Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Po daljšem premoru se je obnova gradu nadaljevala leta 1997 s sanacijo jugovzhodne obodne stene »C«. Foto: Tomaž Golob, fototeka ...gradu Žužemberk, Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije, Območna enota Novo mesto.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Jugovzhodna obodna stena »C« ob koncu sanacije leta 1997. V ozadju so ruševine stolpa št. 6. Foto: Tomaž Golob, fototeka Gradu ...Žužemberk, Zavod za varstvo kulturne dediščine Slovenije, Območna enota Novo mesto.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Stolp št. 6 ob pričetku sanacije leta 2008, Foto: Tomaž Golob, fototeka gradu Žužemberk, Zavod za varstvo kulturne dediščine ...Slovenije, Območna enota Novo mesto.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Za obdobje od konca 60. let naprej velja v Veliki Britaniji splošno spoznanje, da so socialne stanovanjske stolpnice (višje od šestih nadstropij) nezaželene, zato lokalnim oblastem povzročajo velike ...težave. Status in pomen stanovanjskih stolpnic se vendar le spreminja. Ta članek obravnava nekatere programe sanacije stanovanjskih stolpnic, ki so v lasti lokalnih oblasti.
U ovom članku izloženi su rezultati trogodišnjeg praćenja pojave lampenflore u špilji Veternici (Park prirode Medvednica). Praćenje se odvijalo u sklopu projekta biomonitoringa podzemne faune. ...Lampenflora je pokazala velik invazivni potencijal te je zbog povećanja jedinki špiljske faune na obraštajima, pristupljeno je njenom uklanjanju prema stručnim preporukama koje su rezultat monitoringa. Ovaj biomonitoring ujedno predstavlja primjer dobre suradnje između javne ustanove koja gospodari špiljom i stručnjaka koji se bave istraživanjem podzemnih ekosustava i njihovom zaštitom.
Nakon više od stotinu godina otkako je pokrenuta inicijativa i otkako su izvedeni prvi radovi na obnovi Staroga grada u Hrvatskoj Kostajnici, dovršena je konstruktivna i građevinska sanacija te ...prezentacija svih njegovih struktura. Prezentiran je istraživanjima valoriziran najvrjedniji sloj. Od sadržaja je predviđena stalna izložba u prostorima dviju kula te je predviđena mogućnost povremenih ljetnih scenskih
događanja u dvorištu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Stanje stene »A« ob pričetku sanacijskih del leta 2001. Foto: Tomaž Golob, fototeka gradu Žužemberk, Zavod za varstvo kulturne ...dediščine Slovenije, Območna enota Novo mesto.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Problematika šumskih požara i sanacija izgorenih površina u posljednjim je desetljećima sve više interes šire javnosti. Zadatak šumarske struke je kod sanacije izgorenih sastojina pronaći što ...efikasnije i što rentabilnije metode sanacije staništa i očuvanja tla od degradacije u smjeru razvitka što otpornijih i ekološki stabilnijih sastojina, te određivanje površina koje su prioritetnije za revitalizaciju. 34,55 % zelenika te ostatak ostale vrste uključujući i obični čempres koji je nešto jače zastupljen. U narednom razdoblju potrebno je nastaviti s uzgojnim zahvatima u cilju razvoja stabilne sastojine i njezine zaštite od požara. Promatrajući i analizirajući sanaciju izgorenih površina na pokusnim plohama koje su postavljene na području šumarije Metković možemo zaključiti kako je svim ovim površinama zajedničko djelomičan uspjeh sanacije pionirskim vrstama.
Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu uzgojnih radova s ciljem dobivanja ekološki stabilnije, mješovite sastojine jer se javlja problem u izostanku tj. nedovoljnom broju autohtonih listača. Na površinama koje su izgorene prije sanacije potrebno je provesti šumski red u vidu uklanjanja preostalih nagorjelih stabala i grana. Šumarsko gospodarenje na Mediteranu trebalo biti u skladu sa čimbenicima u prostoru, gdje se u prvom redu misli na turističke, ekološke i zaštitne čimbenike.
U radu se opisuju biološke i ekološke karakteristike te šumsko uzgojne značajke crnog jasena, crnog graba i bjelograbića kao važnih mediteranskih vrsta za šumske melioracije na kršu. Crni jasen je u ...Hrvatskoj rasprostranjen u području šuma na toplim i sušim položajima, pogotovo na čistinama južnih ekspozicija. Na submediteranu se javlja od mora do iznad 1000 metara nadmorske visine. Pošumljivanje ove vrste se obavlja sjetvom i sadnjom. Crni grab zauzima sličnu ekološku nišu u Sredozemlju, kao i hrastove šume. Heliofilna je termofilna i kserofitna vrsta. Nalazimo ga zajedno s termofilnim hrastovima. Značajna je vrsta za pošumljivanje krša. Bijeli je grab raširen u jugoistočnoj Europi i zapadnoj Aziji, od Italije do Male Azije i Kavkaza. Vrsta je toplije submediteranske klime. Bjelograbić je vrsta termofilne submediteranske zajednice Carpinetum orientalis H-ić. Značajan je za povećanje plodnosti degradiranih šumskih tala i šumskih melioracija na području krša.
Ker se pogoji življenja v bivalnih okoljih vidno slabšajo, je mednarodna skupnost oblikovala posebna priporočila za razvoj mest in drugih naselij (Carigrajska deklaracija in Agenda Habitat). ...Oblikovana so na osnovi sprejetih načel trajnostnega razvoja. V oblikovanih priporočilih je bodoče trajnostno urejanje bivalnega okolja usmerjeno v sanacijo (prenovo) obstoječega stanja. Ta priporočila so vključena v slovenske normativne in vrednostne dokumente. Ker pa dokumenti, predvsem normativni, niso med seboj usklajeni in jim ne sledijo podrobni zavezujoči in novim hotenjem prilagojeni izvedbeni dokumenti, priporočila, navodila, modeli in različne spodbude in omejitve, se sodobno trajnostno načrtovanje bivalnega okolja v našem prostoru ne odraža. Nasprotno, večplastna degradacija naših kulturnih krajin se dnevno stopnjuje.
PDF
