Slovenska kmečka druûina se spreminja. V določenih segmentih öe ohranja svoje tradicionalne značilnosti, vendar vedno bolj prevzema tudi značilnosti moderne, mestoma celo post-moderne druûine. Tudi ...struktura kmečkega gospodinjstva se spreminja, večinoma ga tvori le druûinsko jedro. Vendar je v kmečki druûini öe ohranjena medgeneracijska solidarnost. Starejöa generacija pomaga mlajöi zlasti pri varstvu otrok. Kmečka druûina ima danes manj otrok, čeprav kmečko prebivalstvo kot edina poklicna skupina öe vedno ohranja svojo rodnost na ravni samoobnavljanja prebivalstva. Mladi so öe vedno pripravljeni skrbeti za svoje staröe, toda le v mejah ohranjanja svoje zasebnosti. Predaja kmetije mladim je nezanesljiva in čas predaje pogosto nedoločen.
Tema ovog rada je sociološka disciplina koja se iz svog sociološkog aspekta bavi pojmom seoske pripadnosti ili ruralnosti. U sociologijskoj teoriji ova sociološka disciplina je esto puta zaboravljena ...jer mnogi sociolozi smatraju ruralna podruja irelevantnim društvenim prostorom. Termin ruralni je sam po sebi sociološke naravi i odnosi se na selo i seosku zajednicu, odnosno na seoski prostor i seoski život. Predmet prouavanja ruralne sociologije je društvo koje živi u ruralnoj sredini i ponaša se na specifian nain te ima karakteristian krug procesa i odnosa. U tom smislu se pojam ruralnosti u ovome radu odnosi na ruralne prostore specifinog antropogenog izgleda kao primarna podruja za proizvodnju hrane, podruja ekološke ravnoteže i odmora od užurbanih urbanih sredina. U radu se donosi jasnija lociranost ruralne sredine u odnosu na urbanu sredinu. Gledano iz naknadne perspektive, od konca Drugog svjetskog rata ruralne sredine u Republici Hrvatskoj su pod snažnim utjecajem deagrarizacije, industrijalizacije i urbanizacije što je dovelo do disfunkcionalnosti i degradacije tradicionalnog rurisa, sela - osnovnog elementa ruralnog prostora. Imajui u vidu spomenutu injenicu u ovom radu se polazi u pravcu kompleksnijeg shvaanja stvarnosti ruralne sredine, koja ukljuuje prostore ruralno-urbanih karakteristika, ali sadržajno vezanih uz ruralni svijet, budui da je sam sadržaj ruralnosti manje podložan promjenama.
U prvom dijelu rada prikazani su početci i razvoj ruralnosocioloških istraživanja
u Sloveniji te uključivanje ruralne sociologije u nastavu na sveučilištima u Sloveniji.
U drugom je dijelu izložen ...modelski pristup cjelovitom ruralnom razvoju i na temelju
slovenskih i međunarodnih iskustava iznijeto nekoliko prijedloga za poticanje razvoja
(slovenske) poljoprivrede i ruralnog prostora. U zaključku je naglašena potreba
interdisciplinarnog pristupa, prije svega većeg uzimanja u obzir društvenih znanosti u
razvojnome planiranju.
Časopis Sociologija sela izlazi neprekidno četrdeset godina. Povod je to
da se propita i posvjedoči njegova uloga u reflektiranju temeljnih društvenih promjena
u hrvatskom selu i poljoprivredi i u ...razvitku ruralne sociologije. Tome ima pridonijeti
ovaj obljetnički broj, kojega nakon ovog uvodnika čine: 17 istraživačkih radova
objavljenih u Sociologiji sela s najvećim odjekom u znanstvenoj zajednici iz
pera autora koji su stvarali časopis ili sustavno u njem surađivali, preglednoga rada
o prinosu časopisa bibliografskim istraživanjima, te bibliografije svih priloga (1.551)
objavljenih u 158 brojeva Sociologije sela kao ponajbolji dokaz čemu je ona posvećivala
pozornost, tko je u njoj surađivao i u čemu je njezin doprinos.
U ovom preglednom članku tri urednika, dvoje nekadašnjih a treći sadašnji, polazeći
od činjenice da je svaki časopis osnovna slika, kristalizacija dostignuća jedne discipline,
sažeto prikazuju temeljne promjene i faze u razvitku koje su hrvatsko selo i privatna
poljoprivreda prošli u protekla četiri desetljeća te ključne tendencije u razvitku
ruralne sociologije i ulogu časopisa u njima, a što se može rekonstruirati kroz tekstove
objavljene u Sociologiji sela. Prvo, selo je u to vrijeme doživjelo i preživjelo raspad
agrarnog društva (pedesete i šezdesete godine), zatim uspostavilo jednu novu
ravnotežu u sve mnogostrukijim i jačim odnosima s gradom (sedamdesete i osamdesete),
da bi se (krajem osamdesetih i početkom devedesetih) konačno pojavila jedna
nova dinamika u hrvatskom selu - javljaju se moderna obiteljska poljoprivredna gospodarstva,
prodiru novi oblici poduzetništva i noviji načini korištenja ruralnog prostora,
te da bi (krajem 20. stoljeća) bilo izloženo ratu, koji je posebice bio nemilosrdan
prema selu i seoskom pučanstvu, i tegobama tranzicije, što bitno otežava obnovu.
Drugo, Sociologija sela je imala presudnu ulogu u konstituiranju i razvoju ruralne
sociologije u Hrvatskoj i drugim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije.
PDF