripravcima koji kao djelatnu tvar imaju neki od regulatora rasta. Na aplikaciju i djelovanje takvih pripravaka utječe velik broj činitelja pa ih je stoga potrebno poznavati kako bi prorjeđivanje plodova bilo što efikasnije.
Velik problem predstavlja činjenica da za tu namjenu u Hrvatskoj nije registriran niti jedan pripravak.
Poznato je da agrotehnički i ampelotehnički zahvati mogu značajno utjecati na rodnost, te kvalitativni sastav grožđa, mošta i vina. U cilju istraživanja utjecaja djelomične defolijacije na Traminac, ...tijekom tri godine praćen je sadržaj šećera, ukupne kiselosti, pH vrijednost, sadržaj vinske, jabučne i limunske kiseline u moštu te prosječna masa grozda kao i prosječan prinos po trsu. Djelomična defolijacija u vidu uklanjanja nula (ND), četiri (D1) i osam (D2) listova obavljena je ručno u trenutku šare grožđa. Uzorci su uzimani više puta tijekom perioda dozrijevanja grožđa do trenutka tehnološke zrelosti te u trenutku tehnološke zrelosti (berbe). Uočen je značajno niži sadržaj vinske kiseline u moštu kod varijanata defolijacije u sve tri godine istraživanja. Zamjetan je i utjecaj defolijacije na povećanje sadržaja šećera te na sniženje razine ukupne kiselosti i pH vrijednosti, ali samo u pojedinim godinama istraživanja. Djelomična defolijacija nije utjecala na promatrane parametre rodnosti.
PDF
